Transcript Renesansa u Hrvatskoj

Marija Rušev, prof.
Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, Zadar
Povijesne prilike: Hrvatska je rascjepkana
 krajevi Hrvatske
pod turskom vlašću
 primorski dijelovi
pod mletačkom vlašću
 Banska Hrvatska je
u sastavu Habsburške
Monarhije
 jedini slobodni
teritorij je Dubrovačka
Republika (do 19.st.)
Dubrovnik
Zadar
Šibenik
Renesansa u Hrvatskoj: 15. i 16. st.
 Prethodnici:
hrvatski humanisti (pisali na lat. j.)
 Književna središta: Dubrovnik,
Hvar, Split, Trogir, Šibenik, Zadar
 Utjecaji: talijanski humanizam i
renesansa utječu na razvoj književnosti
u primorskim gradovima
 Razvoj gradova, pomorstva, trgovine,
umjetnosti, književnosti
Radovanov
portal, Trogir
Trogir
Hvarsko kazalište (16.st.)
Marko Marulić
Split, 1450.-1524.
Judita, 1521.
 Plemić iz splitske obitelji








Pečanić
Studirao pravo u Padovi
U Splitu obavljao
bilježničke (pravne) poslove
Djela na hrvatskom j. :
Judita
Suzana
Molitva suprotiva Turkom
Tuženje grada Hjeruzolima
Anka satira
 U posveti don Dujmu Balistriliću,
Marulić objašnjava:
 razlog pisanja “Judite”na
hrvatskom jeziku:
“Ulize mi u pamet da ju stumačim našim
jazikom”, kako bi je razumjeli i oni
“ki ne znaju knjige latinske aliti dijačke”.
 uzori su mu hrvatski pisci :
“po običaju naših začinjavac”
i antički pisci:
“po zakonu ... starih poet”.
 Prvo tiskano
umjetničko djelo na
hrvatskom jeziku
(splitska čakavica)
 “Otac hrvatske
književnosti” –
dao je dostojanstvo
svom pučkom
materinskom jeziku
(poput Dantea)
 Tema iz Starog zavjeta:
udovica Judita ubija
asirskoga vojskovođu
Holoferna i tako
spašava židovski narod
 Poticaj na pisanje :
stvarna opasnost od
Turaka nadomak Splita
“Judita”, 1521.
(napisana 1501.)
 Kompozicija:
 6 pjevanja
 Stih: dvostruko rimovani 12-erac
 Likovi u suprotnostima :
Judita = dobra, plemenita, lijepa,
uzorna, hrabra; simbol naroda i
domovine u opasnosti
Holoferno= osvajač, pun poroka,
oholnik, neprijatelj; simbol
opasnosti, nepravde, zla
“Judita”
-značajke Renesansna poetika:
ugledanje na vergilijanski ep; petrarkistički motiv ljepote žene
(Juditino ukrašavanje); kronološki prikaz; invokacija; posveta;
narodni jezik; suvremena tematika (turska opasnost)
 Kršćansko-etički motivi: biblijska tematika, duhovnost iznad
tjelesnosti; obrana naroda i slobode
 Srednjovjekovni elementi: religiozna tematika, kršćanski
svjetonazor, alegoričnost, didaktičnost
 Ideja djela: Juditina hrabrost i Betuljanima i hrvatskom
narodu pokazuje da se uz Božju pomoć i vlastitom vjerom
čovjek može spasiti od svake opasnosti.
Petar Zoranić
Zadar, 1508.-1569.(?)
 Plemić iz ninske obitelji
 Iz posvete Mateju Matijeviću:
Tetačić
 Bio je pravnik i notar
 Djela: “Ljubveni lov” i
“Vilenica” (izgubljena su)
 briga za hrvatski jezik: “pisah ... jer
 “Planine”1569.
(napisane 1536.)
 Prvi hrvatski roman ; u
prozi i stihu; 24 poglavlja
 Vrsta: pastirsko alegorijski roman
jazik kim općimo pošpuren jest latinskim”
(tj. talijanskim)
 hrvatska književnost nema dugu
tradiciju: ”put moj po neuvižbanu
konjicu po stazi netlačeni prošad”
 Danteov utjecaj: glavni lik je
pjesnik; hrvatski jezik (a ne
latinski); motiv pakla (Vražja
vrata); vila vodilja (Milost)
GEOGRAFSKI PRIKAZ ZORANIĆEVA PUTOVANJA :
Nin - Paklenica – Velebit – Dinara – Šibenik – Zadar - Nin
“Planine”,1569.
Velebit
(napisane 1536.)
 Tema: Glavni lik i pripovjedač,






pastir Zoran, odlazi u planine da se
izliječi od ljubavne boli.
Dvije razine romana:
doslovna: putovanje zaljubljena
pastira Zorana po realnim
hrvatskim krajevima
alegorijska: čovjekov život je
putovanje prema spoznaji, kamo
ga vodi Božja milost
Srednjovjekovni elementi:
alegoričnost putovanja
(putovanje=čovjekov život)
alegoričnost broja 7 (7 godina je
zaljubljen,7 dana putuje,7 slapova)
 Renesansni elementi:
 glavni lik Zoran = P. Zoranić
 ich-form ; realni pripovjedač
 zamišljeno putovanje realnim
prostorima
 opisivanje vlastitih osjećaja, prirode
i stvarnog života
 angažirani stavovi o upadima
Turaka, odnarođivanju, o
zapostavljanju hrvatskoga jezika,
otporu Turcima, pustošenju
hrvatskih krajeva (“rasuta bašćina”)
 svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i
nacionalnom jeziku, te potreba
njihove afirmacije
“Planine” = najdomoljubnije renesansno djelo: promiče hrvatski
jezik, proslavlja prirodne ljepote domovine, potiče na otpor
neprijatelju, promiče svijest o kontinuitetu hrvatskoga jezika i
kulture, kudi odnarođivanje, iskazuje domoljublje
 AKTUALIZIRAJ citate iz
“Perivoja od Slave”:
 “Ah nepomnjo i nehaju jezika
hrvatskoga!”
 “Znam da Hrvat... da se manom, pače
sobom sramuju i stide, i prem ako ki
poje ali piše, u jini tuj jezik piše i
poje.”
 “Po grčkoj zemlji nî gore...nî rike ...
nî školja ... dil lažući ... pišući rese, a
naše ove vele veće, gizdave i prudne
prez hvale i časti... zagluhe stoje.”
Sv.Nikola, Nin
Sv.Križ, Nin
Panorama Nina i ninske solane
Opsada Sigeta, gravura 16.st.
Brne Karnarutić
Zadar, 1515./1520. – 1573.
 Zadarski plemić, konjički časnik, odvjetnik
 Djela: “Ljubav i smrt Pirama i Tižbe” (prema Ovidiju)
 “Vazetje Sigeta Grada”, 1548.=dvostruko rimovani 12-erac, 4 pjevanja
 Prvi hrvatski umjetnički ep s temom iz suvremene povijesti
 Posveta: Jurju, sinu Nikole Šubića Zrinskog
 Tema: Bitka kod Sigeta 1566. u kojoj su Turci porazili kršćansku
vojsku predvođenu Nikolom Šubićem Zrinskim (3 000 branitelja
Sigeta naprama 10 000 turskih vojnika)
 egzistencijalo pitanje života; otpor i borba protiv osvajača Turaka
 opisan je Sulejmanov pohod, opsada Sigeta i herojska smrt Zrinskog
 AKTUALIZACIJA: “Gdo s poštenjem spravan na ov svit umira,
vični mu glas slavan do nebes dopira.”
Petar Hektorović
Stari Grad (o.Hvar), 1487.-1572.
 Lirski i epski pjesnik, prvi zapisivač narodnih pjesama
Tvrdalj,
Stari Grad
 Djelo: Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1556.= prvi hrvatski putopis
 Kompozicija: 3 dijela/dana; stih: dvostruko rimovani 12-erac
 Prvi opis stvarnog putovanja; od lokaliteta Ploče u Starom Gradu na o. Hvaru,






preko o. Brača, do Nečujma na o. Šolti gdje je često boravio Marko Marulić
Vrsta: putopisni ep; poslanica Jeronimu Bartučeviću; ribarska ekloga (razgovor)
Uz pjesnika, glavni likovi su ribari/težaci Nikola Zet i Paskoje Debelja
Putovanje protječe u ribarenju, razgovoru i pjevanju narodnih pjesama
(“Marko Kraljević i brat mu Andrijaš”; “I kliče djevojka”...)
Prvi put su, uz riječi narodnih pjesama, zapisane i note
Renesansni elementi: stvarno putovanje (likovi, mjesta, pojedinosti), opis
prirode; univerzalni motivi: prolaznost, ljubav prema čovjeku, prirodi i
domovini, sklad prirode i čovjeka; ich-form
Motivacija: “I kliče djevojka”, CD “Cesarice 2”, str.B
Hanibal Lucić
Hvar, 1485.-1553.
 Plemić, dramatičar,
pjesnik, hvarski sudac
 Djela:
 Pjesničke zbirke: “Pisni
ljuvene”; “Skladanje
izvarsnih pisan razlicih”
 Drama: “Robinja” – prva
hrvatska drama sa
suvremenom tematikom
(upadi Turaka i
odvođenje u roblje)
 Stih: dvostruko rimovani
12-erac; 3 čina
 “Jur nijedna na svit vila”
 Remek-djelo hrvatske
renesansne poezije
 Stih: simetrični osmerac; strofa: oktava
 Hermetičnost i simetrija:
jednaki su 1. i 8. stih te 2. i 7. stih
 Motivi: ljubav, ljepota (pojedinosti) te
emocionalni doživljaj žene
 Uzori: Petrarca, dubrovački petrarkisti,
domaća tradicija, narodna poezija
 Renesansno poimanje ljepote: ljepota je
božanski dar; izraz savršene ravnoteže
osjetila, razuma, tijela i duha;
harmonija pojedinosti i cjeline
Dubrovački pjesnički krug
 Šiško Menčetić: pjesnik - petrarkist
 Pjesme sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine:
(Prvi pogled, Blaženi čas i hip)
 Džore Držić, pjesnik-petrarkist i dramatičar
 Pjesme sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine (“Draža je od zlata”)
 Pisac prve hrvatske pastoralne drame “Radmio i Ljubmir”
 Mavro Vetranović, pjesnik i dramatičar, benediktinac
 pisao religiozne, refleksivne i satirične pjesme (“Moja plavca”)
 Drama “Orfeo”, prikazanje “Posvetilište Abramovo”, ep “Piligrin”
 Zbornik Nikše Ranjine, 1507. – najstarija rukopisna zbirka
hrvatskih petrarkističkih pjesama. Ranjina je zapisivao pjesme
svojih suvremenika pjesnika (oko 800 pjesama). Temeljni motivi
pjesama: neuzvraćena ljubav i ženska ljepota.
Renesansna lirika
 Ljubavna, petrarkistička =
 Motivi: ljubav, prvi susret, ljubavna
čežnja, ljepota žene i njezino djelovanje
na druge, bol zbog neuzvraćene ljubavi
 Stih: dvostruko rimovani 12-erac i 8-erac
 Refleksivna i duhovna = o životu,
smrti i prolaznosti, o ljudskoj sudbini
 Satirična = satira na ljudske mane
(oholost, laž, pohlepa) i javni život
 Pokladna = vezana uz karneval
 Vrsta: maskerata= pokladna pjesma koju
govori neka maska (gata sudbinu, daje
ljubavne savjete)
 Mikša Pelegrinović (Hvar): “Jeđupka”,
djelo se sastoji od 1 uvodne i 6 maskerata
koje djevojkama govori mladić prerušen
u ciganku; katreni; 8-erac
Sandro Botticelli
Marin Držić
Dubrovnik,1508.-Venecija,1567.)
DJELA:
 Pastorale: Tirena, Venera i Adon, Grižula
 Pokladna igra (farsa): Novela od Stanca
 Komedije: Dundo Maroje, Skup, Arkulin, Tripče de Utolče, Pjerin
 Tragedija: Hekuba
 Dramatičar, svećenik, orguljaš, tajnik grofa Rogendorfa, urotnik
 Jedan od najistaknutijih europskih renesansnih komediografa
 Realistički je prikazao dubrovačko društvo svoga doba: razuzdanu
mladež, škrte starce, trgovce, zaljubljene, došljake i strance, kurtizane,
sluge, gospare i pučane, prikazavši vječne teme: odnos sela i grada,
mladosti i starosti, mudrosti i ludosti, inteligencije i gluposti.
“Dundo Maroje”
Prolog Dugog Nosa
 Sadrži glavnu ideju djela: suprotstavljanje ljudi nazbilj ljudima
nahvao koji narušavaju društveni sklad:
 Prolog Dugog Nosa: “Ljudi nahvao ... priđoše u ove naše strane, i to prokleto sjeme –
čovuljci, žviranti, barbaćepi, obrazi od papagala...s koze udreni, ljudi nahvao – useliše se u
ovi naš svijet”. Ljudi nahvao (zavidni, nakazni, pokvareni, zli) su se
namnožili i potisnuli ljude nazbilj (blage, tihe, mudre, razumne): “Narav,
kako ih je uresila pameti, tako ih je i ljepotom uljudila ... srce nose prid očima, da svak vidi
njihove dobre misli.”
 Ljudi nahvao prepoznaju se u Držićevim urotničkim pisamima Cosimu
de Mediciju: “Imamo lude upravljače koji misle da su mudri, a nesposobni su, ne vrijede
ništa... Zar da se dubrovački puk pod jarmom petnaestorice nemoćnih i bezvrijednih
luđaka...sada boji i koleba podići glavu?!”
Dundo Maroje - komedija karaktera i intrige
 Odlike djela:
 Držić slijedi antičku tradiciju
 Dvije dramaturške linije i
dva odnosa:
1. Sluga Pomet pomaže svom
gospodaru Ugu Tudešku da
osvoji kurtizanu Lauru –
odnos nemoćnih gospodara i
lukavih slugu
2. Dundo Maroje uspijeva
vratiti dukate i nadmudriti
svog razuzdanog sina Mara –
odnos škrtog oca i rasipnog
sina
eruditne plautovske komedije
 Djelo počiva na antitezi “inferiornog
mnoštva nasuprot mudroga i vještog pojedinca,
čovjeka obdarenog vrlinama, sposobnog da
svlada prevrtljivu sreću i trijumfira nad
nesposobnima i nerazboritima “ (I.Vavra).
 “Homo novus”, tj. idealni
renesansni čovjek je inteligentan,
razuman, darovit, mudar, strpljiv,
hedonist; svojom sposobnošću
(vitru) okreće sreću (fortunu) u
svoju korist.
Prokomentirajte i aktualizirajte Pometove misli:
 “Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat, trijeba bit vjertuozu tko hoće renjat na






svijetu. Kralj je čovjek od ljudi, kad se umije vladat...”
“Trijeba je bit pacijenat i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa”
“...a merita moj profumani trbuh da mu vjerno služim ... er me nigda ne izdava na
dobru obroku ... trbuše moj dragi gospodine, primi u pacijenciju; odsela ćeš kadgodi
i srdjelicom se pasat”
“Fortunu pišu ženom ne zaman... obrće se sad ovamo sad onamo”
“...tko nije provao zlo, ne zna što je dobro”
“...nisam kako i njeki ki u dobru prijatelja ljube, u zlu ne čine ga se vidjet”
“nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potištene...”
 Pomet = homo novus, inteligentan, mudar, hedonist, filozof
 Životna filozofija Pometova: treba biti strpljiv i znati se ponašati
u životnim situacijama, podnijeti teškoće da bi kasnije uživao u
svom uspjehu, znati obrnuti sreću u svoju korist jer ni obrazovanje ni moć ni talent ni novac nisu presudni da čovjek bude sretan.
Renesansa
u Europi i Hrvatskoj
Tizian: Žena
s ogledalom
Renesansa u Europi:
 Čovjek i priroda u centru pažnje
 Optimizam, staloženost duha,
vjera u ljubav i vrijednosti
ovozemaljskih dobara
 Jednostavnost, jasnoća, smisao za
mjeru, harmonija izraza
 Univerzalnost motiva; realizam
 Jezik= narodni (a ne latinski)
 Renesansni čovjek je kritičan,
aktivan, realističan, optimističan,
teži ljepoti i uživanju u
ovozemaljskim dobrima
Juraj Dalmatinac, portreti
Šibenčana na katedrali Sv.Jakova
Renesansa u Hrvatskoj
 Ima sve odlike europske renesanse,
ali ima jak naglasak na nacionalno
što se iskazuje :
 u vezanosti uz hrvatski jezik
 u vezanosti uz zavičaj
 u aktualnosti, tj. političkoj, povijesnoj
i društvenoj stvarnosti (turska
opasnost, odnarođivanje,
zapostavljenost hrvatskoga jezika)
 U pojedinačnome, tj. nacionalnom
prepoznaje se univerzalno; aktualna
tematika, realizam (renesansno)
Juraj
Dalmatinac
Aktualizacija/rasprava
uz pojedina djela iz
hrvatske književnosti
 “Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje” Iv. 15, 13
 Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice: “O nehaju i nepomnjo jazika hrvackoga”?
 Što je za čovjeka poticajnije/važnije: voljeti nekoga ili biti voljen?
 Kako je renesansni čovjek doživljavao ženu, a kako je doživljava suvremeni čovjek?
 “Gdo s poštenjem spravan na ov svit umira, vični mu glas slavan do nebes dopira.”
 Koga bi Držić danas nazvao ljudima nazbilj, a koga ljudima nahvao?
 Razlikuje li se mladi renesansni čovjek od današnjega?
 Tko sve dava, vele dava; a tko srce dava, svega sebe dava!
 “Amor nije amor, zlato je amor!”
 Sa tuđom maskom lakše se živi
Julije Klović (“Mikelangelo minijature”) :
Minijature iz Časoslova Farnese, 1546. s prikazom
Poklonstva mudraca i Salomon s kraljicom od Sabe
(Slika na naslovnici: Nikola Božidarević, Triptih, 15.st., Dubrovnik)