Transcript Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs. tekstovima

Greške i problemi na koje se
najčešće nailazi u bhs.
tekstovima
Ubi me prejaka reč!
Lijepa riječ gvozdena vrata otvara!
Riječ ima nevjerovatno veliku pokretačku snagu.
Greške u usmenom i pismenom izražavanju štetno utiču na sposobnost
ljudi da uspješno i efikasno međusobno komuniciraju. A o problemima
sa jasnim, tečnim i zanimljivim izražavanjem vlastitih misli i osjećanja,
kao i vlastitih ideja i planova, da i ne govorimo!
Čovjek se svojim izražavanjem, i bez svoje volje, obilježava. Obilježavati
se, međutim, može i svjesno, namjerno, ovakvim ili onakvim izborom
jezičkih sredstava, izborom ove ili one jezičke varijante ili nacionalnog
jezičkog standarda.
Zahvaljujući izboru jezičkih sredstava karakterističnih za nacionalni
jezički standard danas u BiH imamo tri jezička standarda, odnosno tri
zvanična jezika.
Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs.
tekstovima:
U našem jeziku pasivna konstrukcija nije
prirodna. Vrlo često nailazimo na direktne
prevode na naš jezik sintakse stranih jezika koji
vole pasivne konstrukcije.
Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs.
tekstovima:
Neispravno: Svi osumnjičeni, uključujući i apelanta, lišeni su slobode dva dana
nakon kritičnog događaja, a što je predstavljalo dovoljno vremena da se oružje
upotrebljeno kritične večeri od strane osumnjičenih sakrije, sa namjerom da
isto ne bude otkriveno od strane ovlaštenih lica i dato na vještačenje...
Ispravno: Svi osumnjičeni, uključujući i apelanta, lišeni su slobode dva dana
nakon kritičnog događaja, što je predstavljalo dovoljno vremena da
osumnjičeni sakriju oružje koje su upotrijebili kritične večeri i tako onemoguće
ovlaštena lica da ga otkriju i daju na vještačenje...
Greške i problemi na koje se najčešće nailazi u bhs.
tekstovima:
Neispravno: ...da se osnovica za obračun plaće i koeficijent složenosti
poslova zaposlenicima u srednjim školama utvrđuje svaka tri mjeseca
od strane Vlade nadležnog kantona, na osnovu usaglašenog prijedloga
kantonalnog ministarstva za finansije, ministarstva obrazovanja i
sindikata.
Ispravno : ... da osnovicu za obračun plaće i koeficijent složenosti
poslova zaposlenicima u srednjim školama utvrđuje svaka tri mjeseca
vlada nadležnog kantona, na osnovu usaglašenog prijedloga
kantonalnog ministarstva za finansije, ministarstva obrazovanja i
sindikata.
Subjekat je vršilac radnje, radnja
se ne vrši na njemu!
Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
Strane svijeta: sa ili bez crtice?
- jugozapadni (i Jugozapadni)
ne
jugo-zapadni
Socioekonomski podaci:
- književnopolitički, standardnojezički, radikalsocijalistički,
austrougarski, bosanskohercegovački...
(Klajn 2009: „društvenopolitički ili društveno-politički, zavisno od toga
koliko naglašavamo posebnost komponenata. Isto bi moglo važiti i za
pridev društveno-ekonomski.”)
Znači, prednost u sva tri jezička standarda je spojeno pisanje!
Srednjevjekovni ili samo srednjovjekovni?
Srednjoškolski?
- srednjoškolski
- srednjovjekovni
- srednjobosanski
- srednjoročni
ne
ne
ne
ne
Znači, isključivo sa o u svim slučajevima!
srednješkolski
srednjevjekovni
srednjebosanski
srednjeročni
Vrste riječi
Greške u pisanju oblika: bismo, biste ili ne mogu...
U pisanju glagola, u sva tri jezička standarda, negacija se piše zajedno
sa glagolom samo u oblicima neću, nemam, nisam, nemoj i glagoli
tipa nedostajati (koji podnose negaciju). U svim drugim slučajevima
negacija se piše odvojeno!
Oblici bih, bi, bismo, biste, bijaše, bijahu uvijek se pišu sastavljeno.
Vaga ili važe, od vagati?
Pravilno je oboje!
Moj, tvoj njegov, naš, vaš njihov...
uzeo sam svoje stvari
ne
uzeo sam moje stvari
u svim slučajevima kada se označava pripadanje ili prisvajanje subjekta
u rečenici, gdje je standardna upotreba tzv. prisvojne zamjenice svakog
lica svoj: ja imam svoju knjigu, ti imaš svoju knjigu, mi imamo svoju
knjigu…
Vrste riječi
Sve ili svo lišće?
sve blago, sve oružje
ne
svo blago, svo oružje
Neodređena zamjenica glasi sav, sva, sve!
isti – zamjenica koja u književnom jeziku ima sasvim određeno
značenje. Njome se pokazuje nepromjenljivost nekog predmeta,
odnosno identičnost. On je ostao isti, rješavamo iste probleme, radimo
po istom nastavnom planu...
Zamjenica isti pogrešno se upotrebljava umjesto pokazne zamjenice
ovaj ili taj, ili on. Grešku možemo izbjeći ako umjesto nje stavimo
odgovarajuću pokaznu ili lični zamjenicu.
Vrste riječi
Bar – barem
Pravilno je oboje!
Radije, čistije ili rađe, čišće?
radije
čistije
ne
ne
rađe
čišće
U sva tri jezička standarda isključivo radije, čistije!
Vrste riječi
Upotreba prijedloga s(a)?
Sa. Osnovni oblik ovog prijedloga je s i piše se bez apostrofa. Oblik sa je
obavezan ispred riječi koje počinju suglasnicima s, š, z, ž koji otežavaju
izgovor s, npr. sa sirom, sa školom, sa zecom, sa žaljenjem. Danas se
znatno proširila upotreba oblika sa, ali se ipak preporučuje s gdje god
je to moguće, dakle s prijateljem, s djecom, s gostima, s interesom, s
omladinom. Bolje nego sa.
Vrste riječi
S(a)+instrumental. U načelu, prijedlog s(a) ne upotrebljava se uz
instrumental kad ovaj označava sredstvo, oruđe ili predmet radnje:
«Umije da rukuje mašinom» (ne s mašinom), «Trguje tuđom
imovinom» (ne s tuđom imovinom), «Roditelji su se ponosili mnome»
(ne sa mnom), «Ničim vas neću opteretiti» (ne ni sa čim).
Nepravilni padežni oblici, uglavnom instrumentala jednine: putovati s
vozom, s autobusom, s tramvajem, s avionom, s olovkom, s vodom –
sve treba bez prijedloga s, jer taj prijedlog uz instrumental označava
društvo, a ovdje se radi o sredstvu.
- s obzirom na
ne
obzirom na
- prošao je s odličnim uspjehom ne prošao je odličnim uspjehom
– prijedlog je tu neophodan jer se radi o instrumentalu
pseudosocijativnog tipa, tj. prisutnosti nečega pri realizaciji glagolske
radnje.
Vrste riječi
Prijedlog s(a) ipak se može upotrijebiti u ovom značenju u dva slučaja:
1) ako ispred imenice stoji broj ili prilog za količinu, npr. zakucati s tri
eksera, ukrasiti s malo cvijeća, potkrijepiti s dosta primjera;
2) ako poslije prijedloga dolazi neka nepromjenljiva riječ, kao što je
broj, slovo, skraćenica ili citirani izraz, npr. pomnožiti sa deset, označiti
sa X, Dočekaše ih sa «Živjeli oslobodioci!»
Imamo razlike u značenju: «Pošao si vozom a vratio se automobilom»,
ali «Pošao si kao puki siromah a vratio se s automobilom».
Vrste riječi
Oboje njene djece je pospalo/su pospala...? Pravilo. Njih dvadesetak mi je
reklo/su mi rekli...? Pravilo? Njih 250 putuju ili putuje?
Osnovni brojevi od pet naviše su nepromjenljivi. Brojevi dva (dvije), tri i četiri
još su zadržali izvjesne padežne promjene, i to za genitiv dvaju, (m. i sr. rod)
dviju, triju, četiriju; za dativ, instrumental i lokativ dvama (m. i sr. rod), dvjema,
trima, četirima.
Poslije prijedloga se i ovi brojevi najčešće upotrebljavaju kao nepromjenljivi,
npr. između dvije vatre, sa četiri prsta.
Uz brojeve sa jedan na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju u jednini: «Javio
se trideset i jedan kandidat», «Kodirana je 71 linija».
Uz brojeve dva, tri i četiri na kraju, imenica i glagol se upotrebljavaju su u obliku
dvojine: «Javila su se trideset tri kandidata», «Prošle su sto dvije godine».
Uz brojeve od pet pa naviše glagol je u srednjem rodu, a imenica u genitivu
množine: «Javilo se trideset sedam kandidata», «Spasilo se 55 ljudi».
Nije pogrešno ni ako se glagol u rodu i broju slaže sa subjektom: «Tih pet
godina brzo je prošlo» ili «brzo su prošle», «Primljeno je svih 29 pripravnika» ili
«Primljeni su svih 29 pripravnika».
Pravila stavljanja zareza! Vrste rečenica, konektori...
Zarez.
1. Osnovno načelo je da se zarezom odvajaju rečenice ili dijelovi rečenica
ako se njima iznosi nešto posebno, naknadno dodato, a da se zarez ne
stavlja ako su smislom tijesno vezani za ostali dio teksta: «Mi ćemo,
prema tome, odrediti troškove» (dakle), «Mi ćemo prema tome
odrediti troškove» (na osnovu toga).
2. U mnogim slučajevima zarez se može ali ne mora staviti, zavisno od
toga koliko ističemo vezu s ostalim dijelom teksta: «U Americi(,) bez
sumnje(,) rade drukčije.»
3. Redovno se zarezom odvaja vokativ: «Dejane, pobogu, šta to radiš?»
4. Zarez je obavezan poslije rečenice u inverziji: «Kad nam je to rekao,
zaprepastili smo se!»
5. Zarez se ispred «koji» piše u onim slučajevima kad odnosna rečenica
pruža dopunski podatak o prethodnoj imenici, ničim ne sužavajući
njeno značenje. Npr.: «Poljaci, koji su vjekovima bili pod tuđom
vladavinom, znaju šta to znači.»
Pravila stavljanja zareza! Vrste rečenica, konektori...
Zarez se ne smije pisati
1. kada rečenica sa koji ograničava značenje prethodne imenice, npr.:
«Posmrtno će biti odlikovan policajac koji se golim rukama bacio na
atentatora.»
2. Isto važi i za odnosne koje počinju sa čiji, kakav, što, gdje. «Roditelji
čija se djeca vraćaju sa zimovanja treba da dođu pred školu» (samo ti
roditelji).
3. Zarez se ispred nego i već ne piše ako prethodi komparativ ili izraz ne
samo: «On se bolje spremio nego ostali.» «Izgubio je ne samo te
bilješke već i sve lične isprave.»
U drugim slučajevima ispred veznika suprotnog značenja (nego, već,
a, ali, a kamoli) može se pisati zarez.
Pisanje tačke iza rednih brojeva
“Dvije godine radio kao nastavnik
maternjeg jezika u osnovnoj školi u
Rogatici (1969-1971.), a od 1973.
do 1975. bio saradnik Instituta za
jezik i književnost u Sarajevu. Od
1975. radi na Filozofskom fakultetu
u Sarajevu, najprije kao asistent, da
bi 1982. bio izabran za docenta, a
1989. za vandrednog profesora na
Odsjeku za južnoslavenske jezike.
Četiri školske godine (1989.-1993.)
bio je lektor i predavač
srpskohrvatskog jezika na
Filološkom fakultetu Moskovskog
univerziteta.”
“Dvije godine radio kao nastavnik
maternjeg jezika u osnovnoj školi u
Rogatici (1969-1971), a od 1973. do
1975. bio saradnik Instituta za jezik
i književnost u Sarajevu. Od 1975.
radi na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu, najprije kao asistent, da bi
1982. bio izabran za docenta, a
1989. za vandrednog profesora na
Odsjeku za južnoslavenske jezike.
Četiri školske godine (1989-1993.)
bio je lektor i predavač
srpskohrvatskog jezika na
Filološkom fakultetu Moskovskog
univerziteta.”
(Podaci o autoru, Bošnjački narod i
njegov jezik, Sarajevo, 1999)
(Podaci o autoru, Bosanski jezik u
100 pitanja i 100 odgovora,
Sarajevo, 1999)
Pisanje tačke iza rednih brojeva
Pravopis 1960: Tačka 130 e) Kada iza rednog broja dođe koji drugi znak,
tačka se iza njega ne piše.
Babić, Finka Moguš; Halilović 1995.
Senahid Halilović: Pravopis bosanskog jezika, Priručnik za škole,
Sarajevo, 1999:
1.
na str. 100, tačka 402: Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka
onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta,
zagrada: Diplomirao je 1979/80. godine. Pjesme ove forme su pjevali
naši pjesnici Alija Šehović (1560-1646), Mehmed Fevzija (umro 1673)...
2.
tačka 404: Tačka iza arapskog broja ne piše se kada iza njega dolazi
upitnik, uzvičnik ili tačka kojom se završava rečenica: Koje je godine
rođen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija – 1731. ili 1732?
Avdo Karabegović Hasanbegov rođen je kada i Musa Ćazim Ćatić –
1787, a umro je 1900. tako mlad, u svojoj 22!
Pisanje tačke iza rednih brojeva
Anić: Točka 111. Točka kao oznaka rednoga broja ne piše se kad iza nje
dolazi:
- točka, točka-zarez, zarez, crta sa značenjem do, zagrada, upitnik,
uskličnik, kosa crta, 112. ... ako se broj nalazi unutar zagrada....
Badurina, Marković, Mićanović: Točka 133. Ako iza rednoga broja slijedi
koji drugi pravopisni ili interpunkcijski znak (točka, zarez, crta, zagrada,
kosa crta, upitnik ili uskličnik), točka se kao oznaka ne piše: Za vrijeme
je svoga studija (1999-2004) najviše putovao. U gimnaziju je krenuo
školske 2003/2004.
Jat
Vrjednovanje, sprječavanje, ili vrednovanje, sprečavanje, ...?
bosanski: sprečavati, sprečavanje; vrednovati, vrednovanje;
hrvatski: sprečavati; vrednovati, vrednujem;
srpski: vrednovati, vrednujem, pril. sad. vrednujući.
Znači, u sva tri standarda bez j!
Procjena – procijeniti
Zahtjev – zahtijevati
Rječnik
Procijena – procjeniti
Zahtijev – zahtjevati
Riječnik
Jat
Prevod ili prijevod /prevodilac/prevoditeljica/prevodilački
bosanski: prevod/prijevod; prevodilac, -ioca, gen. mn. prevodilaca;
prevoditelj; prevodilački/prevoditeljski;
hrvatski: prevod v. prijevod; prevodilac v. prevoditelj (prevoditeljica);
prevodilački i prevoditeljski;
srpski: prevod, gen. mn. prevoda (ek. i ijek., isp. prijevod); prevodilac,
-ioca, gen. mn. prevodilaca; prevodilački
Prevoz ili prijevoz/prevoznički/prevoziti/ prevoznik
bosanski: prevoz/prijevoz; prevozni/prijevozni;
hrvatski: prijevoz; prijevoznički;
srpski: prevoz (ek. i ijek., isp. prijevoz); prevoznički (ek. i ijek., isp.
prijevoznički).
Zavisi od jezičkog standarda!
Sprovesti ili provesti? Kad se šta upotrebljava? Anketa se sprovodi/je
sprovedena... Anketa i brojanje je provedena/provedeno na ...?
Projekt je proveden?
provesti/provesti se – vozilom proći pored koga ili čega; proći nekim
putem; sprovesti - odvesti koga do određenog mjesta, otpratiti,
otpremiti uz oružanu pratnju;
Anketa i brojanje su provedeni.
U sva tri jezička standarda ova dva glagola imaju izdiferencirano
značenje!
Projekt ili projekat?
bosanski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata;
hrvatski: projekt, gen. mn. projekata;
srpski: projek(a)t, projekta, gen. mn. projekata.
Zavisi od jezičkog standarda!
Ispravno je delinkvent ili depandans, a ne delikvent ili depadans.
bosanski: delikvent/delinkvent;
hrvatski: delinkvent; depandansa (gen. mn. depandansa/i)
srpski: deli(n)kvent.
Zavisi od jezičkog standarda!
Svi su podaci uneseni ili unešeni?
unesen
ne
unešen
U sva tri standarda unesen! Nema nikakve osnove za unešen!
Promjenljive ili promjenjljive?
U sva tri standarda promjenljiv i promjenjiv
Ne može njlj!
ne
promjenjljiv
Tački – tačaka?
bosanski: tačka, dat. tački gen. mn. tačaka/tački – rjeđe;
hrvatski: točka, dat. točki gen. mn. točaka;
srpski: tačka, dat. tački gen. mn. tačaka.
Vidimo razliku u jezičkim standardima, ali nigdje nema sibilarizacije!
Ujutru – ujutro?
U sva tri standarda su pravilna oba oblika, s tim da se preferira prvi
(ujutru)!
Italijanski ili talijanski?
bosanski: talijanski – koji se odnosi na Italiju, koji pripada Italiji i
Talijanima;
hrvatski: talijanski – koji se odnosi na Italiju, koji pripada Italiji i
Talijanima;
srpski: italijanski i talijanski.
Zavisi od jezičkog standarda!
Odprilike – otprilike
- otprilike
ne
odprilike
D – ispred bezvučnih suglasnika prelazi u t: otkad, otpadak, potcijeniti,
natčovjek, othraniti, prethodni. Ostaje neizmijenjeno samo ispred s i š:
sredstvo, odsjek, predsjednik, podšišati odšetati. U promjeni imenica
ispred c i č d se gubi: sudac – suca, suče, predak – preci. Izuzetak su
samo imena.
Badurina, Marković, Mićanović: tačka 39: Jednačenje suglasnika po
zvučnosti u pismu se ne bilježi – d ispred c, č, ć, s, š (odcijepiti,
podčiniti, odćušnuti)
Da li je ispravno i Božiji i Božji, dječiji/dječji, pačiji/pačji, mačiji/mačji, ...?
bosanski: božiji;
hrvatski: božji (Božji);
srpski: božji i božiji.
Zavisi od jezičkog standarda!
Postoji li pravilo korištenja mora i treba?
bosanski: trebati, trebam – imati potrebu za nečim; zahtijevati nešto
potrebno (npr. trebam novac za put);
hrvatski: trebati, trebam;
srpski: trebati, -am (u značenju valjati uzima se bezlično, npr. treba da
odem, trebalo je da odemo; u značenju potrebovati, biti potreban
upotrebljava se u svim licima i u oba broja: trebaš mi, trebaju nam te
knjige);
Zavisi od jezičkog standarda!
Pisanje stranih toponima u padežima: u gradu Vilniusu, a ne Vilnius-u ili
...?
bosanski: Moliere, gen. Molierea; Vigniy, gen. Vigniyja; Camus, gen.
Camusa;
hrvatski: Johna Waynea (ne Wayne-a), Nokiin (ne Noki-in)
srpski: Camus, Camusa..., Camusov, Molliere, Molierea..., Hugo,
Hugoa.
Dosljedno – bez crtice u padežima!
Da li je malko ispravno?
Pravilno je u sva tri jezička standarda!
Koherentnost, konzistentnost, ...?
Ravnopravna su oba oblika!
Razlika između efikasan i eficijentan?
Nema razlike, ima isto značenje ali je eficijentan izraz manje poznat i
rjeđe u upotrebi!
Da li je tautologija reći: (mnogo)brojni pokazatelji?
DA
Isto za: jako puno nečega?
DA
Teorijski ili teoretski?
Imaju identično značenje i ravnopravnu upotrebu u sva tri jezička
standarda!
Razlika između koncepta i koncepcije?
koncept je skica pisanog govora, ideje, tek razrađene predstave o
čemu;
koncepcija je razrađen nacrt čega što treba ostvariti.
Optimističnom ili optimističkom?
U sva tri standarda prisutna oba oblika. Ipak, u hrvatskom prednost
optimistično, u srpskom optimistički.
Popratni ili propratni dokument ili oboje?
hrvatski: popratni, koji se događa u isto vrijeme, pratnja čega, koji se
šalje u isto vrijeme s kim, s čim (pismo); propratni nema;
srpski: popratni v. propratni
Vidimo jezičku iznijansiranost.
Cesta – put – prometnica – saobraćajnica -...
To su sinonimi.
Koji je vaš status u odnosu na stabilnost objekta u kojem/u kome/ gdje
živite?
Može oboje.
Cilj ove studije je da:
kvalificira, identificira, ... (malo slovo, zarez ili tačka zarez, ...)?
Ako je u pitanju samo navođenje primjera obavezno je malo slovo,
interpunkcija je pitanje izbora.
14% od ukupnog saobraćaja ili 14% ukupnog saobraćaja?
Bez od.
Pretežni uticaj ili pretežan uticaj?
Zavisi od konteksta, znači da li je pridjev određen ili neodređen.
Taj bol ili ta bol?
Pravilno je oboje.