Transcript OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA

OPĆI POSTUPCI
SPREČAVANJA INFEKCIJA
Dezinfekcija
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Edukacijski ciljevi
 Definirati i objasniti pojmove infekcija, antisepsa, asepsa,
dezinfekcija, dezinficijens, antiseptik
 Opisati i objasniti djelovanje dezinfekcijskog sredstva na
određenom predmetu
 Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na djelovanje
dezinfekcijskih sredstava:
 Opisati i objasniti poželjna svojstva dezinfekcijskog
sredstva
 Opisati, objasniti dezinfekciju u zdravstvu (stacionarne
zdravstvene ustanove)
 Opisati, objasniti i primjeniti metode dezinfekcije
 Opisati, objasniti i primjeniti zaštitna sredstva
 Opisati, objasniti i provesti postupke izolacije
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Infekcija (lat. inficere – zaraziti, okužiti)
Za pojavu infekcije važni su sljedeći
čimbenici:
izvor zaraze
putovi prenošenja – širenja infekcije od izvora do
mjesta zaraze
ulazna «vrta» za ulaz uzročnika u organizam
broj i virulencija klica
dispozicija
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Borba protiv infekcije
 vrlo je stara
 U starom Rimu Marcus Terentius Varro naslućuje da su
mnoge bolesti uzrokovane sićušnim živim bićima,
 staroperzijski znanstvenik Rhazes otkriva svojstvo alkohola,
koji, lokalno primijenjen, sprečava pojavu bolesti.
 Pravi znanstveni napredak shvaćanja borbe protiv infekcije
uvodi L. Pasteur (1860),
 Pastteurove spoznaje u kirurgiji primjenjuje J. Lister (1867)
- ispire operacijske rane i zavoje natapa 5% - tnom
karbolnom kiselinom, čijem djelovanju izlaže i zrak.
 I. P. Semmelweis uvodi obvezno pranje ruku osoblja u
bolnici (smanjuje smrtnost hospitaliziranih bolesnika).
 S vremenom antisepsa, asepsa, dezinfekcija i sterilizacija
postaju obvezni u radu medicinskih sestara.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Antisepsa, asepsa
 Antisepsa (grč. Anti =protiv i sepein =trunuti, gnjiti i lat.
Antisepsis – protiv sepse) je u medicini prvobitno borba
protiv truljenja,
 naziv u kirurgiji za postupak koji se primjenjivao u drugoj
polovici 19. stoljeća pri liječenju otvorenih prijeloma
kostiju i gnojnih rana.
 Danas, je antisepsa postupak kojem je cilj suzbijanje
infekcije i uništavanje mikroorganizama na
instrumentima, koži, ranama, predmetima…
 Antiseptik je kemijsko sredstvo koje sprečava razvoj
mikroorganizama. Antiseptici koji se danas primjenjuju u
praksi često imaju dezinficirajuće djelovanje.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
 Asepsa (grč. A – bez, sepein – trunuti, gnjiti) znači
odsustvo kontaminacije.
 Asepsa je način rada kojim se u medicini, a osobito u
kirurgiji i liječenju rana, isključuje svaka mogućnost
vanjske kontaminacije radnog polja i svega što se pri
radu upotrebljava.
 Asepsu postižemo različitim i fizikalnim i kemijskim
postupcima – sterilizacijom i dezinfekcijom.
 Brojni postupci kojima se ostvaruju (posebno u kirurgiji)
uvjeti aseptičkog rada mogu se sažeti u pet osnovnih
pravila asepse:
 priprema bolesnika
 priprema prostora
 priprema osoblja
 priprema pribora
 postupak s «ranom».
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Dezinfekcija
 pojam suprotan infekciji (lat. inficere = zaraziti)
 skup postupaka pomoću kojih smanjujemo broj
mikroorganizama u određenoj sredini ili na određenom
predmetu i oslobađamo ih zaraznosti (činimo ih
nesposobnim da prenesu infekciju)
 dezinfekcijom ne uništavamo sve prisutne
mikroorganizme, već smanjujemo njihov broj i virulenciju
na razinu na kojoj oni više nisu opasni za zdravlje ili više
ne mogu štetiti na koji drugi način
 dezinficijens je kemijsko sredstvo kojim se obavlja
dezinfekcija
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Dezinfekcijsko sredstvo primijenjeno na
određenom predmetu može djelovati:
Bakteriostatično, virustatično – sprečava rast i
razvoj, ali ne uništava (bakterije, viruse)
Baktericidno, virucidno, fungicidno – uništava
(ubija lat. occidere = ubiti) bakterije, viruse,
gljivice
Inhibitorno – koči, usporava ali ne sprečava rast
i razvoj mikroorganizama.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Dezinfekcija ima široku primjenu (kao higijenska mjera
zaštite), osim u zdravstvu i u drugim djelatnostima (u
ugostiteljstvu, hotelijerstvu, industriji živežnih namirnica,
prometu…).
U zdravstvu, posebno u stacionarnim zdravstvenim
ustanovama, dezinfekcija obuhvaća:
 kožu (naročito ruku) zdravstvenih djelatnika i bolesnika
 odjeću i obuću zdravstvenih djelatnika i posjetilaca
 posteljinu i rublje
 podove, zidove, pokućstvo, i radne površine u svim
prostorijama odjela i hodnicima
 operacijske dvorane i prostorije za prijeoperacijsku
pripremu (uključujući i predmete)
 sanitarne prostorije i posude za obavljanje nužde
 kuhinje, kuhinjski pribor i pribor za jelo
 optičke instrumente koji se ne smiju sterilizirati
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Metode dezinfekcije
 Prirodne metode dezinfekcije




sunčeva svjetlost,
taloženje
vrtloženje i
filtracija:
 Mehaničke metode dezinfekcije





četkanjem,
ribanjem, pranjem,
čišćenjem,
struganjem.
ventilacijom (propuhom)
 Termičke metode dezinfekcije




spaljivanje,
žarenje,
glačanje i
kuhanje:
 Kemijske metode dezinfekcije
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Dezinficijensi
kemijska sredstva - svojim djelovanjem
uništavaju vegetativne oblike mikroorganizama,
ali ne obvezno i njihove spore
smanjuju broj mikroorganizama na razinu koja
ne šteti zdravlju
anorganska i organska dezinfekcijska sredstva
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Podjela kemijskih dezinfekcijskih sredstava
prema:
 mehanizmu djelovanja - sprečavaju razmnožavanje i
većinom uništavaju mikroorganizme oksidacijom,
redukcijom, apsorpcijom, koagulacijom bjelančevina i
remećenjem osmotske ravnoteže
 intenzitetu – razini djelovanja
 visoki – sporocidi (2% otopina glutardehida za 6-10 sati
pri sobnoj temperaturi uništava spore pod uvjetom da
nema organskog materijala).
 srednji - baktericidni učinak - Micobacterium tuberculosis
 srednji i niski djeluju na S. aureus, enterokokoe,
Pseudomonas aeruginosa, E. coli, salmonele i ostale
enterobakterije koje su primarne u etiologiji bolničkih
infekcija.
 kemijskoj pripadnosti – anorganska i organska sredstva
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Anorganska dezinfekcijska sredstva
kiseline (3% acidi borici),
lužine (vapno)
halogeni elementi (klor - preparat Izosan G, jod
- povidon jodid),
oksidativna sredstva (H²O², KMnO4).
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Organska dezinfekcijska sredstva
fenol (karbolna kiselina, derivati fenola se
uglavnom ne upotrebljavaju zbog iritacije kože i
sluznica),
lizol (krezolov sapun- rijetko za dezinfekciju
podova),
formaldehid (upotrebljava se za dezinfekciju
endoskopskih aparata i anesteziološkog
pribora),
alkoholi (najčešće se koristi 70% etilni alkohol
za dezinfekciju kože)
akridinske boje (Rivanol)
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Suvremena dezinfekcijska sredstva razlikuju se po:
 kemijskom sastavu,
 načinu primjene i djelovanja te
 po učinkovitosti
Suvremena dezinfekcijska sredstva - sprečavaju
razmnožavanje i većinom uništavaju mikroorganizme
 oksidacijom,
 redukcijom,
 apsorpcijom,
 koagulacijom bjelančevina i
 remećenjem osmotske ravnoteže
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Teorijski idealno dezinfekcijsko sredstvo trebalo bi
Imati slijedeća svojstva:
 djeluje baktericidno i brzo u malim koncentracijama
 ima širok spektar djelovanja (bakterije, virusi, gljivice)
 djeluje u prisutnosti organskih tvari (krv, gnoj…)
 nije otrovno (mora biti neškodljivo ako se proguta)
 ne nadražuje kožu niti izaziva alergijske reakcije
 ne ugrožava biološku ravnotežu u ljudskoj okolini
 ne djeluje karcinogeno ni teratogeno
 ima ugodan miris ili da je bez mirisa
 ne oštećuje kovinu, plastiku, tkanine niti mijenja njihovu
boju
 djeluje na različitim temperaturama (ima veći raspon
djelovanja)
 ekonomično je (nije preskupo)
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Niti jedno danas poznato dezinfekcijsko sredstvo
nema sva navedena svojstva.
Važno je odabrati ono koje ima najviše poželjnih
svojstava.
Najbolji odabir možemo učiniti na osnovi
dezinfekciograma, mikrobiološke provjere
njegove učinkovitosti
Pri primjeni dezinfekcijskih sredstava treba voditi
brigu i o čimbenicima koji utječu na uspješnost
dezinfekcije.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih
Sredstava(1):
 Vrsta mikroorganizma: pojedine vrste mikroorganizma
različite su građe, stoga postoje i razlike u stupnju njihove
osjetljivosti prema dezinfekcijskim sredstvima. Posebno su
otporne bakterije koje stvaraju spore.
 Sredina u kojoj djeluje: prisustvo organskih tvari, naročito
bjelančevinskih, znatno umanjuje učinkovitost dezinfekcije.
(stolica, iskašljaj, krv, gnoj).
 Temperatura sredstva: s povišenjem temperature otopine
povisuje se i djelotvornost dezinfekcijskog sredstva, a
sniženjem temperature ona se smanjuje.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih
Sredstava(2):
 Vrijeme djelovanja sredstava: razlikujemo brzinu
djelovanja dezinfekcijskog sredstava i trajanje njegova
djelovanja. Ni jedno dezinfekcijsko sredstvo ne djeluje
trenutačno i svakom je potrebno izvjesno vrijeme da
dođe u dodir s mikroorganizmima, prodre u njihovu
unutrašnjost, zaustavi razmnožavanje ili ih uništi. Dužina
djelovanja pojedinih zavisi o njihovoj postojanosti (s
vremenom se kemijski mijenjaju).
 Koncentracija dezinfekcijskog sredstva: u primjeni
dezinficijensa potrebno je pridržavati se naputaka
proizvođača pri njegovoj pripremi za uporabu
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
mikroorganizmi su različito otporni na
dezinficijense.
osjetljive su mikoplazme, virusi s ovojnicom, a
vrlo otporne acidorezistentne bakterije i spore
Pri odabiru dezinficijensa potrebno je odabrati onaj
sa što višim stupnjem djelotvornosti.
Potrebno je uzeti u obzir i što želimo dezinficirati.
Visokovrijedni su Aldesol (glutardehid), Gigasept
FF10 (sukcinildehid), vodikov peroksid, formaldehid,
srednje vrijedni - klorni spojevi.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Pravilno provođenje dezinfekcije
Postupak:
Provesti mehaničku dezinfekciju (pranje, ribanje)
Izabrati dezinfekcijsko sredstvo prema
dezinfekciogramu
Pripremiti potrebnu količinu sredstva
odgovarajuće koncentracije i temperature
Predmete izložiti djelovanju dezinfekcijskog
sredstva tijekom propisanog vremena
Predmete isprati, obrisati ili osušiti.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
UPORABA ZAŠTITNE ODJEĆE
U svim zdravstvenim ustanovama definirana
Pravilnikom
Zaštitna odjeća služi za prevenciju prijenosa
mikroorganizama sa sestre na pacijenta, kao i
obrnuto od pacijenta na sestru.
U svrhu zaštite koristimo:
kapu,
masku,
ogrtač,
rukavice i kaljače.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Zaštitni ogrtač
 najefikasniji je način zaštite odjeće zdravstvenog osoblja
i posjeta, ali i prijenosa mikroorganizama sa odjeće
zdravstvenih radnika i posjeta na pacijenta.
 sterilni ogrtači koriste se u operacijskim salama,
protektivnim izolacijama i ponekad u rodilištima
 ogrtač je sprijeda zatvoren i štiti osobu s prednje strane
koja je najizloženija i u stalnom kontaktu s pacijentom,
rukavi završavaju elastičnim nastavcima koji sprečavaju
širenje onečišćenja prema podlakticama, a veže se
pomoću vezica na leđima koje su smještene od stražnje
strane vrata prema dolje
 ogrtači se mogu upotrebljavati za jednokratnu upotrebu
ili se mogu prati i sterilizirati nakon svake upotrebe
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Zaštitna maska
služi za sprječavanje prijenosa mikroorganizama
koji se prenose zrakom i kapljicama sline sa
sestre na pacijenta i obratno
potrebno ju je staviti prije ulaska u bolesničku
sobu i skida se po izlasku i baca
masku je potrebno staviti tako da pokriva usta i
obje nosnice
danas se uglavnom koriste maske za
jednokratnu upotrebu
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Rukavice
 upotrebljavaju se pri gotovo svakom dužem kontaktu sa
pacijentom, njegovom posteljinom, priborom …
 svrha upotrebe je prevencija prijenosa mikroorganizma
sa pacijenta na sestru te potom na drugo osoblje i
pacijente.
 sterilne rukavice se stavljaju pri medicinsko tehničkim i
nekim dijagnostičkim zahvatima koji zahtijevaju
aseptičan rad
 upotrebljavaju se samo jednom i za jednog pacijenta te
ih je potrebno mijenjati pri svakom novom kontaktu, pri
upotrebi sterilnih rukavica ne smije se zaboraviti da ako
se dodirne bilo što nesterilno one prestaju biti sterilne.
 ruke je potrebno prati prije i poslije nošenja rukavica
budući da se mikroorganizmi brže razmnožavaju u toploj
i vlažnoj rukavici i kada nema vanjske kontaminacije.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Zaštitna kapa i kaljače
obavezno se upotrebljavaju za vrijeme
operativnih zahvata, porođaja i kod protektivnih
izolacija
njihova je svrha spriječiti prijenos
mikroorganizama sa osoblja na pacijenta
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
PRANJE RUKU
 jedan od osnovnih postupaka medicinske i kirurške
asepse
 loše opranim rukama može se prenijeti više
mikroorganizama nego bilo kojim drugim predmetom
 potrebno ih je prati odmah po dolasku na odjel, prije i
poslije kontakta sa pacijentom, prije i poslije invazivnih
zahvata i drugih kontaminirajućih postupaka, prema
potrebi tijekom nekog zahvata, prije i poslije nošenja
rukavica, prije odlaska sa odjela…
 cilj je pranja ruku odstraniti nečistoću i tranzitne
mikroorganizme te smanjiti ukupan broj
mikroorganizama na rukama
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
SMJEŠTAJ PACIJENTA U
IZOLACIJU
 Pacijenti se mogu smjestiti u izolaciju zbog:
 rizika za širenja infekcija (infekcioznosti) ili
 radi prevencije nastanka infekcije.
 Pacijent se može smjestiti u zasebnu sobu ili ostati u
svojoj sobi ako je odgovarajuća.
 Kod protektivne izolacije pacijent nije u kontaktu sa
inficiranim ili potencijalno inficiranim pacijentom i time se
smanjuje rizik za nastanak infekcije
 U slučaju infekcioznog pacijenta sprječava se mogućnost
širenja infekcije na zdrave pacijente i na osoblje
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
 Osigurati sobu sa sanitarnim čvorom (kupaonica, WC)
smanjuje se rizik za nastanak enteralnih infekcija
 Staviti oznaku na vrata sobe - izolacija, vrata moraju biti
stalno zatvorena da se spriječi širenje infekcije i olakša
čitanje natpisa na vratima
 Osigurati osigurati protok zraka (pri otvaranju vrata zrak
ne ulazi u prostoriju nego da izlazi van - klima s
pozitivnim tlakom u sobi) kod protektivne izolacije
odnosno, da zrak ne izlazi van (klima sa negativnim
tlakom) kod izolacije infektivnog pacijenta
 Čistiti sobu svaki dan prije čišćenja ostalih soba i
prostorija na odjelu (protektivna), a izolacija infektivnog
pacijenta nakon čišćenja ostalih soba i prostorija na
odjelu
 Osigurati poseban pribor za čišćenje sobe koji se ne
upotrebljava za čišćenje drugih prostorija na odjelu.
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.
 soba za izolaciju ne treba imati nikakvu posebnu opremu
 osigurati u sobi: tlakomjer, toplomjer i ostali potreban
pribor koji će koristiti samo taj pacijent.
 dezinficirati sav pribor koji se unosi u sobu
 oprati ruke te staviti zaštitnu odjeću prije svakog rada s
pacijentom
 skinuti zaštitnu odjeću (nakon izlaska) za jednokratnu
upotrebu staviti u vreću za otpad, a onu koja se može
prati staviti u posebne vreće (pranje i sterilizacija)
Studij sestrinstva
Osnove zdravstvene njege I.G. 2011.