Prezentacija – Menopauza
Download
Report
Transcript Prezentacija – Menopauza
Meliha Kapetanović
Dom zdravlja Stari Grad
Sarajevo, maj, 2013
Životna
dob čovjeka
trajno se produžuje
Prosječni
život žene:
o Prije 2 milenijuma – oko 30 godina
o Danas – oko 77 godina
Klimaktrij (starogrčka riječ klimaktér – promjena)
razdoblje u kojem se postupno gasi funkcija
jajnika. To je vrijeme hormonalnog prelaza iz
reproduktivne
faze
do
menopauze
u
postmenopauznu fazu.
Menopauza (starogrčka
riječ: men – mjesec i pausis - prestanak) je
posljednje menstrulano krvarenje u životu žene.
Da je riječ o trajnom prestanku menstrualnog
ciklusa možemo zaključiti tek retrogradno kada
u godinu dana nema krvarenja.
Dob žene u kojoj nastupa menopauza je oko
50. godine života. Dob početka menopauze je
genetski predodređena.
Žene koje puše menopauza nastupa 2 godine
ranije.
1.
Prijevremena menopauza (Menopausis praecox) –
javlja se prije 40. godine života u 2-4% slučajeva;
2.
Kasna menopauza (Menopausis tarda) - je
prestanak menstruacije nakon 55. godine života.
Rana i kasna menopauza povezana je sa
abnormalnostima X-hromosoma
3.
Jatrogena menopauza (kastracija) – prijevremena
menopauza, izazvana nekim vanjskim faktorima
(npr. operacijom, zračenjem, lijekovima)
Perimenopauza – visegodisnje razdoblje oko
menopauze u kojemu dolazi do sve česćih
poremecaja menstrualnog ciklusa, neurednih
krvarenja i vazomotornih tegoba. Počinje 4 do 5
godina prije menopauze i obuhvaća prvih pet
godina postmenopauze.
Premenopauza – klimakterično razdoblje prije
menopauze. Počinje oko 10 godina prije
posljednje menstruacije. Period kada opada
reprodukcijska sposobnost žene, nastupaju
hormonske promjene, poremećaj
menstruacijskog ciklusa i brojni klinički znaci
Postmenopauza – razdoblje u životu žene
poslije posljednje menstruacije
Senium – naziv postmenopauze nakon 70.
godine života
o Estrogena faza
(proliferacijska)
o OVULACIJA
o Progesteronska faza
(luteinska)
Hormonske promjene u premenopauzi su:
Povišen folikulostimulirajući hormon (FSH),
normalan luteinizirajući hormon (LH)
Povišen estradiol (E2)
Nizak progesteron (P4)
Pad dihidroepiandrosteron sulfat (DHEAS) - ovaj
hormon postepeno pada od 25 godine života biomarker starenja
Povišen nivo FSH-a potiče folikule na rast, ali
izostaje ovulacija i stvaranje žutog tijela te je
nivo progesterona sve niži
Povišen E2 u premenopauzi je povezan sa
sljedećim poremećajima:
kratka folikularna faza
debeli endometrij
dismenoreje, premenstruacijski
sindrom
kratki ciklusi
polipi, miomi
anovulacija
pojačano menstrulano krvarenje
mastodinija
spotting - probojna krvarenja
migrena, glavobolja
Utvrđeno je da anovulacija od 6 do 9 mjeseci
udružena sa padom progesterona dovodi do
hiperplazije endometrija
Od 40. godine života:
o opada izlučivanje hormona rasta GH (growth
hormone)
o slabi zona retikularis
nadbubrežne žlijezde (pad
proizvodnje androgena:
DHEA i DHEAS)
Starenjem se mjenja nivo globulina koji prenosi spolne
hormone (sex-hormonebinding globulin = SHBG)
Poremećen odnos estrogena, progesterona i
androgena utiče na funkciju CNS-a, što je uzrok čestih i
nepotpuno razjašnjenih psiho-neuro-endrokinoloskih
sindroma
Slabljenje funkcije jajnika dovodi do:
vazomotornih tegoba:
o valovi vrućina
o noćna znojenja i dr.
promjene funkcije CNS-a
o promjene ponašanja
o depresija
o slabljenje pamćenja i koncentracije
umor i fizička slabost
debljanje i preraspodjela masti
urogenitalne smetnje i pad libida
promjene kože i kose
neuredna krvarenja javljaju se nakon 45. godine života i
mogu biti disfunkcijskog i organskog porijekla
Kod svakog neurednog krvarenja u klimaktriju, treba
uraditi frakcioniranu kiretažu i razlučiti uzročnost. RAK
endometrija ćemo naći u 2-3% a hiperplaziju
endometrija u 15% slučajeva.
Današnja saznanja stavljaju mozak i jajnik u
središte zbivanja prilikom tumačenja
postmenopauze
U postmenopauzi su promjenjene slijedeće
endokrinološke funkcije:
o CNS-a
o jajnika
o nadbubrežne žlijezde i
o masnga tkiva
Mozak pokazuje značajne promjene starenjem. Što se posebno
odnosi na hipotalamus, hipokampus, oliva i druge dijelove
limbičkog sistema
Dokazano je da na funkciju CNS-a imaju uticaj estrogeni,
progesteroni i androgeni
Opadaju vrijednosti neurotransmitera (dopamin, neuropeptidi) i
neuromodulatora (prostaglandini)
Rastu vrijednosti norepinefrina i somatostatina
Hipofiza nastavlja svoju premenopauzalnu disfunkciju u odnosu na
reproduktivnu dob:
nivo FSH-a poraste 10-20 puta
LH poraste 3-5 puta
Gonadotropini posebno LH, potiču stromu jajnika na proizvodnju
androgena – što je održano do u duboku starost
Hormon rasta - GH izlučuje se u nižoj koncentraciji od 40. godine
života. Pad je znatno izražen u postmenopauzi, što uzrokuje
promjene u tijelu
Gubi se mišićna i koštana masa
Raste masno tkivo i vrši se njegova preraspodjela prema
abdominalnoj masti
Opada nivo adrinokortikotropni horomon (ACTH)
Opada nivo melatonina i prolaktina
Nedostatak estradiola-E2 se smatra centralnim
zbivanjem za niz poremećaja i kliničkih promjena
koje se objedinjuju u naziv postmenopauzalni
sindrom
Jajnik pod uticajem visokog nivoa LH u
postmenopauzi proizvodi testosteron, androstendion i
DHEA
Opada proizvodnja:
DHEA
DHEAS
Testosterona
Androstendion
Androgeni utiču na važne funkcije mozga
(ponašanje, učenje, pamćenje, san i dr.)
Ekstraglandularna proizvodnja hormona:
o Iz androstendiona nastaje:
• estron-E1 (konverzija je pojačna te estron postaje
glavni estrogen)
• Testosteron
Posljedica estrogena - u debljih žena dolazi do
patoloških promjena endometrija (neuredno krvarenje
iz materice)
o Leptin (polipeptidni hormon) - povišen u pretilih
žena zbog otpornosti periferije prema leptinu
(leptinska rezistencija):
Podjela:
1. Rani (akutni simptomi)
2. Simptomi nakon 5 godina od menopauze
3. Kasni (hronični simptomi nakon 10 godina od
menopauze)
Ad1. Rani akutni simptomi:
o vazomotorni (vrući valovi, noćna znojenja,
palpitacije, glavobolje, nesanica)
o psihički (razdražljivost, tjeskoba, depresivnost,
emocijonalna nestabilnost, slabljenje
koncentracije i pamćenja, pad libida)
o estetski (hipo ili hiper androgenizam: suha koža,
kosa, nokti, bore kože)
Zbog trajno niske razine estradiola te
skokovitog oslobađanja LH (možda i FSH)
dolazi do hipotalamičkog poremećaja i
promjene termoregulacije
Valovi vrućine , noćno znojenje i nesanica su
glavne smetnje rane postmenopauze
Psihičke smetnje koje u tzv.“domino
efektom“ ruše kvalitet života žene
Ad2. Simptomi nakon 5 godina od menopauze:
o urogenitalne promjene (atrofija, dispareunija,
poremećaj mokrenja)
o Koža – dalje napredovanje promjena
o promjene u zglobovima
Stjenka rodnice - slabo prokrvljena i tanka
glikogen i lactobacila opadaju
pH – brzo raste
Upale i ozlijede - pojam senilnog kolpitisa koji je
otporan na liječenje ako se ne primjeni estrogen
Suhoća rodnice te atrofične promjene - često su uzrok
dispareunije (bolni snošaj)
Gubitak libida na koji pozitivno utiče androgen,
estrogen i dopanergički sistem, a negativno utiču
prolaktin, progesteron i hipotireodizam
Mišićno tkivo maternice atrofira - postaje manje i
miomi se smanjuju
Smetnje pri mokrenju:
Učestalo mokrenje
Bolno mokrenje
Inkontinencija mokraće
Uzrok smetnji pri mokrenju:
Atrofija mokraćne cijevi (uretre)
Smanjenje adrenergičkih receptora
Atrofične promjene karličnog dna su dijelom i
uzrok spuštanja i prolapsa rodnice i maternice
Ad3. Simptomi nakon 10 godina od
menopauze:
o Kardiovaskularne bolesti (KVB)
o Osteoporoza
o Promjena osjetila zuba
o Senilna demencija
Zbog nedostatka estrogena napreduje
ateroskleroza
KVB, moždani udar - češći kod žena (nakon
65. godine života)
Veću opasnost za KVB imaju žene:
koje su pretile (androgeni tip)
koje imaju šećernu bolest
koje imaju holesterol
koje puše
Karakteristike:
Sistemska bolest kostiju
Smanjena gustoća koštanog tkiva(BMD-bone minera denisiti)
Poremećaj mikroarhitektonike u građi koštanog tkiva
UZROCI ZBOG KOJIH KOST POSTAJE LOMLJIVA
Najozbiljnija posljedica postmenopauze
Najskuplja bolest
Gustoća koštane mase dostiže vrhunac oko 25. godine života
Dugotrajan nedostatak estrogena utiče na pad gustoće (amenoreja, dojenje)
Za 1% - 3% godišnje se gubi koštana masa
Lošija funkcija CNS-a je posljedica opadanja
nivoa steroidnih hormona, posebno estradiola
i androgena
Senilna demencija (Alzheimerova bolest) –
zastrašujući pratilac!!!
Estrogeni u hormonskom nadomjesnom liječenju djeluju na sve
organe i tkiva, ostali lijekovi i nadoknade (Ca i vitamini) smatraju
se rezervnom terapijom
Estrogen kao HNL možemo davati ženama koje nemaju materice.
U protivnom bi dugotrajna primjena estrogena inducirala
hiperplaziju ili rak endometrija
S toga sve žene sa matericom u postmenopauzi trebaju koristiti
kombinaciju estrogena i gestagena
HNL za 6 mjeseci poboljšava funkciju CNS sistema
Dugotrajna primjena HNL-a smanjuje rizik za senilnu demenciju
Indikacije za primjenu HNL-a:
o Menopausi praecox
o Nakon kastracije(zračenje)
o Premenopauza - klimakterij
o Prirodna postmenopauza
Kontraindikacije HNL-a su slijedeće:
o rak dojke ili visoki rizik za nastanak raka dojke
o akutna tromboembolija
Vrste HNL-a:
o Estrogeni (proginova)
o Gestageni (provera, dabroston, urogestan)
o Selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM)
o Različite kombinacije
Bitan zadatak današnje medicine je da se
omogući pshički i fizički integritet žene, a
time i poboljšati kvalitet života treće
životne dobi.
Nadomjesna HNL terapija usporava proces
arterioskleroze, demencije, osteoporoze i
djeluje u prevenciji endometrijalnog
karcinoma.
Velimir Šimunić & suradnici,
GINEKOLOGIJA, Zagreb 2001,
Medicinska biblioteka
Internet