Transcript Vrsta nacrta istraživanja?

Strategije kvalitativnog
istrazivanja
FKKS, 12.11. 2013.
Dr sc. Edina Bećirević
Vrsta nacrta istraživanja?
•Kvalitativni istraživači provode kvalitativne
studije na temelju ličnog iskustva
razmišljajući refleksijski, povijesno i
biografski
•Empirijski svijet iskustva on posmatra kroz
prizmu vodećih intepretativnih paradigmi i
perspektiva
•Empirija vs. ideologija
Nacrt istraživanja
 Nacrt
i strategija su osnova svakog
istraživanja
 Nacrt obuhvata 4 pitanja:
 Na koji je način nacrt povezan s
korištenom paradigmom?
 Ko ili šta će biti predmet istraživanja?
 Koje strategije istraživanja će se
koristiti?
 Koje će se metode i postupci
Pozitivistička vs kritička i
konstruktivistička paradigma
- Nacrt koji koristi pozitivističku
metodologiju je rigorozan, strogo
struktuiran (problem je rano identificiran,
istraživačka pitanja se razvijaju preko niza
hipoteza, izbora područja ili predmeta
istraživanja...)
- U studijama koje se temelje na kritičkim i
konstruktivističkim paradigmama,
istraživač slijedi “put otkrića” i nacrt je
fleksibilniji.
Ko ili šta je predmet studije?
 Pojedinačni
slučajevi (intenzivna studija
slučaja)
 Brojni slučajevi (kolektivna studija)
 Višestruki procesi na razini nekoliko
studija slučaja
 Svaki slučaj odraz je posebne vrste
fenomena kome pripada
Studija slučaja
 Nisu
sve studije slučaja kvalitativne,
mada mnoge jesu
 U studiji slučaja istraživač je više
zainteresiran za proces istraživanja i
faze preko kojih se on odvija nego za
sam pojedinačni slučaj
Etnografija i sudjelujuće
posmatranje
 Etnografija
danas ima možda najvažnije
mjesto u kvalitativnim istraživanjima
 Etnografija se zasniva na sudjelujućem
posmatranju- dominantna metoda
terenskih studija
 Prikupljanje relativno nestruktuiranog
empirijskog materijala
 Stil pisanja i analize je intepretativan sa
opširnim opisima posmatranja
Fenomenologija i
etnometodologija
 Ovi
pristupi ispituju kako ljudi
konstruiraju stvarnost i kakva značenja
pridaju svojim akcijama u konkretnim
socijalnim situacijama
 Osnovni postupci ovih istraživača su
sudjelujuće posmatranje i dubinski
intervju
 Cjelokupna spoznaja je lokalnog
karaktera i implicira lokalnu kulturu na
nivou društvenih grupa, organizacija i
Utemeljena teorija
 Generalna
strategija za kvalitativnu
analizu istraživanja i razvoj teorije koja
je utemeljena na podacima koji se
indukcijom sistematski prikupljaju i
analiziraju
 Jedna od najšire korištenih
interpretativnih strategija u socijalnim
znanostima uopće
 Pruža istraživaču jedinstveni i specifični
set koraka koje treba slijediti kako bi se
Utemeljena teorija
 Strauss
i Corbin upoređuju ovu
metodologiju s ostalim pristupima u
kvalitativnom istraživanju, ističući da
glavna razlika leži u eksplicitnom
razvoju i verifikaciji teorije koja se
neposredno generira iz samih podataka,
a može se koristiti i u kvalitativnim i
kvantitativnim studijama.
Povijesna i biografska metoda
 Smith:
svaki tekst je biografski
 Sve metode su biografske u smislu da
istražuju osobnu povijest istraživača i
onih koji su predmet istraživanja
 Pisci kreiraju živote o kojima pišu
 Epistemološki problemi: staus
korištenog materijala, način njegovog
prikupljanja...
 U svakoj kvalitativnoj studiji se prepliću
Historijska i komparativna
metoda
 Tuckman:
socijalni fenomeni se moraju
proučavati u svom socijalnohistorijskom kontekstu
 Korištenje povijesnih dokumenata i
raznih zapisa: dnevnici, pisma, novine
,statistički godišnjaci, novele i ostali
popularni i kulturni dokumenti
 Razumijevanje povijesnih dokumenata
podrazumijeva da istraživač ima
razvijen interpretativni pristup
Aplikativna i akcijska
istraživanja
 P.
Reason: participativna i akcijska
istraživanja jedan su od
najhumanističkih pristupa u društvenim
znanostima
 Istraživanja su s namjerom da subjektiljudi sami kreiraju svoju zbilju kroz
aktivnu participaciju (Primjer: UK istraživanja o osobama s posebnim
potrebama)
Nacrt kvalitativnog istraživanja
 Prvo
pitanje: “Šta želim spoznati u ovoj
studiji?”
 Ovo je početna tačka na osnovu koje se
grade sva dalja istraživačka pitanja
 Drugi korak je odabir adekvatne
metodologije
 Određujemo se prema kvalitativnoj ili
kvantitativnoj metodologiji (ili
kombinaciji)
Prva faza
 Šta
se proučava, pod kojim
okolnostima, za koje vremensko
razdobolje i s kim.
 Gradnja povjerenja sa participantima
(ključni faktor)
 Nakon formuliranja istraživačkog
pitanja, lociranja “polja” istraživanja i
selekcije sudionika, treba odlučiti koje
su najprikladnije metode za prikupljanje
podataka
Prva faza-odabir istraživačkih
strategija
 Etnografske
metode
 Biografije
 Usmena
povijest ili predanja
 Studij slučaja
 Sudjelujuće posmatranje
 Terensko istraživanje
Prva faza-pitanja koja je
potrebno adresirati
-Mjesto teorije u studiji
-Identifikacija istraživačevih predrasuda i
ideologije istraživanja
-Identifikacija etičkih problema (primjer
Milgram i Zombardo eksperimenti)
-Kvalitativni istraživač na samom početku
priznaje da njegova studija nije
vrijednosno neutralna i identificira načine
kako se izboriti sa sopstvenim
predrasudama.
Druga faza-vježba
 Pilot
studija
 Preliminarni intervjui sa ključnim
participantima
 Kratak period brzog promatranja
 Pregled dokumentacije
 Omogućuje istraživaču da se fokusira
na pojedina, naročito interesantna
područja koja su još uvijek nejasna
 Finansijeri istraživanja i pilot studije
Treća faza-faza smirivanja
 Planske
odluke na kraju studije
 Kada napustiti područje istraživanja
 U procesu prikupljanja podataka
koncepti se stalno rafiniraju dok
istraživački traže negativne slučajeve
kako bi dokazali neke početne
hipotetske konstrukcije
 Kako analiza napreduje, istraživači
razvijaju razne modele koji mogu
objasniti određena ponašanja u okviru
Treća faza
 Identificiranje
odnosa koji deskriptivni
dio povezuje s eksplanacijskim u
radnom modelu; verificiranje tog odnosa
provjeravajući terenske dnevnike i
protokole
 Interpretacija podataka u narativnoj
formi koji su potkrijepljeni navodima iz
bilježaka i intervjua (istraživači
prihvataju interpretacije kao dokaze,
uokvirujući ih u ključne nalaze na kraju
Treća faza
 Istraživači
bi trebali opisati svoju ulogu,
kako bi čitatelj mogao razumjeti odnos
koji se tokom studije razvijao između
istraživača i sudionika.
 U toku svih faza izrade nacrta koristi se
princip triangulacije (postupak kojim se
određeni istraživački problem razmatra
iz različitih perspektiva da bi se dobila
potpunija slika o samom problemu)
Triangulacija
 Korištenje
različitih izvora podataka
 Korištenje različitih profila istraživača ili
evaluatora (porede se njihovi nalazi)
 Teorijska-primjena multiplih paradigmi i
perspektiva u intepretaciji pojedinačnog
seta podataka.
 Metodološka- primjena multiplih metoda
i tehnika u proučavanju pojedinačnih
problemskih situacija
Triangulacija
 Janesick
dodaje i peti tip triangulacije a
to je primjena više disciplinarnih
područja u rješavanju teorijskih ili
praktičnih problema
 Kategorije koje proizilaze iz terenskih
zabilješki nisu hipotetički postavljene
prije faze prikupljanja podataka.
 Kvalitativni projekat-induktivna analiza
 Istraživači mogu slijediti rigorozna
uputstva iz metodološke literature, ali
“Metodolatrija”
 Istraživač
bi trebao izbjeći pretjeranu
privrženost metodama
 Ključno pitanje koje se postavlja jeste
kako postići vjerodostojnost kvalitativne
studije?
Patton (1990)
 Prema
Pattonu vjerodostojnost
kvalitativnih istraživanja upućuje na ova
pitanja:
 Koje se tehnike i metode koriste da bi
se utvrdila unutrašnja konzistencija,
valjanost i tačnost nalaza?
 Šta istraživač unosi u studiju u smislu
iskustava i kvalifikacija?
 Koje su glavne pretpostavke studije?
Priprema istraživača
 Kvalitativno
istraživanje je dobro koliko
je dobar istraživač
 Osobine istraživača:
svestranost
ustrajnost
sistematičnost (u sređivanju bilješki,
dokumentacije)
Priprema istraživača
 Istraživač
treba biti potkovan u naučnoj
teoriji da bi mogao lako prepoznati
odgovarajući metateorijski okvir
 Metateorijski okvir ne treba dominirati
podacima
 Stalno provjeravanje ispravnosti
dokumenata i dobivenih podataka iz
drugih izvora
 Ne dozvoliti konfuziju i nejasnoću u
podacima
Kreiranje i rafiniranje
istraživačkih pitanja
 Formulacija
istraživačkih pitanja
određuje fokus i opseg studije
 U prvim fazama pitanja treba postaviti
široko da se studija ne bi ograničila
 Pitanja se mogu rafinirati u kasnijim
fazama
 Rafiniranje dolazi tek kad istraživač ima
jasnu sliku o tome šta se događa u
sredini u kojoj provodi istraživanje.
Pisanje prijedloga istraživanja
 Prijedlog
je argument za izvedbu
projekta
 Atraktivan prijedlog može dobiti i
finansiranje
 Dokazati da projekat ima:
konceptualnu inovaciju
metodološku rigoroznost
bogat sadržaj
Pisanje prijedloga istraživanja
 Prijedlog:
napisan jasno (izbjegavati duge
rečenice)
utvrditi kontekst
imati originalan pristup
precizan opis metode
specifikaciju ciljeva
teško je garantovati šta se istraživanjem
može dobiti, ali potrebno je razraditi
Faza ulaska
 Faza
“ulaska” na teren je izazov
 U prvoj fazi prikupljanja podataka
istraživačeve opservacije i trebaju biti
nefokusirane
 To pomaže mlađim i neiskusnim
istraživačima
 Ko je ko u lokalnoj zajednici?
 Identificirati dobre informatore
Dobar informator
 Ima
znanja i iskustva o temi istraživanja
 Sposobnost autorefleksije
 Zna se izražavati
 Ima vremena za razgovor i želi
sudjelovati u studiji
 Paton (1990) predlaže i tipove uzorka
ekstremnih ili devijantnih slučajeva;
uzorak intenziteta; uzorak maksimalne
raznolikosti i uzorak kritičnih slučajeva.
Tehnika intervjua u prvoj fazi
 Preliminarni
intervjui—sudionici treba da
“pričaju priče”
 Kasniji intervjui mogu se koristiti da bi
se dobili precizni podaci i upotpunile
praznine u ranijim intervjuima.
 Nakon preliminarnih intervjua, istraživač
se osjeća opuštenije i može započeti
fazu prikupljanja produktivnih podataka.
TED –ideas worth spreading
 http://www.cdhi.hr/2012/03/
 http://www.cdhi.hr/2013/11/ted-talks-
devdutt-pattanaik-istok-protiv-zapada-–mitovi-koji-zbunjuju/
Faza prikupljanja produktivnih
podataka
 Ideje
su jasnije
 Umjesto konfuzije i prvobitne
zbunjenosti javlja se red i razumijevanje
 Razumijevanje je rezultat napornog
rada, marljivog promatranja i
konceptualnog rada
 Čestog razmišljanja o problemu
istraživanja
 Potrebna je ustrajnost—frustracije se
Faza prikupljanja produktivnih
podataka
 Analiza
podataka se vrši tokom
prikupljanja podataka, ali se nastavlja ii
nakon toga
 Paralelni procesi prikupljanja i analize
pomažu da se odbace pogrešne
hipoteze i da se generira vjerodostojna
teorija
Rigroznost studije
 Kriterij
primjerenosti i prikladnosti
podataka
 Primjerenost-dovoljno podataka-kad
znamo da imamo dovoljno podataka?
 Kada dolazi do zasićenja—svaki novi
podatak potvrđuje prethodne rezultate
 Izbor uzorka u kvalitativnoj studiji je
namjeran
 Rezultati studije moraju biti bogati
Pregled i pretraživanje
dokumentacije (faze)
 Grubi
ili sirovi podaci (hard data)
 Redukcija podataka i produkti analize
 Rekonstrukcija podataka i produkti
sinteze
 Procesualne zabilješke
 Materijali koji su povezani s namjerama
 Instrument razvoja informacija
Provjera studije
 Sekundarni
informatori—rezultati studije
se vraćaju i prezentiraju informatorima
(primjer studija gender i sigurnost)
 Rezultati se daju drugim istraživačima
na procjenu (na zapadnim
univerzitetima, magistranti i doktoranti
predstavljaju rezultate istraživanja dok
je u toku, da bi dobili komentare od
kolega i profesora)
Faza povlačenja
 Produktivni
period prikupljanja ne traje
dugo jer se istraživač asimilira sa
sredinom ( na istraživača se gleda kao
na člana zajednice)
 Istraživač gubi osjetljivost na dnevne
aktivnosti jer one postaju predvidljive—
izgubi moć opažanja (gubi objektivnost)
 Znak da se istraživač treba povući je
tendencija naturalizacije sa
istraživanom sredinom
Faza pisanja
 Dva
načina pisanja:
--Čitatelj rješava zagonetku zajedno sa
istraživačem
--Sumarno prezentirati glavne nalaze koji
podržavaju zaključak
---Drugi način postaje sve više prihvaćen
Studija slučaja
 Epistemološki
pitanje je : šta se zaista
može postići proučavanjem
pojedinačnih slučajeva?
 Sagledavanje svih važnijih aspekata
jedne pojave ili situacije, uzimajući za
jedinicu proučavanja: pojedinca, grupu,
organizaciju, lokalnu zajednicu, cijelu
kulturu ili bio koji sistem koji se smatra
zasebnom cjelinom ili entitetom.
Studija slučaja
 Intenzivno
proučavanje određene
jedinice ili sistema koji ima
karakteristike entiteta
 Diskusija, primjeri?
Ciljevi studije slučaja
 Prethodnice
temeljnim istraživanjima
(koriste se u pilot projektima)
 Dubinsko ispitivanje i intenzivno
analiziranje raznovrsnih fenomena s
namjerom generiranja supostantivne
teorije u pogledu šire populacije kojoj
jedinka pripada
 Temelje se na premisi da se uvijek
može locirati slučaj koj je tipičan za
mnoge druge slučajeve
Ciljevi studije slučaja
 Ne
možemo sa sigurnošću znati koji je
slučaj zaista tipičan, pa je zato riskantno
izvoditi generalizacije
 Studije slučaja mogu pružiti anegdotske
dokaze koji ilustriraju općenitije nalaze
 Studije slučaja mogu opovrgnuti neku
univerzalnu generalizaciju.
Tipovi studije slučaja
 Povijesne
studije slučaja (prate razvoje
nekog pojedinačnog slučaja kroz
određeno vremensko razdobljevremenski serijali)
 Opservacijske studije slučaja-istraživač
promatra (dubinsko intervjuiranje i
sudjelujuće promatranje)
 Narativne studije slučaja—dobro vođeni
narativni ili pripovjedački intervjui ( Da li
pripovjedač ima dobro pamćenje? Je li
Tipovi studije slučaja
analiza-analiza pojedinačnih
događaja pri čemu se traži gledište svih
sudionika u opisu neke situacije
(intervjui, sistematska promatranja i
analiza dokumentaciji su glavni izvori
podataka u ovom tipu)
 Kritičke studije slučaja—dubinsko
razumijevanje
 Višestruke studije slučaja
 Situaciona
Metodologija utemeljene
teorije
 To
je opća metodologija za razvoj
teorije koja se temelji na sitematskom
prikupljanju i analizi podataka.
 Teorija se razvija za vrijeme trajanja
procesa istraživanja i postupno se
generira kroz dinamičku međuigru
između prikupljanja i analize podataka.
 Suština pristupa je“generalna metoda
konstantne komparativne analize”
(Glaser i Strauss, 1967)
drugim strategijama i
metodama
 Izvori
informacija su isti: narativni
intervjui, terenska posmatranja, analiza
dokumenata, audio-vizuelni zapisi;
može se koristiti triangulacija
metodologija;
 “Bazični teoretičari” pokušavaju također
redefinirati tradicionalne kanone
pozitivne nauke, a jedan od tih pokušaja
sastoji se u uvođenju više
interpetativnog stila.
Razlike
 Utemeljena
teorija se generira na
temelju konstantne i komparativne
analize podataka koji se prikupljaju na
terenu.
 Istraživač može težiti različitim razinama
teorijske apstrakcije (teorije niskog,
srednjeg i visokog dometa)
 Postepeno se izgrađuje u međuigri
između faze prikupljanja i teorijske
analize što vodi verifikaciji postavljenih
Specifičnosti
 Konceptualna
gustoća odnosi se na
bogatstvo razvijenih koncepata i
njihovih međuodnosa koji nastaju u toku
istraživanja
 Geertz “guste deskripcije”- opći opis
fenomena
 Utemeljena teorija-postupak teorijske
senzitivnosti i na konceptualizaciji
fenomena.
Specifičnosti
 Sistemsko
postavljanje općih relacijskokonceptualnih pitanja, teorijskog
uzorkovanja, postupaka sistemskog
kodiranja, varijacija i integracija
pojmova
 Makro i mikro nivo
 Stalni pokušaji integracije rezultata i
teorijsku konstrukciju
 Konceptualna matrica je analitičko
oruđe koje pomaže vizuelizaciji odnosa
Specifičnosti
 Matrice
se sastoje od niza shematskih
cjelina (“krugova”) koje se podudaraju s
određenim elementima iz stvarnog
života ljudi.
 Vanjske cjeline predstavljaju slabije
akcijsko-interakcijske odnose
 Unutarnji krugovi upućuju na mnogo
jače interakcije
Rani razvoj utemeljene teorije
 Glaser
i Straus 1967 “Otkriće
utemeljene teorije”
 Teorija koja se razvija iz agregatnog
empirijskog materijala koji se smisleno
prikuplja i obrađuje za vrijeme trajanja
istraživačkog procesa na terenu
 Cilj je bio da se razvije jaz između
apstraktne teorije i pragmatizma
empirijskih istraživanja
Rani razvoj utemeljene teorije
 Druga
namjena-eksplicitno formuliranje
specifične logike metodologije
utemeljene teorije
 Treća namjena-postupna legalizacija i
kodifikacija postupaka i metoda
kvalitativnih istraživanja kako bi se
utemeljena teorija mogla znanstveno
verificirati
Postignuti cilj
 Treći
cilj Glaser i Strauss su postigli:
utemeljena teorija postala je temeljna
strategija kvalitativne metodologije s
jakom racionalom prema ostalim
aplikativnim modelima kvalitativnih
istraživanja
 Široka primjena u društvenim naukama
 Vjerna kopija svakodenvnog života
specifičnih supstantivnih područja s
ciljem izvođenja zaključaka metodom
Model procesa istraživanja u
okviru utemeljene teorije
 Proces
započinje formuliranjem
problema istraživanja
 Nakon toga, istraživač postavlja
specifična istraživačka pitanja
 Pitanja moraju biti kontekstualna,
interakcijska, organizacijska i biografska
 U načinu postavljanja pitanja nazire se
teorijska osjetljivost za određene
koncepte
Teorijska senzitivnost
 Razvija
se iz nekoliko izvora
(personalno iskustvo istraživača ili
poznavanje predmetne literature)
 Potrebno je održati ravnotežu između
nauke i kreativnosti
 Nakon toga, istraživač odabire
odgovarajuće analitičke postupke, pri
čemu se misli na postupke kodiranja
Pripremljeno prema:
 Aleksandar
Halmi, Strategije
kvalitativnih istraživanja u primijenjenim
društvenim znanostima. Zagreb:
Naklada Slap, 2003.