Transcript Potiču li neoporezive otpremnine prerano umirovljenje?

Analiza mirovinskog sustava
Potiču li neoporezive otpremnine
prerano umirovljenje?
Marko Krištof
Što je otpremnina?
• Otpremnina je jednokratni primitak radnika
kojem prestaje radni odnos bez njegove krivnje,
a trebala bi mu pomoći u razdoblju do novog
zaposlenja
• Otpremnina je zakonska obveza na koju radnik
ostvaruje pravo nakon dvije godine
neprekinutog rada
• U slučaju otkaza bez krivnje radnika poslodavac
ne može izbjeći isplatu otpremnine
Otpremnine u ZOR-u (čl. 119)
St.2 Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u
iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće,
koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka
ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga
poslodavca.
St.3 Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije ukupan
iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti
veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik
ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Primjer: osoba s prosječnom plaćom - 7.668 x 6 = 46.008kn
Pravo na najveću otpremninu prema ZOR-u (čl.125, st. 2 )
ostvaruje se nakon 18 godina rada kod istog poslodavca.
Otpremnine u kolektivnim ugovorima
– primjer INA – čl. 65
(1) Radniku u slučaju prestanka radnog odnosa zbog
odlaska u mirovinu po poticajnim mjerama pripada
pravo na otpremninu u iznosu od 8.000 kn neto, a
bez poticajnih mjera u iznosu od 16.000 kn neto.
(2) Kada radnik prema Zakonu o radu ima pravo na
otpremninu, pripada mu otpremnina u visini
najmanje 60 % prosječne mjesečne bruto plaće
isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu
rada kod poslodavca i pravnih prednika poslodavca
U slučaju otkaza bez njegove krivnje, pravo na najveću
otpremninu ostvaruje se u godini redovnog umirovljenja.
Neoporezive otpremnine –
Pravilnik o porezu na dohodak (čl. 13)
St. 20. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu neoporezive do 8.000 kn
St. 21 otpremnine zbog poslovno uvjetovanih
otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu
o radu, neoporezive do visine 6.400 kn za svaku
navršenu godinu rada kod tog poslodavca i
otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne
bolesti neoporezive do visine 8.000 kn za svaku
navršenu godinu rada kod tog poslodavca
Primjer:
• Prosječna bruto plaća u elektroprivredi – 9.863 kn
• Prosječna osnovica za otpremninu (0,6) – 5.917 kn
po godini rada
• Neoporeziva otpremnina – 6.400 kn po godini rada
• Osoba s 35 godina staža koja radi u INI ima pravo
na 207.095 kn na koju poslodavac ne mora platiti
porez (jer je sve do 224.000 kn neoporezivo)
• Nedavno je objavljeno da je FINA za zbrinjavanje
792 radnika izdvojila 140 milijuna kn – što znači da
prosječna otpremnina iznosi 176.768 kn
Socijalne posljedice
• Platiti otpremninu osobi koja je ostvarila uvjete za
prijevremeno umirovljenje je za poslodavca jeftinije
od zadržavanja radnika.
• Radnik s prosječnom bruto plaćom (7.668 kn)
poslodavca godišnje košta 107.842 kn. Ako se radi
o ženskoj osobi staroj 55 godina (35 god. staža)
poslodavac nakon 2 godine i mjesec dana za isplatu
plaće potroši više od maksimalne neoporezive
otpremnine .
• U većini slučajeva otpremnine primaju radnici koji
nisu u mogućnosti pronaći alternativno zaposlenje.
• Prema izračunu mirovinskog osiguranja, osoba
koja tijekom svojeg cjelokupnog radnog vijeka
primala prosječnu plaću, a u mirovinu uz puni
mirovinski staž odlazi 5 godina prije redovnog
roka (dakle uz 0,15% umanjenja za svaki
mjesec), ostvaruje pravo na prijevremenu
mirovinu u iznosu od 1.872 kune, što je 477
kuna manje od redovne mirovine koju bi
primao da je na radnom mjestu ostao do
redovnog umirovljenja.
Koliki je broj otpremnina?
• Kako Regos isplatu otpremnine klasificira
jednako kao božićnice, naknade troškova
prijevoza, dnevnice, jubilarne naknade i ostale
naknade vezane uz radni odnos, njihov točan
broj nije moguće u kratkom roku utvrditi.
• Približan broj otpremnina pokušati ćemo
utvrditi preko podataka Zavoda za
zapošljavanje.
Nezaposleni prema dobi
400000.0
350000.0
300000.0
250000.0
200000.0
150000.0
100000.0
50000.0
.0
1998.
izvor: HZZ
1999.
2000.
60 i više
2001.
55 - 59
2002.
50 - 54
2003.
45 - 49
2004.
40 - 44
2005.
35 - 39
2006.
30 - 34
2007.
25 - 29
2008.
20 - 24
2009.
2010.
15 - 19
- porast udjela najstarije populacije indicira porast otkaza ugovora o radu uz otpremninu
NOVOPRIJAVLJENE OSOBE PREMA RAZLOZIMA
PRESTANKA RADNOG ODNOSA
250000.0
200000.0
150000.0
100000.0
50000.0
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Otkaz od strane poslodavca - istek ugovora na određ. vrijeme
Ostali razlozi
Otkaz od strane zaposlenika
Sporazumni prekid radnog odnosa
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
IZVOR: HZZ
2008
2009
2010
Otkaz od strane poslodavca - viškovi zaposlenika:
Otkazi od strane poslodavca čine između 22% i 32% svih raskida ugovora.
Ako oduzmemo one koji imaju manje od 2 godine iskustva
između 25.000 i 67.000 osoba ima pravo na otpremninu
Broj i visina otpremnina
• Kako je privatni sektor uglavnom slabo pokriven
kolektivnim ugovorima, otpremnine su
uglavnom ugovorene u minimalnim zakonskim
iznosima, dakle samo trećina svih zaposlenih
ima pravo na otpremnine veće od onih
propisanih ZOR-om.
• Isplata visokih otpremnina koncentrirana je u
poduzećima u državnom vlasništvu i u javnom
sektoru.
• Dijelovi javnog sektora u kojima postoje viškovi
zaposlenih izbjegavaju otkaze ugovora o radu jer bi
bili prisiljeni platiti otpremnine koje su za starije
radnike veće od godišnjih troškova plaće, pa
radnike zadržavaju, ne vodeći pritom računa da bi
im program restrukturiranja doveo dugoročnu
korist.
• Banke poduzećima nude posebne kreditne linije
koje za cilj imaju isplatu ugovorenih otpremnina
Alternativa?
• Osim otpremnina, Pravilnik o porezu na dohodak kao
neoporezivu isplatu tretira i dokup mirovine.
• Dokup mirovine je svojevrsna doživotna isplata
otpremnine, kojom poslodavac svojim zaposlenicima s
ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili
starosnu mirovinu, u trenutku umirovljenja, omogućava
doživotno primanje još jedne mirovine.
• Dokupljeni dio mirovine odgovara razlici između
starosne ili prijevremene starosne mirovine i mirovine
koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna
dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.
Primjer izračuna dokupa mirovine
• Ženska osoba stara 55 godina i 3 mjeseca, koja s 35
godina i 3 mjeseca radnog staža odlazi u
prijevremenu mirovinu, (faktor umanjenja 0,15% za
svaki mjesec), a koja je tijekom cijelog radnog vijeka
primala prosječnu plaću
• Procijenjena starosna mirovina (da je odradila radni
vijek do kraja): 2.349 kn
• Iznos dokupljene mirovine: 477 kn
• Udio dokupljene mirovine u ukupnoj mirovini: 25,49%
• Trošak za poslodavca: 173.504 kn
Dokupom mirovine poslodavac je nakon 19 mjeseci u plusu
Prednosti dokupa mirovine
• Dokup mirovine moguće je ostvariti i u slučaju
sporazumnog prekida radnog odnosa, a ne
isključivo otkazom ugovora o radu od strane
poslodavca
• Uplata za dokup mirovine ne mora se izvršiti
jednokratno, već se može uplaćivati i u ratama do
tri godine.
• Kolektivni ugovori zaposlenicima predviđaju
mogućnost izbora između otpremnine i dokupa
mirovine
Zaključak
• Umjesto da potiču dokup mirovine, porezni
propisi ovu vrstu doživotne otpremnine
tretiraju jednako kao jednokratne otpremnine
• Jednokratne isplate potiču potrošnju trajnih
dobara (automobili, dogradnja vikendica), dok
osobe koje pristanu na otkaz uz otpremninu u
često nisu u mogućnosti pronaći drugo
zaposlenje, pa mnogi mirovinu čekaju na burzi
rada.