Vazdušne mase

Download Report

Transcript Vazdušne mase

Vazdušne mase

(VM)

Karakteristike vazdušnih masa

 Kada vazduh duže miruje ili se sporo kreće iznad neke dovoljno velike i uniformne oblasti on poprima neke osobine te oblasti  Različite fizičke osobine vm su posledica nejednakog priliva sunčeve energije na različitim geog. širinama i različitog zagrevanja i hlađenja kopna i mora  Izvorišne oblasti vm moraju biti prostrane sa približno istim fizičkim karakteristikama i temperaturom vazduha neposredno iznad površine (tropska mora, pustinje, polarne oblasti)  Karakteristike vazdušnih masa: velike dimenzije, ujednačene vrednosti meteoroloških elemenata (temperatura, sadržaj vodene pare, prozračnost), mali gradijenti

Podela vazdušnih masa

Prema termičkom poreklu:  

tople Hladne

Prema geografskom poreklu:   arktičke maritimne (Grenland) i kontinentalne (sever Rusije) (niska temperatura, mala apsolutna vlažnost, velika relativna vlažnost, stabilan, velika vidljivost) polarne - maritimne (sever Atlantika - leti; Kanada - zimi) i kontinentalne (sever Evrope). Maritimne pvm u vidu zapadnih vetrova prelaze preko Golfske struje i stižu u srednju Evropu kao vlažan i topao vazduha. Kontinentalne pvm su zimi hladne, sa malom aps vlažnošću i velikom rel vlažnošću, a leti slične kontinentalnim tropskim vm.   tropske (subtropske) - maritimne (Azorska ostrva; tople, stabilne vm smanjene vidljivosti) i kontinentalne (Severna Afrika i Arabija; suve, tople i zamućene od peska). Stižu nam sa juga ili jugoistoka.

Ekvatorijalne – poreklom sa Ekvatora; topla i suva vm. Do nas može da stigne samo kao visinsko strujanje

Podela vazdušnih masa

U naše krajeve stižu polarne i tropske vm

.

Frontovi – pojam i podela

Frontovi - površine dodira vazdušnih masa sa različitim svojstvima, tj. površine na kojima dolazi do diskontinuiteta u poljima: temperature, vetra, vlage, gradijenta pritiska i drugih karakteristika atmosfere. Prema složenosti:  prosti – dve vazdušne mase  složeni (okludovani) – tri vazdušne mase Prema osobinama: 

hladni (I i II reda)

  

topli stacionarni okludovani

Hladni front

 Topla vazdušna masa se kreće polako, a za njom dolazi hladan vazduh koji se kreće brže i kao gušći i teži se podvlači ispod toplog vazduha u vidu klina http://www.classzone.com/books/earth_science/terc/content/visualizations/es2 002/es2002page01.cfm?chapter_no=visualization

hladni front

Hladni front

    HF prvog reda (aktivni) – kreće se sporo Topli vazduh se kreće većom brzinom od hladnog koji zbog velikog trenja dobija veliki nagib pri površini, a topli vazduh se naglo uzdiže uz taj nagib Usled intenzivne konvekcije formiraju Cb iz kojih padaju pljuskovite padavine ispred fronta Uz front, na manjim nagibima, Cb zamenjuju Ns, a pljuskovite padavine zamenjuju umerene dugotrajne padavine iz linije fronta http://www.classzone.com/books/earth_science/terc/content/visualizations/es2002/es2002page01.cfm?chapter_no=visualization

Hladni front

    HF drugog reda – kreće se brzo Hladni vazduh brzo potiskuje topli. Ako je topli vazduh dovoljno nestabilan doći će do kumulusne konvekcije ispred fronta, formiraće se Cb i u uskom pojasu će padati jaka kiša.

Iza fronta nema padavina zbog silaznih kretanja hladnog vazduha. Ispred fronta, topli vazduh se uzdiže do male visine (Sc), a na većoj visini dolazi do silaznih strujanja (Ac – predznaci lošeg vremena).

http://www.classzone.com/books/earth_science/terc/content/visualizations/es2002/es2002page01.cfm?chapter_no=visualization

Hladni front

 Oblačni sistem hladnog fronta

Topli front

 Topla vazdušna masa struji prema hladnom vazduhu, brzinom od oko 40 km/h i uzdiže se po strmoj ravni klina hladnog vazduha  Dovodi do pada pritiska http://www.classzone.com/books/earth_science/terc/content/visualizations/es2002/es2002page01.cfm?chapter_no=visualization

Topli front

 Karakterističan oblačni sistem: prvo se formiraju cirusi, a potom sloj As Ns iz koga padaju frontalne padavine (pojas i do 300 km) http://www.classzone.com/books/earth_science/terc/content/visualizations/es2002/es2002page01.cfm?chapter_no=visualization

Topli front

 Oblačni sistem toplog fronta

Stacionarni front

 Front kod koga su vetrovi u toploj i hladnoj vazdušnoj masi paralelni frontu  Karakterističan oblačni sistem: stratusi i stratokumulusi http://www.classzone.com/books/earth_science/terc/content/visualizations/es2002/es2002page01.cfm?chapter_no=visualization

Okludovani front

 Kombinacija toplog i hladnog fronta  Nastaje kada se hladni front kreće brže od toplog, dolazi do spajanja hladne vm iza hladnog fronta sa hladnom vm ispred toplog fronta, a topli vazduh biva istisnut u vis.

Okludovani front

   Hladni – više hladan vazduh je iza linije fronta Uklini se (kao kod hladnog fr) ispod manje hladnog i natera ga na uzdizanje. Formira se kišna zona koja se sve više širi iza fronta    Topli – manje hladan vazduh je iza hladnog fronta, a više hladan ispred toplog .

Manje hladan se uzdiže po strani klina više hladnog vazduha Formira se kišna zona koja se sve više širi ispred donjeg fronta okluzije

Kraj meteorologije (II test)

Početak klimatologije