Transcript Fizička zaštita arhivskog gradiva

Fizička zaštita arhivskog
gradiva
Karmen Levanić, prof.
Arhivist-latinist
Državni arhiv u Varaždinu
042/332 509
Zaštita arhivskog gradiva

Zaštita:
 intelektualna zaštita (zaštita sređenosti i preglednosti)
 fizička zaštita (briga za materijalno očuvanje gradiva)
 Fizička zaštita:
 preventivna zaštita
utjecaja)
 restauracija
dokumentima)
(aktivnosti na isključenju štetnih
(popravljanje oštećenja na već oštećenim
Nositelji zapisa


Nekad: kamen, glinene i voštane pločice,
papirus, pergamena, papir
Danas: papir, fotografije, filmovi, audiozapisi,
mikrofilm, magnetni mediji, optički mediji
Papir i pergamena

Papir:
 tanak sloj isprepletenih vegetabilnih vlakanaca
 umijeće proizvodnje otkrio Kinez Tsai Lun oko 105.g.
 nekad se radio od krpa a u 19.st. dodaje se drvenjača
i kemijski dodaci – nastaje papir puno lošije kvalitete
 ISO standard 9706 iz 1994.

Pergamena
 neštavljena koža životinja – umjesto celuloze ovdje je
kolagen
Sredstva za pisanje

Trebaju imati ova svojstva:
 stabilna prema djelovanju svjetla i drugih
fizikalno-kemijskih faktora
 neutralna (ne oštećuju podlogu)
 jakih boja
 ne brišu se
 ne razlijevaju se i ne ispiru pod utjecajem
vode i alkohola
 dobro se čuvaju u otopinama
Sredstva za pisanje









Tuševi
Željezno-galne tinte
Anilinske tinte
Obična olovka
Olovke u boji
Tintana olovka (kopirna olovka)
Kemijske olovke
Vrpce pisaćih strojeva
Tiskarske boje
Uzroci i vrste oštećenja
► Unutrašnji
– u samim dokumentima
► Vanjski
– nepovoljni uvjeti čuvanja i korištenja
► Vanjski
uzroci oštećenja:





Fizikalno-kemijski
Biološki
Mehanički
Čovjek
Katastrofe
Fizikalno-kemijski uzroci oštećenja
Vlaga i toplina:
 apsolutna vlaga – količina vodene pare u zraku izražena u
g/m³
 relativna vlaga – omjer količine vodene pare u zraku kod
određene temperature i količine vodene pare potrebne za
postizanje rosišta pri toj temperaturi izražen u postocima
 previše vlage – razlijevanje tinte, bubrenje, plijesan,
sljepljivanje
 premalo vlage – papir se isušuje, postaje krt
 viša temperatura – plijesan, ubrzavaju se kemijske
reakcije, deformacija materijala
Fizikalno-kemijski uzroci oštećenja
Sunčevo svjetlo:
 štetnu reakciju najbrže izaziva ultraljubičasto
zračenje – papir žuti, postaje krhak i lomljiv, a tinte
blijede
 posebno štetno za papir koji sadrži drvenjaču
Zagađeni zrak:
 zagađen industrijskim i ispušnim plinovima,
prašinom, čađom, sporama plijesni
Vanjsko magnetno polje
Ostali uzroci oštećenja
Biološki uzroci:
 bakterije, plijesni, kukci i glodavci
 nastaju nepovratna oštećenja jer se oni hrane
podlogom za pisanje
 pogoduju im povišena temperatura,vlaga i mir
 nećemo imati problema ako u spremištima
održavamo optimalnu temperaturu i vlažnost,
čistoću te ako svo gradivo pregledamo i po potrebi
dezinficiramo
Mehanički uzroci oštećenja:
 nepažljivo rukovanje, savijanje, smještaj
u neadekvatnu opremu
Ostali uzroci oštećenja
Čovjek
 namjerno ili iz nepažnje i nemara može
dovesti do velikih šteta
 zaštitno snimanje – na korištenje se
daju digitalne snimke gradiva ili
mikrofilmovi, a ne izvornici
Katastrofe – prirodne i izazvane
ljudskom rukom
 potresi, požari, poplave, ratovi,
vandalizam – znatna oštećenja velike
količine gradiva
Arhivski prostor – spremišta i oprema
Pravilnik o zaštiti i čuvanju AG izvan arhiva (NN
63/04) propisuje da spremišta moraju biti:





Suha, zračna, zaštićena od prodora podzemnih i nadzemnih
voda
Udaljena od mjesta otvorenog plamena, od prostorija u kojima
se čuvaju lakozapaljive tvari, od izvora prašenja i onečišćenja
zraka
Propisno udaljene od proizvodnih i energetskih postrojenja,
instalacija i vodova
U kojima ne boravi i kroz koje se ne kreće drugo osoblje osim
osoba zaduženih za čuvanje i zaštitu AG
U koje je zapriječen pristup neovlaštenim osobama u vrijeme i
izvan radnoga vremena.
Spremišta - preporuke









Suha, prozračna, ne na direktnom suncu, po mogućnosti na
sjevernoj strani, sigurna od provale i krađe, s mogućnošću
kontroliranog ulaza/izlaza
Zaštićena od groma, vlage, topline, štetnih plinova, UV
zračenja i ostalih štetnih utjecaja
Konstruirana tako da osiguravaju stabilnu mikroklimu
Izbjegavati podrume i tavane
Udaljene od vodovodnih, kanalizacijskih i drugih instalacija,
ako to nije moguće, posebno ih osigurati – el. razvodna ploča s
glavnom sklopkom po mogućnosti izvan spremišta
Dobra statika – arhivsko gradivo ima težinu od 35-75kg/dm
Zidovi premazani bijelom bojom koja se ne ljušti, a podovi
betonski, premazani specijalnim premazima, ne drveni, na
podu bez tepiha
Za grijanje se ne smije koristiti otvoreni plamen
Uvjeti u korist gradiva, a ne ljudi
Oprema
Oprema spremišta:







uređaji za kontrolu i održavanje mikroklime (termohigrometri, klima
uređaji, odvlaživači, ovlaživači)
uređaji za filtriranje zraka
rasvjetna tijela
senzori za vatru i vodu
protuprovalni i vatrodojavni uređaji
uređaji za gašenje požara
odgovarajuća oprema za pohranu gradiva (police, trezorski ormari i druge
vrste ormara i namještaja)
Oprema za ambalažiranje:

mape, fascikli, registratori, kutije
Police

Police – metalne i drvene
 Slažu se dvostruko – razmak 80cm
 Visina najdonje stalaže – bar 15cm od poda
 Ne prislanjaju se na zidove
 AG se ne smije držati na podu, stolovima i drugim neprimjerenim
mjestima

Elektromobilni sistem polica – kompakti
 Ušteda prostora, zaštita od prašine i sunca
 Zahtijevaju visoku podnu nosivost, vrlo
skupi

Metalni ormari:
 za dokumente nestandardnih formata – karte, planovi, nacrti
Ostala oprema spremišta



Mjerni instrumenti:
 termometri, higrometri (na svakih 300m² i na
sumnjiva mjesta)
Uređaji za održavanje mikroklime
 klimatizacijski uređaji, odvlaživači, ovlaživači
Zaštitna oprema:
 aparati za suho gašenje požara, protuprovalni i vatrodojavni sustavi
Oprema za ambalažiranje

Svo AG treba biti tehnički opremljeno odgovarajućom
zaštitnom ambalažom od neutralnih papira i ljepenki ili od
propisanih sintetskih materijala na bazi polietilena,
poliestera ili polipropilena

Mape (fascikli s preklopom):
 za predmete

Registratori:
 za knjigovodstvenu dokumentaciju
 metalni dijelovi korodiraju – ne preporučuju
se za arhivsko gradivo

Arhivske kutije
Zaštita od fizikalno-kemijskih
uzročnika oštećenja
• Vlaga i toplina:
• Pravilnik o zaštiti i čuvanju AG izvan arhiva (NN
•
•
63/04) propisuje da RV ne odstupa bitno od 4555%, a temp. 16-20°C.
ISO standard 11799 iz 2003. prihvaćen 2004.
kao arhivska norma u RH: 30-45 ± 3% RV pri
temperaturi 2-18 ± 1° C.
Mjerenja se obavljaju svakodnevno i bilježe se u
za to predviđenu bilježnicu u spremištu
Vlaga i toplina
• Najlakše regulirati klimatizacijskim sustavima
• Ručno – provjetravanje i grijanje
• Provjetravanje – od 9-14h, u suhe dane,
•
•
izbjegavati zagađen zrak i nagle promjene
temperature
Grijanje – ravnomjerno, zabranjeno koristiti
otvoreni plamen
Problem suviše suhog zraka – na radijatore
posudice s vodom, brisanje poda mokrom krpom
Sunčevo svjetlo i rasvjeta
• Stakla s UV filterima – skupo
• Prostorije na sjevernoj strani, police bočno
prema prozorima
• Na prozorima – žaluzine, rolete, zavjese,
premazi, papir, zaštitne folije
• Umjetna rasvjeta emitira znatno manje UV
zračenja
Zagađeni zrak
• Ako nema uređaja za filtriranje zraka - ne može
•
•
•
•
se izbjeći
Po zimi – koncentracija štetnih plinova veća
zbog loženja
Jedina mogućnost – da ne provjetravamo kad je
zrak jako zagađen
Prašina – uklanja se usisavanjem i brisanjem
vlažnom krpom
Jednom godišnje – generalno čišćenje
Zaštita od bioloških uzročnika
oštećenja

Mikroorganizmi – plijesni i bakterije

Insekti – srebrna ribica, knjiška uš, kućni moljac,
crvotočine, žohari
 napadaju papir, ljepilo, kožu, tkanine – bijele, zelene, ljubičaste,
crne mrlje
 optimalni uvjeti 20-30°C i RV iznad 75%
 izazivaju površinske erozije, rupe
 odgovara ima toplina, vlaga, mrak, prljavština

Glodavci – miševi i štakori
 hrane se ljepilom, papirom kožom, a koriste papir i za izgradnju
gnijezda
 ostavljaju papir u dronjcima s rupama i znakovima zuba
Zaštita od bioloških uzročnika
oštećenja

Preventiva:

Ako dođe do infekcije:

Vrlo važno:
 redovito provjeravati i pregledavati gradivo
 prvi korak: održavanje prikladne temperature i vlage
 drugi korak: higijenske mjere (čišćenje)
 kemijske mjere: preventivna dezinfekcija, dezinsekcija
i deratizacija
 kemijske mjere: dezinfekcija, dezinsekcija i
deratizacija
 ne unositi sumnjivo gradivo u zdravi prostor
Zaštita od mehaničkih oštećenja




Nastaju nepažljivim rukovanjem
gradivom, stavljanjem gradiva u premale
kutije i omote, presavijanjem
Prvi korak u zaštiti:uvezivanje knjiga i
novina, ulaganje dokumenata u zaštitne
mape i kutije odgovarajuće veličine
Drugi korak: pažljivost i strpljenje prilikom
vađenja, ulaganja i korištenja gradiva
Ne preporuča se ,,restauracija’’
selotejpom
Zaštita u slučaju elementarnih
nepogoda i ratova
Svaki imatelj/vlasnik dužan je izraditi plan preventivnih
mjera i postupaka spašavanja koji sadrži:
–
–
–
–
–
Procjenu ugroženosti
Preventivne mjere zaštite
Mjere pripravnosti
Načine spašavanja
Načine saniranja posljedica, konzerviranja i restauriranja
Topografski inventar s označenim prioritetima za
evakuiranje – sastavni dio plana mjera
Zaštita u slučaju elementarnih
nepogoda i ratova

P O Ž A R:
 Najčešći uzroci: opušci, neispravne el.
instalacije, zapaljive tvari, iskrenje, grom
 preventiva: u svakom spremištu aparat za suho
gašenje požara, a dobro bi bilo imati i vatrodojavni
sustav, održavati električne i druge instalacije
 ako treba gasiti vodom – fino raspršene kapi
 spašavanje: odnijeti gradivo na suho, zračno mjesto
zaštićeno od sunca, odvojiti listove, dio gradiva može i
u industrijske sušare, kontrolirati pojavu plijesni (5-15
dana nakon namakanja)
Zaštita u slučaju elementarnih
nepogoda i ratova
• P O P L A V A:
 uzroci: razlijevanje rijeka, velike količine oborina,
pucanje cjevovoda
 preventiva: dobro održavati sve cjevovode, visina
najdonje police 15 cm od poda
 namočeno gradivo otpremiti u suhe, zračne prostorije
(temp. ispod 20°C i RV 35-50% ) ili u industrijske
sušare
 vrlo važno: da se razdvoje listovi u što kraćem roku
 ako gradiva ima mnogo, dio se može i zamrznuti u
industrijskim ledenicama pa se postupku sušenja
pristupa kasnije
Potres i rat
► Potres:
 evakuaciji se pristupa nakon što se provjeri sigurnost
zgrade
 gradivo se čisti mekom krpom ili četkom, povezuju
rasipani listovi i otprema u novi prostor
► Rat:
 preventiva: evakuacija najvrednijeg gradiva, sigurnosno
mikrosnimanje i disperzija kopija
 gradivo često nastrada u požarima, poplavama i
ruševinama koje izazivaju ratne operacije (izravne ratne
štete), ali također evakuacijom i smještajem gradiva u
neprikladni prostor (neizravne ratne štete)
Restauracija
• Niz fizikalnih i kemijskih postupaka, uključivo i
•
•
rekonstrukciju dijelova kojima se već oštećeni dokumenti
nastoje vratiti u izvorno stanje ili što bliže njemu
Dva bitno različita načina restauriranja
 ručno ili klasično restauriranje – ručno, pomoću
japanskog papira, ljepila, svile, sporo, skupo, za
starije dokumente
 strojna laminacija termoplastičnim folijama –
brža, jeftinija, dokumenti su čvršći i bolje zaštićeni,
uglavnom za novine i novije gradivo
Još neki postupci: neutralizacija kiselog papira, čišćenje
mrlja od vlage, plijesni, masnoće, kalanje i umetanje
čvršćeg papira, ulijevanje papirne kaše na mjesta koja
nedostaju