Medjuzavisnost i dobici od trgovine

Download Report

Transcript Medjuzavisnost i dobici od trgovine

Visoka tehnološka škola strukovnih studija Šabac
PRINCIPI EKONOMIJE
Međuzavisnost i dobici od
trgovine
Prof. Dr. Miroslava Petrevska
Marko Marković 5-30/2012
Šabac 2013 godina
Međuzavisnost i dobici od trgovine - Osnovna pitanja






Zašto se ljudi i nacije opredeljuju da budu ekonomski nezavisni?
Kako trgovina može doneti svima boljitak?
Šta je apsolutna prednost?
Šta je komparativna prednost?
Koliko su slični ovi koncepti?
A koliko su različiti?
Međuzavisnost






Sok od pomorandže uzgajane u Grčkoj
Kafa uzgajana u Brazilu
Kroasan od domaćeg brašna punjen kremom iz Italije
Vesti na TV-u proizvedenom u Kini
Odeća od Turskog pamuka šivenu u Arilju
Auto čiji se delovi proizvode u različitim zemljama
Međuzavisnost



Razlog ekonomske međuzavisnosti je objašnjen u jednom od deset principa
ekonomije – trgovina svakog dovodi u bolji položaj
Svi imamo korist od sposobnosti da trgujemo međusobno
Trgovina omogućava da se specijalizujemo za ono što najbolje radimo i da
koristimo raznovrsnija dobra i usluge
Primer jednostavne privrede
Zamislimo da na svetu postoje samo dva dobra –
krompir i meso i da postoje dvoje ljudi:

Zemljoradnik koji proizvodi krompir

Stočar koji proizvodi meso
Svaki od njih želi da jede i meso i krompir!
Primer jednostavne privrede
Bez međusobne trgovine ishrana im je jednolična:
Zemljoradnik jede samo krompir na razne načine – pečen, pire, pržen,
kuvan,

Stočar jede samo meso na razne načine – pečeno, prženo, spremano na
roštilju, kuvano,
Očigledno je da bi im međusobna trgovina donela raznovrsnost.

Lako se vidi da obojica mogu imati korist ukoliko se svaki od njih specijalizuje
za oblast koju najbolje obavlja.
Primer jednostavne privrede
Da li su očigledni dobici od trgovine ukoliko je jedna osoba bolja u
proizvodnji svakog dobra?!



Šta ako je na primer stočar bolji u uzgajanju stoke i da je bolji u uzgajanju
krompira od zemljoradnika?
Da li u ovom slučaju stočar i zemljoradnik treba da odaberu da ostanu
samostalni?
Ima li razloga za međusobnu trgovinu?
Proizvodne mogućnosti zemljoradnika i stočara
Tabela 1 prikazuje količinu vremena koja je potrebna svakoj osobi da
proizvede 1 uncu*
Minuti potrebni za proizvodnju
jedne unce
Količina mesa ili krompira
koja se proizvede za 8 sati
Meso
Krompir
Meso
Krompir
Zemljoradnik
60 min / 1 unca
15 min / 1 unca
8 unci
32 unce
Stočar
20 min / 1 unca
10 min / 1 unca
24 unce
48 unci
Tabela 1
* Unca = 28.35 grama
Granica proizvodnih mogućnosti zemljoradnika
Slika 1 pokazuje kombinacije mesa i krompira koje može da
proizvede zemljoradnik
Slika 1
Granica proizvodnih mogućnosti stočara
Slika 2 pokazuje kombinacije mesa i krompira koje može da
proizvede stočar
Slika 2
Specijalizacija i trgovina
Ako zemljoradnik i stočar odluče da budu samostalni umesto da
međusobno trguju onda svaki od njih ima potrošnju jednaku onom što
proizvodi.
U ovom slučaju granica proizvodnih mogućnosti je istovremeno i
granica potrošačkih mogućnosti – sve kombinacije su obuhvaćene u
slikama 1 i 2.
Specijalizacija i trgovina
Kako trgovina proširuje skup potrošnih mogućnosti potrošnje
Predložena trgovina između
zemljoradnika i stočara nudi
svakom od njih kombinaciju
mesa i krompira koja bi bila
neizvodljiva u odsustvu
trgovine. Na slici 3,
zemljoradnikova potrošnja je
na kraju u tački A* umesto u
tački A.
Slika 3
Specijalizacija i trgovina
Kako trgovina proširuje skup potrošnih mogućnosti potrošnje
Stočareva potrošnja je na
kraju u tački B* umesto u
tački B.
Slika 4
Dobici od trgovine
Trgovina omogućava obojici da povećaju potrošnju i mesa i krompira.
Stočar
Zemljoradnik
Meso
Krompir
Meso
Krompir
4 unce
16 unci
12 unci
24 unce
0 unci
32 unce
18 unci
12 unci
Trgovina
Dobija 5 unci
Daje 15 unci
Daje 5 unci
Dobija 15 unci
Potrošnja
5 unci
17 unci
13 unci
27 unci
+ 1 unca
+ 1 unca
+ 1 unca
+ 3 unce
Bez trgovine
Proizvodnja i potrošnja
Sa trgovinom
Proizvodnja
Dobici od trgovine
Porast potrošnje
Tabela 2
Princip komparativne prednosti
Predhodna objašnjenja trgovine su tačna ali se postavljaju sledeća pitanja:



Ako je stočar bolji u oba posla kako se zemljoradnik može specijalizovati u
nečemu što najbolje obavlja?
Zemljoradnik ne obavlja ništa najbolje?
Ko proizvodi krompir uz manje troškova?
Apsolutna prednost
Poređenje između proizvođača nekog dobra na osnovu njihove produktivnosti.


U našem primeru stočar ima apsolutnu prednost jer mu je potrebno manje
inputa za proizvodnju oba dobra
Manja količina inputa = Manji troškovi proizvodnje
Oportunitetni trošak i komparativna prednost
Postoji i drugi način da se razmotri trošak proizvodnje:

Umesto da upoređujemo inpute poredimo oportunitetni trošak
U našem primeru

oba proizvođača proizvodnjom oba dobra smanjuju raspoloživo vreme za
proizvodnju osnovnog dobra

Odriču se jedinica jednog dobra da bi proizveli jedinice drugog dobra
Oportunitetni trošak i komparativna prednost
Tabela 3 prikazuje oportunitetne troškove oba proizvođača
Oportunitetni trošak
1 unce mesa
1 unce krompira
Zemljoradnik
4 unce krompira
¼ unce mesa
Stočar
2 unce krompira
½ unce mesa
Tabela 3


Zemljoradnik ima manji oportunitetni trošak proizvodnje krompira, ima
komparativnu prednost u proizvodnji
Stočar ima manji oportunitetni trošak proizvodnje mesa, ima komparativnu
prednost u proizvodnji
Zaključak

Trgovina svakog dovodi u bolji položaj jer omogućava ljudima da se
specijalizuju za one aktivnosti u kojima imaju komparativnu prednost
Hvala na pažnji!