Mobbing_psiholosko_zlostavljanje na radnom mjestu

Download Report

Transcript Mobbing_psiholosko_zlostavljanje na radnom mjestu

Milan Milošević, dr.med.
Prof.dr.sc. Jadranka Mustajbegović, dr.med.
MOBBING – PSIHOLOŠKO
ZLOSTAVLJANJE NA RADNOM
MJESTU
Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet
Škola narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’
Što je to mobbing?


Riječ mobbing dolazi od
engleskog glagola “to mob”,
za koji u rječniku nalazimo
prijevod bučno navaliti,
nasrnuti u masi
Najčešće se prevodi kao
psihološko zlostavljanje na
radnom mjestu!
Sinonimi
Dosadašnje spoznaje

Psihološko zlostavljanje na radnom mjestu:
Radna mjesta danas:
Dinamične promjene i globalna kompeticija
Povećani rizici
Prijetnje „konceptu dobrog radnog okruženja“
Salin D. Ways of explaining workplace bullying among business professionals:
A comparision of two different strategies for measuring bullying. European
Journal of Work and Organizational Psychology, 10, 2003: 425-441.
Etiološka definicija psihološkog
zlostavljanja





Neprijateljska i neetična komunikacija,
Sustavno usmjerena od strane jednog ili više
pojedinaca,
Prema, uglavnom, jednom pojedincu,
Koji je gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan,
U nemogućnosti obraniti se.
Statistička definicija psihološkog
zlostavljanja



Aktivnosti s visokom učestalošću (barem jedanput u
tjednu),
U duljem razdoblju (najmanje 6 mjeseci) ,
Dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i
socijalne patnje.

Leymann H. Mobbing and psychological terror at
workplaces. Violence and Victims, 5 (2), 1996: 119-126.
Definicija prema zakonima

Najpotpunija je francuskom Zakonu socijalne
modernizacije br. 2002–73 :
 Mobing
je psihološko maltretiranje što se ponavlja putem
akcija kojima je cilj ili posljedica degradacija radnikovih
radnih uvjeta, koje mogu uzrokovati napad i nanijeti štetu
ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, naštetiti
fizičkom ili mentalnom zdravlju ili kompromitirati žrtvinu
profesionalnu budućnost.
MOBBING  STRES
MOBBING  SUKOB
Aktivnosti psihološkog zlostavljanja
Aktivnosti psihološkog zlostavljanja

Dijele se u sljedeće kategorije:
1.
2.
3.
4.
5.
Napadi na mogućnost primjernog komuniciranja
Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa
Napadi na osobnu reputaciju
Napadi na kvalitetu rada
Napadi na zdravlje žrtve
Isključenje iz društvenog života na poslu (“zaboravi” se
pozvati na proslave, ignorira se u stankama);


Pojačana je kontrola
prisutnosti na poslu više
ili manje nego što je
uobičajeno;
Premještanje u ured
udaljen od radnih
prostora ostalih kolega;




Dobivanje besmislenih
radnih obveza ispod
profesionalne razine;
Zadaci koji se ne mogu
riješiti;
Stalno dobivanje novih i
novih zaduženja;
Uskraćivanje važnih
informacija.
Vrste mobbinga

Uzimajući u obzir tko je zlostavljač, a tko žrtva ili,
točnije, gledajući smjer zlostavljačkih akcija,
mobbing dijelimo na:
 Vertikalni
 Horizontalni
Vertikalni mobbing

Govorimo da je riječ o vertikalnom mobbingu kada:
 Pretpostavljeni
zlostavlja jednoga podređenog
radnika, ili, ako je mobbing serijski, pretpostavljeni
zlostavlja jednoga po jednog radnika dok ne uništi
cijelu grupu (strateški mobbing, bossing),
 Jedna grupa radnika (podređenih) zlostavlja jednoga
pretpostavljenog.
Vertikalni mobbing

Posebna vrsta vertikalnog mobbinga jest tzv.
strateški mobbing:
 Rukovoditelji
odluče tko treba biti udaljen i mobing
najčešće provodi direktni pretpostavljeni sa svojim
najbližim suradnicima
 Cilj je profesionalno onesposobiti žrtvu i tek kad
postane nepotrebna konkurenciji, treba je udaljiti iz
tvrtke.
Horizontalni mobing


Zlostavljanje se događa među radnicima koji su na
jednakom položaju u hijerarhijskoj organizaciji.
Osjećaj ugroženosti, ljubomora ili zavist mogu
potaknuti i želju da se eliminira nekoga od kolega
bilo kao reakcija na frustraciju i uvjete rada ili radi
potencijalne konkurencije.
Vrste mobbinga


U Italiji je u 55% primjera mobbinga riječ o
vertikalnome mobbingu, a u 45% o horizontalnome.
Od tih 55% vertikalnog mobbinga u samo 5%
primjera posrijedi je mobbing grupe radnika prema
nadređenome (Gilioli, A., Gilioli, R., 2000).
Najčešće žrtve mobbinga





Mlade, tek zaposlene osobe, kao i starije osobe
pred mirovinom,
“Poštenjaci”, osobe koje su prijavile nepravilnosti u
radu,
Fizički invalidi,
Osobe koje traže novije instrumente rada,
Osobe koje su na bilo koji način “različite” od
ostalih zaposlenika.
Najčešće žrtve mobbinga


Idealne žrtve su odgovorne, motivirane za rad,
uredne, savjesne, osjetljive na priznanje i na kritiku i
s visokim osjećajem za socijalnu pravdu.
Posljedica zlostavljanja je povećanje napora da
zadovolje zlostavljača.

Cassitto, M. G. (2001). Molestie morali nei luoghi di lavoro:
nuovi aspetti di un vecchio fenomeno. Medicina del Lavoro,
92 (1): 12-24.
Posljedice psihološkog zlostavljanja na
radnom mjestu

Promjene socijalno-emotivne ravnoteže,
 Depresija,
anksioznost, krize plača, osjećaj
depersonalizacije , napadaji panike …

Promjene psiho-fiziološke ravnoteže,
 Glavobolje,
poremećaji spavanja, gastrointestinalne
smetnje, osjećaj pritiska u grudima, tahikardija…

Promjene ponašanja
 Agresivnost,
izolacija, poremećaj hranjenja,
alkoholizam…
Posljedice psihološkog zlostavljanja na
radnom mjestu


U Švedskoj 10-20% samoubojstava ima direktan ili
indirektan uzrok u problemima na poslu (Leyman,
H., 1996).
Mobbing ima veliki utjecaj na samu radnu
organizaciju, ali i na društvo u cjelini:
 ILO:
trošak bolovanja u tvrtki s 1000 radnika: 155.000
eura/god.
 Specijalistički pregledi i duge terapije → veći troškovi
zdravstva
 Prijevremena mirovina → gubitci u mirovinskom sustavu.
Mobbing kao mogući razlog
obolijevanja zaposlenika

MOBBING NIJE DIJAGNOZA ali MKB 10 ima
mogućnost šifriranja mobing-a:
Z
56.2 – ugroženost od gubitka namještenja
 Z 56.3 – stres zbog preopterećenosti poslom
 Z 56.4 – neslaganje s poslodavcem i kolegama

Istraživanja u Njemačkoj pokazuju da su troškovi
liječenja kao posljedica mobbinga oko 15 milijardi
Eura godišnje (Wolmerath, 2000).
Epidemiološki podaci

Posljedice i samo zlostavljanje ovise i o procjeni
doživljenog




Sociološkim
Kulturološkim i
Običajnim okolnostima.
Zbog različitih pristupa mobbingu, različitih
definicija mobbinga i različitih mjernih instrumenata,
rezultate je teško međusobno uspoređivati.
Epidemiološki podaci

Istraživanjem Northwestern National Life Insurance
Company, 1999. ustanovljeno je da je jedan od četiri
radnika u SAD-u psihološki zlostavljan.


Namie, G. i Namie, R. (1999). Bullyproof Yourself at Work.
Benicia: DoubleDoc Press.
Leymann je u svojim istraživanjima došao do zaključka
da svaki radnik u svojoj radnoj karijeri ima 25% šanse
da bude barem jedanput psihološki zlostavljan na
radnom mjestu.

Leymann, H. (1996). The Content and Development of
Mobbing at Work. The European Journal of Work and
Organizational Psychology, 5 (2): 165-184.
Epidemiološki podaci

U Europi je dva velika istraživanja provela
European Foundation for the Improvement of Living
and Working Conditions.
 2%
(3 milijuna radnika u EU): fizičko nasilje od osoba
na radnome mjestu
 4% (6 milijuna radnika u EU): fizičko nasilje od osoba
izvan radnog mjesta
 2% (3 milijuna radnika u EU): seksualno nasilje
 9% radnika: mobbing (oko 13 milijuna radnika u EU).
Epidemiološki podaci
16
14
12
10
Jeste li u zadnjih 12 mjeseci bili
objektom psihičkog zlostavljanja na
poslu?
15
Da- Ne
14
14
UK
NL
12
11
10
10
IRL
F
9
8
8
7
7
L
D
6
6
4
4
P
I
5
5
EL
E
4
2
0
EU
A
DK
B
S
FIN
Epidemiološki podaci

Postotak zlostavljanih
radnika u pojedinim
državama, novim
članicama EU:
Bugarska
6,5%
Cipar
3,5%
Estonija
8,6%
Litva
10,5%
Letonija
4,7%
Mađarska
3,0%
Malta
6,9%
Poljska
4,9%
Rumunjska
9,0%
Slovenija
7,1%
Slovačka
9,5%
Republika Češka
9,5%
Situacija u Hrvatskoj
Hrvatska
Tranzicija, dodatni stresori, nedovoljna obaviještenost,
obrazovanje
Nemogućnost prepoznavanja/neodgovarajuće
percipiranje psihološkog terora.
Situacija u Hrvatskoj



Prvo veće istraživanje o mobbingu provedeno je
kao terenska anketa, a proveli su je djelatnici tvrtke
Media Metar u studenom 2002. godine u Zagrebu,
među gradskim stanovništvom.
Uzorak je obuhvatio 700 ispitanika (49% žena i
51% muškaraca).
Zaposlenih je bilo 349 (37% u privatnim, a 63% u
državnim tvrtkama).
Situacija u Hrvatskoj


Rezultati su pokazali da je od 15,4 do 53,4%
ispitanika iskusilo neki oblik mobbinga!
Ovo je bilo prvo objavljivanje i tumačenje naših
rezultata!
 Koić
E et al: Mobbing. Rad i sigurnost.2003;7:1-19
Prevencija mobbinga

Prevencija mobbinga može biti organizirana na tri
razine, koje su definirane kao:
 Primarna,
 Sekundarna
,
 Tercijarna prevencija.
Primarna prevencija

Cilj primarne prevencije jest spriječiti pojavu novih
patoloških slučajeva:
Optimizirati radni ambijent i radno vrijeme,
 Stvoriti jasne uvjete rada,
 Poduprijeti sudjelovanje u stvaranju i dijeljenju radnih ciljeva,
 Davati važnost upravljanju ljudskim potencijalima,
 Projektirati radne zadatke prilagođene čovjeku,
 Promovirati radnu kulturu koja daje prednost poštovanju
ljudskog dostojanstva,
 Educirati i informirati sve zaposlene o stresu i mobingu,
 Pravna regulacija mobinga.

Sekundarna prevencija


Kao posrednici (medijatori) u suzbijanju već
primijećenog mobinga sudjeluju liječnici medicine
rada, psiholozi, psihijatri i inženjeri zaštite na radu.
U nekoliko europskih država, te u SAD-u i Kanadi,
posredništvo u radnim organizacijama uspješno je
provedeno kao eksperiment i postalo je
svakodnevna realnost.
Tercijarna prevencija

Žrtvi mobbinga pomaže kako bi što brže ponovno
uspostavila psihofizičko zdravlje i povratila uništeno
dostojanstvo
 Važnu
ulogu imaju grupe samopomoći.
 Rehabilitacija u specijaliziranim zdravstvenim
ustanovama.
Zakonodavstvo


Francuska, Švedska, Norveška, Finska, Nizozemska,
Danska, Belgija i Švicarska su države EU koje su
izglasale zakon protiv mobbinga u kojemu je
poslodavac kazneno odgovoran za psihička
maltretiranja.
U drugim zemljama postoje zakoni koji govore o
odšteti i kaznenoj odgovornosti zbog narušavanja
psihičkoga i fizičkog zdravlja radnika.
Linkovi na Internetu
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
www.agency.osha.eu.int Europska agencija za
sigurnost i zdravlje na radu
www.eurofound.ie Europska fondacija za poboljšanje
uvjeta života i rada
www.ilo.org/safework/ Međunarodna organizacija
rada
www.icp.mi.it Klinika za rad u Milanu
www.leymann.se
www.successunlimited.co.uk web stranice Tim Fielda
www.mobbing.hr stranice hrvatske Udruge za žrtve
mobbinga
Spriječimo!!!
Zahvaljujem na pozornosti!