Transcript PISMO-razvoj,_povijest,_vrste_

DAN PISMENOSTI
8. rujna
Dejana Kurtović,
školska knjižničarka
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
PISMO
 sredstvo prostorne i vremenske komunikacije - vrsta sustava
simbola koje služi za zapisivanje jezika
 komunikacija je prijenos informacija usmeno ili pismeno
 razlikujemo nekoliko vrsta pisama: pojmovno (logografsko),
slogovno (pojmovno-silabičko) i slovno (alfabet).
Vrsta pisma
što svaki simbol predstavlja
primjer
logografsko
morfem
kinesko pismo
slogovno
slog
japanska kana
alfabet
fonem (suglasnik ili samoglasnik)
latinica
abugidsko
fonem(suglasnik+samoglasnik)
indijski devanāgarī
abjad
fonem(consonant)
arapsko pismo
Featural
phonetic feature
korejski hangul
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
POVIJEST PISMA
 preteča pisma je komunikacija
pomoću predmeta – složeno
kamenje, grančice,…
 zatim imamo slikovno pismo,
kojim se već koristio spiljski
čovjek u prethistoriji
 dovođenjem sličica u
uzajamni odnos i stvaranjem
asocijacija nastala je
piktografija
 Piktograme čitamo kao
simbole; danas ih koristimo u
prometnim znakovima i sl. koriste ih Eskimi i Indijanci
Nastava hrvatskog jezika
Spiljski crteži
Suvremeni piktogrami
8. rujna 2011.
POVIJEST PISMA
 Piktograme je zamijenilo složenije slikovno pismo zvano
ideografija – ideogram označava pojedinu riječ ili pojam
(npr. ptica i usta označuju riječ “pjevati”, a majka i dijete
riječ “ljubav”)
U Mezopotamiji (Azija), Sumerani su vjerojatno stvorili
najstarije pismo oko 3400. pr. n. e. – klinasto pismo
(mješavina pojmovnog i slogovnog pisma) - klinovi su
nastali utiskivanjem štapića u svježu glinu
Sumerski ideogrami, oko 3500. p. n. e.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
POVIJEST PISMA
Egipćani su se među prvima počeli služiti pismom
(oko 3000 g. p. n. e.).
Hijeroglifsko pismo je pismo starih Egipćana, a
spada u grupu slikovnih pisama. Hijeroglifi su bili
pisani na papirusu ili klesani u kamenu.
To je pojmovno i slogovno pismo. Na kraju su
Egipćani slikovnim znacima označavali samo
pojedina slova, tj. glasove.
 po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno
pismo - svaki se pojam bilježi svojom sličicom, ali je
po značenju pojmovno pismo. U prvo vrijeme se
pisalo okomito, a danas se piše horizontalno slijeva
na desno. Kinesko pismo ima oko 50.000 znakova i
upotrebljava se bez većih promjena već 4000 godina.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
POVIJEST PISMA
 nakon slikovnog i pojmovnog pisma javlja se
slogovno ili silabičko pismo, gdje se svaki znak
odnosi na jedan gramatički slog
 pod utjecajem egipatskih hijeroglifa, nastalo je
početkom 2. tisućljeća pr. n. e. prvo pismo u Europi kretsko linearno pismo, jedno od prvih slogovnih
pisama
 drugo slogovno pismo, hebrejsko kvadratično pismo
Kethabh merruba ili asirsko pismo se sastoji od 22
znaka za konsonante, piše se s desna na lijevo, a
odsutnost vokala nadoknađuje se dodatnim
znakovima, točkicama ili crticama ispod slova
 zatim je tu indijsko pismo devanagari ("pismo
božanskog grada")
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
POVIJEST PISMA
 u 7. st. se razvilo arapsko pismo, koje se čita s desna
na lijevo, a slova su unutar riječi povezana
 na kraju razvojnog lanca pisma se nalazi alfabet. Ima
26 do 36 znakova koji su grafemi, znakovi za pojedine
glasove.
 Smatra se da su prvi tvorci alfabeta Feničani, koji su
trgovali sa svojim susjedima, Egipćanima i
Babiloncima. Poznavali su njihovo pismo, a za potrebe
zapisivanja trgovačkih podataka razvili su posve
jednostavne crtovne znakove - 22 slova
 Trgovačkim vezama feničko je pismo dospjelo u
Kartagu, Španjolsku i Grčku. Oko 10. st. pr. n. e.
nastao je grčki alfabet - prvo pismo u modernom
smislu. Riječ alfabet dolazi od prvih slova grčkog
pisma - alfe i bete.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
GRČKO PISMO
Α α Alfa
Β β Beta
Γ γ Gama
Δ δ Delta
Grčki (na grčkom, Ελληνικά, fon. ellenika –
Ε ε Epsilon
"helenski") je indoeuropski jezik sa pisanom
Ζ ζ Zeta
Η η Eta
poviješću od 3,500 godina. Danas ga govori
Θ θ Theta
15 milijuna ljudi u Grčkoj, bivšoj
Ι ι Jota
Κ κ Kapa
Jugoslaviji (posebno u Makedoniji),
Λ λ Lambda
Albaniji i Turskoj.
Μ μ Mi
Ν ν Ni
Ξ ξ Ksi
Suvremeni grčki je živi jezik i jedan od
Ο ο Omikron
najbogatijih jezika današnjice, sa fondom od
Π π Pi
Ρ ρ Ro
preko 600,000 riječi.
Σ σ Sigma
Τ τ Tau
Υ υ Ipsilon
Φ φ Fi
Χ χ Hi
Ψ ψ Psi
Ω ω Omega
Davna slova Digama, Stigma, Heta, San, Šo, Kopa i
Disigma
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
LATINICA
Rimska kapitala s Trajanovog
stupa
 povijest latinice počinje
osnivanjem Rimske države, 7.-6.
st. pr. n. e.
 od 2. st.pr.n.e. Rim vlada cijelim
Sredozemljem kuda se proširilo i
latiničko pismo.
 poznato je pismo Rimska kapitala,
osnova našeg današnjeg pisma.
Rimska kapitala uvodi i nove
načine ukrašavanja slova: serifima
(posebnim završecima slova) i
odnosom debljih i tanjih "prečki",
linija slova.
 najpopularnije pismo u svijetu
(pismo većine jezika Zapadne i
Srednje Evrope, kao i područja
Svijeta gdje su vladale europske
zemlje u 19. stoljeću
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
LATINIČNO PISMO
 Prilagodivši grčke znakove glasovnim potrebama svog
jezika, latinski je alfabet u početku imao 21 slovo: A B C D
E FG HI KLMN OPQR STVX
 Hrvatska latinica je nastala iz češke verzije latinice i sadrži
30 slova
A
B
C
Č
Ć
D
D
ž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
LJ
M
N
NJ
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
KAROLINA ILI KAROLINŠKA
MINISKULA
 Nakon propasti Rimskog carstva od rimskog pisma
nastaju brojna pisma, od kojih je najpoznatija
karolinška miniskula ili karolina, nastala za
vladavine franačkog kralja Karla velikog u 8. st.
 Miniskula znači da u pismu nema velikih slova;
velika slova pisala su se kapitalom koja ne poznaje
mala slova.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
GLAGOLJICA
 glagoljica je staroslavensko
pismo nastalo u 9. st. na
balkanskom poluotoku.
 me Glagoljica potiče od
staroslavenske riječi
glagolati što znači govoriti.
 koristi karakteristične
kružiće.
 kao autor glagoljice često se
uzima Konstantin Ćiril i
Metod.
 od 11. st. istiskuje ju ćirilica,
pa se glagoljica zadržava
jedino u Hrvatskoj.
Nastava hrvatskog jezika
Bašćanska ploča
Glagoljica Bašćanske ploče
8. rujna 2011.
GLAGOLJICA
 glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti.
 postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao
862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u
Hrvatskoj).
 obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim
primorskim krajevima Istri, Dalmacijii i Kvarneru.
 Oko 1100. g. na Krku, pored Baške, nađena je
Bašćanska ploča s našim najznačajnijim
glagoljskim natpisom
 Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po
zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
Ćirilica
Аa
Әә
Бб
Вв
Гг
Ғғ
Дд
Ее
Ёё
Жж
Зз
Ии
Йй
Кк
Ққ
Лл
Мм
Нн
Ңң
Оо
Өө
Пп
Рр
Сс
Тт
Уу
Ұұ
Үү
Фф
Хх
Һһ
Цц
Чч
Шш
Щщ
Ъъ
Ыы
İi
Ьь
Ээ
Юю
Яя
Latinica
Aa
Ää
Bb
Vv
Gg
Ğğ
Dd
Ee
Yo yo
Jj
Zz
Iy iy
Yy
Kk
Qq
Ll
Mm
Nn
Ññ
Oo
Öö
Pp
Rr
Ss
Tt
Ww
Uu
Üü
Ff
Xx
Hh
Cc
Çç
Şş
??
??
Iı
İi
??
Ee
Yu yu
Ya ya
ĆIRILICA
 Od 36 slova koliko ih ima ćirilska azbuka, 26
je preuzeto iz grčkog alfabeta, a ostala su slova
stilizirana ili preuzeta iz glagoljice.
 autor ćirilice nije utvrđen; navode se
Konstantin Ćiril i Metodije,…
 najstarijim spomenikom smatra se Samuilov
natpis iz 993. g.
 u 12. st. nastala je bosančica ili bosanska
ćirilica s primjesama glagoljice i latinice.
 najstariji spomenik na bosančici je Humačka
ploča iz 10. st. i Povelja Kulina Bana iz 1189.
 Ćirilica je pismo kojim se koristi sedam
slavenskih jezika (ruski, ukrajinski, bjeloruski,
makedonski, bugarski te srpski i bosanski, koji
ravnopravno koriste i latinicu), kao i veći broj
drugih jezika bivšeg Sovjetskog Saveza, Azije
i istočne Evrope.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
POVIJEST PISMA
 u 15. st. (1450. g.) Johann
Gutenberg pronalazi
pomična slova i tiskarski
stroj, što stvara potrebu za
jasno izoliranim svakim
znakom, definiranjem
njegovog oblika i
smještajem unutar
raspoloživog pravokutnika
pa se javlja tipografsko
pismo
 iza 1800. g. na razvoj
pisma utječe
industrijalizacija. Nastaju
brojna pisma
 oko 1900., u razdoblju
secesije, Otto Eckmann,
razvija dekorativno pismo.
 do nedavno (do polovice 20.
st.) njegovala se kaligrafija ili
krasopis.
 Kaligrafija (grčki kaligraphia,
od kalos=lijepo i
graphein=pisati) je umjetnost
lijepog pisanja rukom uz
pomoć pera, kista, tinte ili
nekog drugog pribora za
pisanje.
 u kineskoj i japanskoj kulturi
pisanja kaligrafija je i danas
vrlo važna i inspirirajuća
 Pojavom kompjutera pisma se
oblikuju na ekranu crtački, što
strahovito povećava količinu
različitih tipova slova.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
Kineska i japanska kaligrafija
Kaligrafija Sun Yat-sena
Nastava hrvatskog jezika
Kur'an iz Andaluzije - slike
od slova, tzv. kaligrami
8. rujna 2011.
PISMA U SVIJETU DANAS
Pisma u svijetu danas
██ latinica (alfabetsko)
██ ćirilica (alfabetsko)
██ Hangul (Featural alfabet)
██ ostali alfabeti
██ arapsko pismo (abjadsko)
██ Ostala abjadska pisma
██ Devanagari (abugidsko)
██ Ostala abugidska
██ slogovno pismo
██ kinesko pismo (logografsko)
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
Koliko ima jezika na svijetu?
 Procjene o tome koliko se
jezika govori na svijetu
kreću se između tri tisuće i
šest tisuća.
 Zemlje u kojima se govori
najviše jezika su Papua
Nova Gvineja s 850 i
Indonezija s 670
 U još 19 drugih zemalja se
govori preko 100 jezika.
 Procjena World Almanaca
iz 2002. za jezike po broju
govornika (uključuje i
izvorne govornike i
govornike kojima to nije
materinji jezik) je sljedeća
Rang
Jezik
Broj govornika
1.
Mandarinski
1,075 milijarde
2.
Engleski
514 milijuna
3.
Hindi
496 milijuna
4.
Španjolski
425 milijuna
5.
Ruski
275 milijuna
6.
Arapski
256 milijuna
7.
Bengalski
215 milijuna
8.
Portugalski
194 milijuna
9.
Malajski/Indonezijski
176 milijuna
10.
Francuski
129 milijuna
11.
Njemački
128 milijuna
12.
Japanski
126 milijuna
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
VERZAL
 Verzal je način pisanja u kom se koriste isključivo
velika slova, npr. NUNC ET SEMPER.
 tradicionalno se koristi za isticanje određenih
dijelova teksta, poput naslova, ključnih pojmova, te
za pisanje akronima, npr. UNICEF ili SAD.
 danas se isticanje teksta verzalom izbjegava i
koriste se drugi načini poput podebljanog i
ukošenog pisma.
 u elektronskoj komunikaciji, poput mail-a ili sms-a,
verzal zamjenjuje vikanje i njegova se pretjerana
upotreba smatra izrazito nepristojnom.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
ESPERANTO
 esperanto je međunarodni jezik nastao u drugoj
polovici 19. stoljeća prema zamisli L. L.
Zamenhofa.
 prvi udžbenik objavio je 1887. godine u Varšavi pod
pseudonimom "Dr. Esperanto" (liječnik koji se
nada) što je kasnije postalo i ime samog jezika.
 Rječnik je nastao iz romanskih i germanskih jezika,
dok je fonologija nastala iz slavenskih jezika
 Esperantska abeceda sastoji se od 28 slova.
 Velika slova
ABCĈDEFGĜHĤIJĴKLMNOPRSŜTUŬVZ
 Mala slova
abcĉdefgĝhĥijĵklmnoprsŝtuŭvz
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.
BRAILLEOVO PISMO
 Brailleovo pismo je pismo namijenjeno slabovidnim ili slijepim
osobama, koje je osmislio 1821. godine Louis Braille.
 Svako slovo Brailleovog pisma sastoji se od šest točaka organiziranih u
dva stupca po tri točke (koje su udubljene ili ispupčene), svakom slovu
abecede odgovara određena kombinacija tih reljefnih točaka.
 Čita se prelaskom prstiju preko niza uzdignutih točkica. Postoji više
oblika Brailleovog pisma, a neki dodatni znakovi razvijeni su za
muzičke note, matematičke znakove i rad računalom.
 Različiti jezici imaju i različite Brailleove abecede i znakove.
Nastava hrvatskog jezika
8. rujna 2011.