Transcript Prezentacija – Menopauza

Meliha Kapetanović
Dom zdravlja Stari Grad
Sarajevo, maj, 2013
 Životna
dob čovjeka
trajno se produžuje
 Prosječni
život žene:
o Prije 2 milenijuma – oko 30 godina
o Danas – oko 77 godina

Klimaktrij (starogrčka riječ klimaktér – promjena)
razdoblje u kojem se postupno gasi funkcija
jajnika. To je vrijeme hormonalnog prelaza iz
reproduktivne
faze
do
menopauze
u
postmenopauznu fazu.
Menopauza (starogrčka
riječ: men – mjesec i pausis - prestanak) je
posljednje menstrulano krvarenje u životu žene.


Da je riječ o trajnom prestanku menstrualnog
ciklusa možemo zaključiti tek retrogradno kada
u godinu dana nema krvarenja.

Dob žene u kojoj nastupa menopauza je oko
50. godine života. Dob početka menopauze je
genetski predodređena.

Žene koje puše menopauza nastupa 2 godine
ranije.
1.
Prijevremena menopauza (Menopausis praecox) –
javlja se prije 40. godine života u 2-4% slučajeva;
2.
Kasna menopauza (Menopausis tarda) - je
prestanak menstruacije nakon 55. godine života.
Rana i kasna menopauza povezana je sa
abnormalnostima X-hromosoma
3.
Jatrogena menopauza (kastracija) – prijevremena
menopauza, izazvana nekim vanjskim faktorima
(npr. operacijom, zračenjem, lijekovima)

Perimenopauza – visegodisnje razdoblje oko
menopauze u kojemu dolazi do sve česćih
poremecaja menstrualnog ciklusa, neurednih
krvarenja i vazomotornih tegoba. Počinje 4 do 5
godina prije menopauze i obuhvaća prvih pet
godina postmenopauze.

Premenopauza – klimakterično razdoblje prije
menopauze. Počinje oko 10 godina prije
posljednje menstruacije. Period kada opada
reprodukcijska sposobnost žene, nastupaju
hormonske promjene, poremećaj
menstruacijskog ciklusa i brojni klinički znaci

Postmenopauza – razdoblje u životu žene
poslije posljednje menstruacije

Senium – naziv postmenopauze nakon 70.
godine života
o Estrogena faza
(proliferacijska)
o OVULACIJA
o Progesteronska faza
(luteinska)
Hormonske promjene u premenopauzi su:





Povišen folikulostimulirajući hormon (FSH),
normalan luteinizirajući hormon (LH)
Povišen estradiol (E2)
Nizak progesteron (P4)
Pad dihidroepiandrosteron sulfat (DHEAS) - ovaj
hormon postepeno pada od 25 godine života biomarker starenja
Povišen nivo FSH-a potiče folikule na rast, ali
izostaje ovulacija i stvaranje žutog tijela te je
nivo progesterona sve niži
Povišen E2 u premenopauzi je povezan sa
sljedećim poremećajima:










kratka folikularna faza
debeli endometrij
dismenoreje, premenstruacijski
sindrom
kratki ciklusi
polipi, miomi
anovulacija
pojačano menstrulano krvarenje
mastodinija
spotting - probojna krvarenja
migrena, glavobolja

Utvrđeno je da anovulacija od 6 do 9 mjeseci
udružena sa padom progesterona dovodi do
hiperplazije endometrija

Od 40. godine života:
o opada izlučivanje hormona rasta GH (growth
hormone)
o slabi zona retikularis
nadbubrežne žlijezde (pad
proizvodnje androgena:
DHEA i DHEAS)

Starenjem se mjenja nivo globulina koji prenosi spolne
hormone (sex-hormonebinding globulin = SHBG)

Poremećen odnos estrogena, progesterona i
androgena utiče na funkciju CNS-a, što je uzrok čestih i
nepotpuno razjašnjenih psiho-neuro-endrokinoloskih
sindroma
Slabljenje funkcije jajnika dovodi do:
 vazomotornih tegoba:
o valovi vrućina
o noćna znojenja i dr.
 promjene funkcije CNS-a
o promjene ponašanja
o depresija
o slabljenje pamćenja i koncentracije
 umor i fizička slabost
 debljanje i preraspodjela masti
 urogenitalne smetnje i pad libida
 promjene kože i kose
 neuredna krvarenja javljaju se nakon 45. godine života i
mogu biti disfunkcijskog i organskog porijekla
Kod svakog neurednog krvarenja u klimaktriju, treba
uraditi frakcioniranu kiretažu i razlučiti uzročnost. RAK
endometrija ćemo naći u 2-3% a hiperplaziju
endometrija u 15% slučajeva.

Današnja saznanja stavljaju mozak i jajnik u
središte zbivanja prilikom tumačenja
postmenopauze

U postmenopauzi su promjenjene slijedeće
endokrinološke funkcije:
o CNS-a
o jajnika
o nadbubrežne žlijezde i
o masnga tkiva

Mozak pokazuje značajne promjene starenjem. Što se posebno
odnosi na hipotalamus, hipokampus, oliva i druge dijelove
limbičkog sistema

Dokazano je da na funkciju CNS-a imaju uticaj estrogeni,
progesteroni i androgeni

Opadaju vrijednosti neurotransmitera (dopamin, neuropeptidi) i
neuromodulatora (prostaglandini)

Rastu vrijednosti norepinefrina i somatostatina

Hipofiza nastavlja svoju premenopauzalnu disfunkciju u odnosu na
reproduktivnu dob:
 nivo FSH-a poraste 10-20 puta
 LH poraste 3-5 puta

Gonadotropini posebno LH, potiču stromu jajnika na proizvodnju
androgena – što je održano do u duboku starost

Hormon rasta - GH izlučuje se u nižoj koncentraciji od 40. godine
života. Pad je znatno izražen u postmenopauzi, što uzrokuje
promjene u tijelu

Gubi se mišićna i koštana masa

Raste masno tkivo i vrši se njegova preraspodjela prema
abdominalnoj masti

Opada nivo adrinokortikotropni horomon (ACTH)

Opada nivo melatonina i prolaktina

Nedostatak estradiola-E2 se smatra centralnim
zbivanjem za niz poremećaja i kliničkih promjena
koje se objedinjuju u naziv postmenopauzalni
sindrom

Jajnik pod uticajem visokog nivoa LH u
postmenopauzi proizvodi testosteron, androstendion i
DHEA
Opada proizvodnja:
 DHEA
 DHEAS
 Testosterona
 Androstendion
Androgeni utiču na važne funkcije mozga
(ponašanje, učenje, pamćenje, san i dr.)

Ekstraglandularna proizvodnja hormona:
o Iz androstendiona nastaje:
• estron-E1 (konverzija je pojačna te estron postaje
glavni estrogen)
• Testosteron
Posljedica estrogena - u debljih žena dolazi do
patoloških promjena endometrija (neuredno krvarenje
iz materice)
o Leptin (polipeptidni hormon) - povišen u pretilih
žena zbog otpornosti periferije prema leptinu
(leptinska rezistencija):

Podjela:
1. Rani (akutni simptomi)
2. Simptomi nakon 5 godina od menopauze
3. Kasni (hronični simptomi nakon 10 godina od
menopauze)
Ad1. Rani akutni simptomi:
o vazomotorni (vrući valovi, noćna znojenja,
palpitacije, glavobolje, nesanica)
o psihički (razdražljivost, tjeskoba, depresivnost,
emocijonalna nestabilnost, slabljenje
koncentracije i pamćenja, pad libida)
o estetski (hipo ili hiper androgenizam: suha koža,
kosa, nokti, bore kože)

Zbog trajno niske razine estradiola te
skokovitog oslobađanja LH (možda i FSH)
dolazi do hipotalamičkog poremećaja i
promjene termoregulacije

Valovi vrućine , noćno znojenje i nesanica su
glavne smetnje rane postmenopauze

Psihičke smetnje koje u tzv.“domino
efektom“ ruše kvalitet života žene
Ad2. Simptomi nakon 5 godina od menopauze:
o urogenitalne promjene (atrofija, dispareunija,
poremećaj mokrenja)
o Koža – dalje napredovanje promjena
o promjene u zglobovima







Stjenka rodnice - slabo prokrvljena i tanka
glikogen i lactobacila opadaju
pH – brzo raste
Upale i ozlijede - pojam senilnog kolpitisa koji je
otporan na liječenje ako se ne primjeni estrogen
Suhoća rodnice te atrofične promjene - često su uzrok
dispareunije (bolni snošaj)
Gubitak libida na koji pozitivno utiče androgen,
estrogen i dopanergički sistem, a negativno utiču
prolaktin, progesteron i hipotireodizam
Mišićno tkivo maternice atrofira - postaje manje i
miomi se smanjuju

Smetnje pri mokrenju:
 Učestalo mokrenje
 Bolno mokrenje
 Inkontinencija mokraće

Uzrok smetnji pri mokrenju:
 Atrofija mokraćne cijevi (uretre)
 Smanjenje adrenergičkih receptora

Atrofične promjene karličnog dna su dijelom i
uzrok spuštanja i prolapsa rodnice i maternice
Ad3. Simptomi nakon 10 godina od
menopauze:
o Kardiovaskularne bolesti (KVB)
o Osteoporoza
o Promjena osjetila zuba
o Senilna demencija

Zbog nedostatka estrogena napreduje
ateroskleroza

KVB, moždani udar - češći kod žena (nakon
65. godine života)

Veću opasnost za KVB imaju žene:




koje su pretile (androgeni tip)
koje imaju šećernu bolest
koje imaju holesterol
koje puše

Karakteristike:



Sistemska bolest kostiju
Smanjena gustoća koštanog tkiva(BMD-bone minera denisiti)
Poremećaj mikroarhitektonike u građi koštanog tkiva
UZROCI ZBOG KOJIH KOST POSTAJE LOMLJIVA

Najozbiljnija posljedica postmenopauze

Najskuplja bolest

Gustoća koštane mase dostiže vrhunac oko 25. godine života

Dugotrajan nedostatak estrogena utiče na pad gustoće (amenoreja, dojenje)

Za 1% - 3% godišnje se gubi koštana masa

Lošija funkcija CNS-a je posljedica opadanja
nivoa steroidnih hormona, posebno estradiola
i androgena

Senilna demencija (Alzheimerova bolest) –
zastrašujući pratilac!!!

Estrogeni u hormonskom nadomjesnom liječenju djeluju na sve
organe i tkiva, ostali lijekovi i nadoknade (Ca i vitamini) smatraju
se rezervnom terapijom

Estrogen kao HNL možemo davati ženama koje nemaju materice.
U protivnom bi dugotrajna primjena estrogena inducirala
hiperplaziju ili rak endometrija

S toga sve žene sa matericom u postmenopauzi trebaju koristiti
kombinaciju estrogena i gestagena

HNL za 6 mjeseci poboljšava funkciju CNS sistema

Dugotrajna primjena HNL-a smanjuje rizik za senilnu demenciju

Indikacije za primjenu HNL-a:
o Menopausi praecox
o Nakon kastracije(zračenje)
o Premenopauza - klimakterij
o Prirodna postmenopauza

Kontraindikacije HNL-a su slijedeće:
o rak dojke ili visoki rizik za nastanak raka dojke
o akutna tromboembolija

Vrste HNL-a:
o Estrogeni (proginova)
o Gestageni (provera, dabroston, urogestan)
o Selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM)
o Različite kombinacije

Bitan zadatak današnje medicine je da se
omogući pshički i fizički integritet žene, a
time i poboljšati kvalitet života treće
životne dobi.

Nadomjesna HNL terapija usporava proces
arterioskleroze, demencije, osteoporoze i
djeluje u prevenciji endometrijalnog
karcinoma.
Velimir Šimunić & suradnici,
GINEKOLOGIJA, Zagreb 2001,
Medicinska biblioteka
 Internet
