Transcript Prezentovano bo gat stvo i po ten ci jal

Godina XIX, broj 172
decembar 2016. godine
LIST LOVACA REPUBLIKE SRPSKE
U Bawaluci
odr`an jubilarni
20. Sajam lova "Lorimes"
Prezentovano
bogatstvo i potencijal
decembar 2016.
PRIMJETNA REINTRODUKCIJA
EVROPSKOG DABRA U OKOLINI
NAJVE]EG GRADA SRPSKE
3
Uvodna
rije~
Po{tovane kolege lovci, sre}na vam nova 2017. godina!
Strane 4 i 5
RIJE^NI NEIMAR STIGAO
U BAWALU^KI REGION
ZNA^AJ NADZORA NAD
VIRUSOM PLAVOG JEZIKA
KOD SRNE]E DIVQA^I
Uspje{an lov na divqe sviwe u [amcu
TOVIRICA
ODSTRIJELIO
DVA VEPRA
Lova~ke
Strana 23
NOVI "FANZOJEV" TROPSKI KARABIN
NOSI I NARO^ITU SIMBOLIKU
organizacije
kqu~an
faktor za
otkrivawe
bolesti
Strane 6 i 7
BIJELI LOVAC,
ne
CRNO SRCE Stra
15 - 19
"Lova~ke novine"
LIST LOVACA REPUBLIKE SRPSKE
Godina XIX, broj 172, decembar 2016. godine
Izdava~: Lova~ki savez Republike Srpske, Bijeqina,
ulica Me{e Selimovi}a 15
Telefon: 055/ 227-100, faks 055/ 227-107
E-mail: [email protected]
@iro ra~un: 5620010000005781
Iza nas ostaje jo{ jedna godina, slo`i}e se ve}ina, godina te{kog
vremena svima pa i nama lovcima. Iza nas su ostala svjetska politi~ka previrawa, na`alost i odjeci terorizma i ratnih de{avawa na nekim drugim podru~jima, a jo{ bolnije, krici uplakane djece
u ratnim vihorima, koji, ma koliko se ~inila daleko od nas, dopiru
i do na{ih prostora - u najmawu ruku, putem medija.
Kao lovci, iskreni qubiteqi prirode i kao krovna organizacija
lovstva u Republici Srpskoj u novu godinu ulazimo sa o~uvanom prirodom koja je stani{te rijetkih biqnih i `ivotiwskih vrsta.
Podsjetimo se samo da u na{im prostranstvima i danas nesmetano love vukovi kao jedna od najorganizovanijih `ivotiwskih vrsta
na svijetu. Na`alost, ne u~imo od wih, da ~opor mo`e voditi samo najhrabriji, najsposobniji i najinteligentniji vuk. Pod
kro{wama stoqetnih stabala i daqe caruju gorostasni medvjedi,
a kao "{umski duhovi" jo{ uvijek se {uwaju risovi, vrebaju}i svoj plijen u divqinama na{ih {uma. Podsjetimo se da na na{im prostorima rastu endemske biqke, koje rastu samu tu i nigdje vi{e u
svijetu, kao {to je zvon~ac Sutjeske (Edraianthus Sutjeskae). U planinama i kawonima na{ih rijeka ponosno i stamenito odolijevaju
planinskim olujama Pan~i}eve omorike ispod ~ijih kro{awa zaklon
pronalaze divokoze, a s ponosom ka`emo da je divokoza simbol LS
RS. Bez Pan~i}eve omorike i divokoza, vukova, kamewarki, kliktaja orla i svih drugih brojnih biqnih i `ivotiwskih vrsta, planina ne bi bila planina, ve} mrtvi kamen i klisura bez du{e. Sve ove
vrste, svojim `ivotima, daju du{u i srce mrtvom kamenu, klisurama i planinskim pusto{ima. Treba li napomenuti da trofeji na{e divqa~i pronose slavu {irom svijeta, da su, svojevremeno,
divokoze iz na{ih planina naseqavane i u Argentinu.
Podsjetimo se da su rijetke biqne vrste, zahvaquju}i francuskom
istra`iva~u Amiju Boueu (1840), jo{ i danas uvr{tene u generalni
herbar pariskog muzeja Museum d'histoire naturelle! Podsjetimo se da su
na{e ravni~arske rijeke, jezera i bare stani{ta ili barem usputne
stanice za mnoge ptice selice, koje u svojim, po nekoliko desetina
hiqada kilometara dugim letovima, koriste za usputni odmor, kao
i mjesto za podizawe mladunaca. Bogatstvo najve}ih zvijeri na{ih
prostora, medvjeda, vuka i risa za{ti}eno je brojnim me|unarodnim
sporazumima i konvencijama i u`iva visok stepen me|unarodne za{tite. Treba li napomenuti da ih je ve}ina evropskih zemaqa, najbla`e re~eno, izgubila (~itaj - uni{tila). Nemjerqiv je zna~aj na{ih
pra{uma i planinskih rijeka, djevi~anski ~iste vode. Malo li je?
Po{tovane kolege lovci, pored svih problema u protekloj godini,
evo na|osmo i mnogo razloga da u novu godinu u|emo nasmijani, sa jo{
vi{e elana, radosti, qubavi, entuzijazma, lova~kog optimizma. Neka nam sve nabrojano bude obaveza, moralna, eti~ka, lova~ka i qudska, da bogatstvo i raznolikost flore, faune i prirodnog nasqe|a
sa~uvamo za budu}a pokoqewa, da ih ~uvamo kao zjenicu svoga oka, a u
kori{}ewu budemo strogo racionalni. Ne mo`emo i ne smijemo nijemo posmatrati poziv u pomo} tu`nog polarnog medvjeda na Aqasci, na obalama Boforovog mora bez santi leda i snijega, samo zato
{to je to, "daleko" od nas - na Aqasci. Aqaska je na istoj planeti,
na kojoj svi mi `ivimo, i druge - nemamo. Zato, drage kolege lovci,
u|imo u novu godinu sa qubavqu i obavezom da svojim entuzijazmom i
moralnim vrijednostima uqep{amo i olak{amo `ivot svima na
ovoj planeti.
Va{a redakcija
Za izdava~a: Savo Mini}
Glavni i odgovorni urednik: Du{an Repija
Ure|iva~ki odbor: Savo Mini}, Vasilije Savi},
Vojo Stjepanovi}, Dra{ko Rosi}, Zdravko Ili}
i Du{an Repija, predstavnik "Glasa Srpske"
Naslovna strana:
Foto: Predrag Uzelac
Komisija za informisawe Lova~kog saveza RS:
Vojo Stjepanovi}, predsjednik, Milenko Lazarevi},
Aleksandar [qivi}, Nedeqko Glamo~ak i @eqko Antoni}
[tampa: "Glas Srpske"
Tira`: 19.000
List izlazi svakog posqedweg petka u mjesecu
Pla}awem ~lanarine ~lanovi Lova~kog saveza Republike Srpske
postaju pretplatnici "Lova~kih novina"
Rukopisi i fotografije se ne vra}aju, a sve priloge slati na
E-mail: [email protected]
Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 07.3-27-3/07, od 9. maja.
2007. godine, list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 512.
4 decembar 2016.
Precizno izabrana i
oborena stabla, sa
karakteristi~nim
pawevima i oguqenim
deblima, obe}avaju da
}e u skorijem vremenu
na ovoj lokaciji biti
izgra|ena brana,
koja }e dati dodatnu
estetsku dimenziju
ovom prostoru
PI[E: DARKO JOVANI]
[email protected]
ako veliki broj evropskih zemaqa ula`e
napore na reintrodukciji evropskog dabra (Castro Fiber) na
wegova ranija stani{ta, sa kojih je u pro{losti u potpunosti nestao, Bawaluka i wen {iri
region imao je ~ast da i bez direktne intervencije ~ovjeka pro{iri
listu biodiverziteta faune upravo
za ovu ugro`enu i trajno za{ti}enu
vrstu.
Prva pojava dabra u ovom regionu je zapa`ena 2014. godine na rijeci Suturliji, koja je lijeva pritoka
rijeke Vrbas. Ova rje~ica je u svoj
eko-sistem primila prvu porodicu
dabrova, koja je svoj dom i teritoriju ozvani~ila brojnim tragovima, a
koji najvi{e podsje}aju na istorijske po~etke drvoprera|iva~ke industrije. Tako je ovo podru~je, udaqeno
svega oko pet kilometara od centra
najve}eg grada u RS, a u blizini naseqa ^okorska poqa, postalo prava
atrakcija za stanovnike ovog kraja,
ali i znati`eqne posjetioce kojih
je svakim danom sve vi{e. Precizno
izabrana i oborena stabla, sa karakteristi~nim pawevima i oguqenim
deblima prikazanim na fotografijama u ovom tekstu, obe}avaju da }e u
skorijem vremenu na ovoj lokaciji
biti izgra|ena brana, koja }e dati
dodatnu estetsku dimenziju ovom
prostoru.
I
DABAR ZAKONOM
TRETIRAN KAO TRAJNO
ZA[TI]ENA DIVQA^
Prema kazivawu mje{tana ovog
podru~ja, mo`e se zakqu~iti da dabar
na ovom {irem prostoru nikada nije boravio, te wegovo pojavqivawe
ba{ na ovom lokalitetu otvara brojna pitawa koja se nalaze u domenu
nau~noistra`iva~kog rada. Me|utim,
i prije bilo kakvih istra`ivawa, s
obzirom na to da je dabar iskqu~ivi
stanovnik ~istih rijeka i zdrave `i-
Rije~ni neimar s
u bawalu~ki r
votne sredine, lako je zakqu~iti da
je ovo podru~je ekolo{ki ~isto, zbog
~ega je ono Prostornim planom
Bawaluke do 2025. godine predvi|eno
za stavqawe pod za{titu, i to u kategoriju Park prirode.
Ve} 2015. godine dabar je uo~en na nekoliko lokacija u rijeci
Gomjenici na podru~ju bawalu~kih naseqa Bronzani Majdan i
Slavi}ka, {to ide u prilog veoma
brzom {irewu ovih dragocjenih
populacija i vjerovatnom nestanku uzroka wihovog nekada{weg istrebqena.
Va`no je ista}i da su dabrovi
decembar 2016.
5
PRIMJETNA
REINTRODUKCIJA
EVROPSKOG
DABRA U
OKOLINI
NAJVE]EG GRADA
SRPSKE
stigao
region
usqed prekomjernog izlova u BiH u
potpunosti nestali u drugoj polovini 19. vijeka. Od tada pa sve donedavno dabar je bio izbrisan sa
faunisti~kih lista ovog podru~ja.
Me|utim, udru`ewe {umarskih in`ewera i tehni~ara BiH je 2004.
godine pokrenulo akciju ponovnog
naseqavawa dabrova, a pomogla im
je vlada pokrajine Hesen iz Wema~ke poklonom od dvadesetak primjeraka. Time je BiH postala 26.
zemqa u Evropi koja je krenula u
proces reintrodukcije dabra.
Za prvi lokalitet za nastawivawe dabrova izabrana je rje~i-
^ESTA
^OVJEKOVA
META
Istorijski gledano treba napomenuti da je dabar bio ~esta ~ovjekova meta. Dugo se vjerovalo u
qekovita svojstva nekih wegovih
organa, ponajvi{e `lijezde kastoreum, ali je i krzno imalo visoku
cijenu, dok je meso bilo pravi delikates na stolovima bur`oazije.
ca Seme{nica kod Doweg
Vakufa. Poslije toga,
nekoliko porodica
pu{teno je u rijeku
Soko~nicu kod [ipova, a ovi pomalo
zaboravqeni glodari nastanili su
se i u blizini Gradi{ke, i na rijeci
Ukrini kod Dervente.
Aktivnosti na
naseqavawu dabra na
{irem podru~ju bawalu~kog regiona nikada nisu vr{ena, {to ovom
pojavqivawu dabra u Bawaluci daje jo{ zanimqiviju notu.
Iako se pretpostavqa da su dabrovi do{li iz pravca rje~ice Soko~nice kod [ipova, kao najbli`e
destinacije na koju je ova vrsta vje{ta~ki unesena, postoji opravdana
teorija mogu}eg dolaska iz pravca
Gradi{ke uzvodno uz rijeku Vrbas,
i to u potrazi za ~istijim stani{nim uslovima. O zna~aju reintrodukcije dabra na ovaj prostor
dovoqno govori i ~iwenica o aktivnom ukqu~ivawu Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog
i prirodnog nasqe|a RS na pra}ewu
ovih aktivnosti.
Evropski dabar je nekada nastawivao sve vode od sjevera do juga
Evrope. Po~etkom 20. vijeka opstao
je samo na ~etiri lokaliteta u ju`noj Norve{koj, na rijeci Labi u
Wema~koj i Poqskoj, na dowem toku
rijeke Rone, u Francuskoj i u Rusiji.
Dabar je vodena i kopnena `ivotiwska vrsta i najve}i glodar sjeverne hemisfere. Masivne i zdepaste je
gra|e, izvrstan pliva~ i ronilac,
{to mu omogu}ava gra|a tijela. Du`ina tijela dosegne do jednog metra,
visina u hrptu je do 30 cm, a rep je
{irok i pqosnat du`ine do 30 cm.
Te`ina odrasle jedinke je 20-30 kg.
Boja dlake je tamnokestewasta do sivkasta, na stomaku je svjetlija dlaka.
Dabar je tipi~ni monogam. Polna zrelost nastupa sa 2,5 godine starosti kada se mladi dabrovi odvajaju
od roditeqa i zasnivaju novu poro-
dicu. Pari se od januara do marta, a
parewe se odvija u vodi. Gravidnost
traje prosje~no 105 dana, a mladi dolaze na svijet od aprila do juna. Ima
jednu generaciju godi{we. @enka
okoti od jednog do petoro mladih.
Dabar `ivi na vodotocima i vodenim povr{inama obraslim bogatom mo~varnom vegetacijom zeqastih
i drvenastih vrsta. Osnovni stani{ni uslov za dabra je stalna i dovoqno duboka voda (min. 30 cm).
Ukoliko nastawuje mawi vodotok koji ponekad postaje previ{e plitak,
na wemu izgradi branu kako bi obezbijedio dovoqan nivo vode i za{titio ulaz u nastambu. Dabar je
iskqu~ivi biqojed, qeti se hrani
so~nim zeqastim biqem koje nalazi
u vodi ili neposredno na obali. Koristi za hranu preko 300 zeqastih i
drvenastih biqnih vrsta.
PRVA PORODICA
PRIMIJE]ENA NA
OBALI SUTURLIJE
Zakonom o lovstvu Republike
Srpske dabar je tretiran kao trajno
za{ti}ena vrsta divqa~i te kao takav zahtijeva i dodatnu za{titu korisnika lovi{ta. Dodatna opasnost
ovoj rijetkoj vrsti prijeti zbog nedovoqne informisanosti gra|ana. Naime, dok jedni vjeruju da je pojavom
dabra prirodi vra}en davno izgubqeni draguq, ima i onih koji u dabru vide puku {teto~inu. Tako je
naro~ito me|u neupu}enim ribolovcima koji strahuju od nekontrolisanog razmno`avawa dabra. Me|utim,
potrebno je naglasiti da je dabar
prije svega biqojed, za razliku od vidre, te da kao takav, usqed eventualnog prenamno`ewa mo`e da nanese
jedino {tetu na vegetaciji u neposrednoj blizini wegovog stani{ta.
Generalno, pojava dabra na ovim
prostorima zasigurno potvr|uje
~iwenicu da jo{ imamo o~uvanu i
zdravu `ivotnu sredinu, {to predstavqa pravi draguq u vremenu globalnih promjena `ivotnih uslova na
planeti Zemqi.
6 decembar 2016.
Ispitivane populacije
srne}e divqa~i mogu
da poslu`e kao
indikatori prisustva
virusa BPJ-a u
endemi~nim
podru~jima, odnosno
gdje se BPJ pojavquje
~esto kod doma}ih
pre`ivara i izaziva
velike ekonomske
gubitke
PI[E: OLIVER STEVANOVI]
[email protected]
olest plavog jezika
(BPJ) je virusna nezarazna bolest doma}ih
i divqih pre`ivara.
Uzro~nik je virus iz
roda orbivirus, koji
ima do sada 24 poznata serotipa. Najzna~ajnija razlika
me|u navedenim serotipovima se
oslikava u stepenu patogenosti na
doma}ina i gubicima koje izaziva.
Virus se ne prenosi direktnim kontaktom, ve} iskqu~ivo preko
biolo{kih vektora - mu{ica iz roda Culicoides spp.
BPJ najve}e gubitke izaziva u
ov~arstvu, jer
ovce naj~e{}e
ispoqavaju za
bolest specifi~ne
k l i n i ~ ke
z n a kov e :
visoka
temperatura, depres i j a ,
B
op{ta slabost, otok jezika, krvarewa i ulcerativne promjene na
vidqivim sluzoko`ama, nosni iscjedak, koronitis, {epavost i
abortusi. Ovce ugiwavaju od iscrpqenosti i ugu{ewa. Kod goveda
i koza su rijetki klini~ki znakovi, ali su `ivotiwe redovno inficirane.
Divqi pre`ivari osjetqivi su
na infekciju virusom BPJ-a i podaci iz literature trenutno ukazuju na to da se bolest ~esto
pojavquje kod obi~nog jelena (Cervus elaphus) i jelena bjelorepana
(Odocoileus virginianus). Klini~ki
znaci BPJ-a kod jelena bjelorepana podsje}aju na epizotijsku hemoragijsku groznicu. Kod akutnog
stadijuma bolesti se primje}uju
znatna krvarewa na vidqivim
sluzoko`ama, otoci glave i vrata
i krvavi proliv. Mortatilet je
visok.
KOD AKUTNOG
STADIJUMA BOLESTI
PRIMJE]UJU SE
KRVAREWA, OTOCI GLAVE
I KRVAVI PROLIV
ZNA^AJ NADZORA NAD VIRUSOM PLAVOG JEZIK
Lova~ke
organizaci
kqu~an fak
za otkrivaw
bolesti
decembar 2016.
KA KOD SRNE]E DIVQA^I
ije
ktor
we
Iz ugla
zna~aja za Republiku Srpsku, BPJ je od
zna~aja za populaciju srne
(Capreolus capreoulus) u na{oj
zemqi. U literaturi, BPJ je opisan
kod srne, me|utim, podaci o klini~kim znacima
su oskudni.
U slu~aju klini~ke
pojave ove bolesti kod
srne mo`e se o~ekivati
visok stepen uginu}a u
lovi{tima, kao i op{ti
klini~ki znakovi koji
ukazuju na hemoragijsku
dijatezu. Ono {to je od
ve}eg zna~aja je ~iwenica da srne}a divqa~
mo`e da bude izvor infekcije u slu~aju da je
do{lo do infekcije
virusom BPJ-a. U prilog tome ide ~iwenica
da prilikom epidemije
bolesti plavog jezika kod
doma}ih `ivotiwa, nadzor nad virusom kod lovne
divqa~i mo`e da bude od
izuzetnog zna~aja s ciqem
pra}ewa distribucije virusa bolesti plavog jezika na
odre|enom podru~ju. Drugim
rije~ima, ispitivane populacije srne}e divqa~i mogu
da poslu`e kao sentinel ili
indikatori prisustva virusa BPJ-a u endemi~nim
podru~jima, odnosno gdje se
BPJ pojavquje ~esto kod doma}ih pre`ivara i izaziva
velike ekonomske gubitke.
U zemqama gdje se bolest
plavog jezika pojavquje, serolo{ki i virusolo{ki nadzor
nad redovno odstrijeqenom
srne}om divqa~i mo`e svakako biti od
7
Primjer
bolesti
plavog
jezika
pomo}i pri kontroli i suzbijawu
BPJ-a kod doma}ih `ivotiwa. Neki
podaci ukazuju da se infekcija srne}e divqa~i de{ava ne{to ranije u
odnosu na goveda i male pre`ivare,
{to zna~i da bi se teoretski ve}a
epidemija BPJ-a kod doma}ih `ivotiwa mogla predvidjeti. Generalno,
stepen infekcije kao prevalenca
pojave bolesti plavog jezika na nekom podru~ju zavisi od imunolo{kog
statusa populacije i fluktuacije
broja vektora. Divqi pre`ivari u
praksi dijele pa{wake sa doma}im
pre`ivarima, te su neprestano u indirektnom kontaktu {to ujedno pove}ava rizik od prenosa virusa
BPJ-a na prijem~ivu populaciju.
SRNE]A DIVQA^
MO@E DA BUDE IZVOR
INFEKCIJE
Prakti~an zna~aj prisustva virusa BPJ-a kod srne}e divqa~i se
ve`e na sqede}e ~iwenice:
1. u slu~aju visoke prevalence
virusa BPJ-a kod srne}e divqa~i u
toku posmatranog perioda, mogu se
o~ekivati na istom podru~ju `ari{ta bolesti kod doma}ih pre`ivara;
2. dokaz prisustva virusa BPJ-a
kod srne}e divqa~i ukazuje na potrebu da se na ugro`enom podru~ju
sprovedu mjere kontrole i preventive BPJ-a kod doma}ih pre`ivara;
3. sanitarni odstrel jedinki
te{ko oboqelih od BPJ-a smawuje
rizik daqeg prenosa i {irewa bolesti.
Stoga plan nadzora BPJ-a na
endemi~nom podru~ju zahtijeva
visok nivo anga`ovanosti lova~kih organizacija koje svojim aktivnostima treba da redovno
prate i izvje{tavaju nadle`ne
organe o zdravstvenom statusu
srne}e divqa~i u Republici Srpskoj. U slu~aju sprovo|ewa plana
nadzora, uloga lova~kih organizacija se uglavnom ogleda u redovnom sakupqawu uzoraka od
odstrijeqene i uginule srne}e
divqa~i s ciqem pretraga na
prisustvo virusa BPJ-a.
Ovakav pristup problemu predstavqa jedan primjer saradwe veterinarske slu`be sa lova~kim
organizacijama.
FOTO: @. SEKULI]
8 decembar 2016.
U BAWALUCI
ODR@AN JUBILARNI
20. SAJAM LOVA "LORIMES"
Lova~ki savez je
ambasador lovstva kao
i same Republike
Srpske u svijetu
savremenog lovstva
na{eg bli`eg i
{ireg okru`ewa
PI[E: @EQKO SEKULI]
[email protected]
prostorijama Bawalu~kog velesajma od
10. do 13. novembra
je odr`an jubilarni
dvadeseti Sajam lova, ribolova, ekologije i sporta – "Lorimes".
U~e{}e na sajmu je uzelo preko
stotinu izlaga~a, gdje su se spojile jake industrijske grane koje su
obuhvatile lov, ribolov, ekologiju
i sport, ali i poqoprivredu, turizam, ugostiteqstvo i prehrambenu
industriju. Na ceremoniji otvarawa sajma u ime LS RS obratio
se predsjednik LS Savo Mini},
koji je pozdravio sve posjetioce i
zahvalio svima na izdvojenom vremenu da svojim prisustvom uveli-
U
~aju otvarawe ove tradicionalne
manifestacije, napomiwu}i da
lovi{ta u Republici Srpskoj zauzimaju preko 2,2 miliona hektara
lovno produktivne povr{ine.
- Odlu~ili smo ~vrsto da vratimo struku u na{a lovi{ta, {to
se mo`e vidjeti i u prvom broju
na{ih "Lova~kih novina" - rekao
je Mini}.
On je posebno naglasio prirodne vrijednosti i bogatstva na{ih lovi{ta, kao i da je LS RS
ambasador lovstva kao i same Republike Srpske u svijetu savremenog lovstva na{eg bli`eg i
{ireg okru`ewa, napomiwu}i da
}emo se doma}inski odnositi prema prirodnim bogatstvima kojima
raspola`emo i koje nam je povjereno na gazdovawe.
U^E[]E NA SAJMU
LOVA UZELE SVE REGIJE
LOVA^KOG SAVEZA
- Na{ prioritet je o`ivqavawe komercijalnog lova kao i
primjena CITES konvencije o
me|unarodnoj trgovini ugro`enim
vrstama. Trenutna situacija ne-
Srpska
pokazala
bogatstvo i
potencijal
decembar 2016.
NAJVE]I BROJ
IZLAGA^A
Direktor bawalu~kog "Velesajma"
Dragoqub Bojani} istakao je da su
na Jesewem sajmu pored doma}ih,
u~estvovali izlaga~i iz FBiH,
Srbije, Hrvatske i Makedonije i
ocijenio da je to pokazateq velikog interesovawa za tr`i{te RS.
- Ove godine se prijavilo vi{e od
300 u~esnika, koji su predstavili
svoje proizvode na 130 {tandova,
{to je najve}i broj izlaga~a u
proteklih 20 godina - rekao je Bojani}.
FOTO: J. \UR\EVI] I @. SEKULI]
[G "MAGLI]"
PRIVUKAO NAJVI[E
PA@WE ATRAKTIVNIM
VIDEO-PRIKAZOM
mjerqivo ote`ava predstavqawe
na{ih lovi{ta u punom kapacitetu, jer bi rje {a vawem ove pro ble ma ti ke u po tpu nos ti bi lo
omo gu }e no, da za jedno sa na {im
is tinskim pri ja teqima JP
"Srpske {u me", u pu nom svje tlu
i sja ju, svi je tu lovstva predstavimo bogatstva kojima raspola`emo, a uporedo sa druge strane
i ekonomski opravdamo velika
ulagawa u lovstvo i lovi{ta na
na{im prostorima - rekao je
Mini}.
9
Prisutnima se obratio i generalni direktor JP "Srpske {ume" Risto Mari}, koji je rekao da
odr`avawe sajma doprinosi napredovawu i razvoju lovnog turizma i da uz strogo pridr`avawe
koncepta odr`ivog gazdovawa
ovim resursom, sa sigurno{}u daje izuzetne rezultate.
U~e{}e na sajmu lova, ispred
Lova~kog saveza RS, su uzele sve
regije i izlagawem vrijednih
trofeja prikazali raznolikost i
bogatstvo na{e faune, kao i zavidan kvalitet pojedinih trofeja, koji nam ukazuju da ulo`enim
trudom i doma}inskim na~inom
gazdovawa lovi{tem i svim lovnim resursima, na kraju rezultati nikada ne izostaju.
PRIRODNI RESURSI
TREBA DA OSTANU
ONAKVI KAKVE
SMO ZATEKLI
Posebnu pa`wu lova~kih trofeja i eksponata je privukao
{tand JP "Srpske {ume", gdje se
posebno istakao [G "Magli}" iz
Fo~e.
Svojim prikazima video-materijala iz lovi{ta i prikazom
bogatstva razne divqa~i, a posebno divokozje, privukli su pa`wu
mnogih posjetilaca, a najvi{e
najmla|ih generacija, {kolskog i
pred{kolskog uzrasta koji su sa
velikom pa`wom i znati`eqom
posmatrali zadivquju}e snimke
divokoza.
Ujedno, ovo interesovawe najmla|ih generacija treba da bude
opomena za sve nas, da smo du`ni
sa~uvati prirodne resurse, u najmawu ruku u stawu u kakvom smo
ih mi naslijedili od na{ih predaka, ali i da u najranijoj dobi
djeci skrenemo pa`wu na bogatstvo i raznolikost flore i faune na{eg podnebqa, sa posebnim
akcentom na va`nost za{tite i
o~uvawa tih resursa.
10 decembar 2016.
i
w
{
i
d
o
g
o
v
o
Sre}ni n raznici!
i bo`i}ni p
Dobar pogled u 2017. godini!
decembar 2016.
STREQA[TVO
120 PUTA
BEZBJEDNIJE OD
FUDBALA, 50
OD KO[ARKE
U REPUBLICI SRPSKOJ SVE POPULARNIJE GA\AWE
NEPOKRETNIH, POKRETNIH I LETE]IH META
L
ovno streqa{tvo je
sastavni dio lova. To
je sport u kojem se kori{}ewem lova~kih
pu{aka ga|aju nepokretne, pokretne i
lete}e mete.
Wegov zna~aj se ogleda u dostizawu vje{tina u rukovawu i odr`avawu lova~kog oru`ja, a posebno u
postizawu {to boqe preciznosti u
ga|awu. Samim tim, pored sportskog
nadmetawa, ima veliku ulogu i u obuci mladih lovaca. Predstavqa najboqi trening i provjeru za lovca i
wegovo oru`je prije samog lova. Takmi~ewa u lovnom streqa{tvu naj~e{}e se odr`avaju tokom lovostaja,
tj. pred po~etak lovne sezone. U ovom
sportu mo`e u~estvovati cijela porodica. Sa druge strane, to je individualni sport u kojem se u`iva bez
asistencije drugih. Streqa{tvo je
standardni sport u programu modernih Olimpijskih igara.
Lovnim streqa{tvom se podjednako bave i `ene i mu{karci. Zahtijeva odre|en nivo psihofizi~ke
kondicije. Prije svega, streqa{tvo
je 90 odsto mentalna aktivnost. Ve-
OLIMPIJSKE
IGRE
Na Qetnim olimpijskim igrama
odr`anim u Rio de @aneiru
2016. godine u~estvovalo je ukupno 390 takmi~ara iz 97 zemaqa, koji su se nadmetali u 15
razli~itih disciplina streqa{tva (devet u mu{koj i {est u `enskoj konkurenciji). Lete}e mete su
ga|ane u disciplinama trap, dupli trap i skit. Kina i Italija su
osvojile najvi{e medaqa - po sedam.
PI[E: MR MARKO PAVLOVI]
[email protected]
11
Lovno
streqa{tvo
- sport,
edukacija
i zabava
Pored sportskog
nadmetawa, lovno
streqa{tvo ima veliku
ulogu i u obuci mladih
lovaca, a posebno je
zanimqivo {to na
takmi~ewima mogu
u~estvovati cijele
porodice
oma je bitna izdr`qivost,
mirno}a i koncentracija.
Ovaj sport uti~e na podizawe samopouzdawa i
smawewe nivoa svakodnevnog stresa. Osim ovoga,
redovnim bavqewem streqa{tvom poboq{ava
se stawe fizi~ke kondicije, snage, koordinacije i
motori~kih pokreta strijelaca.
Izuzev {to je zabavan,
ovaj sport je i bezbjedan. Prema
tvrdwama Nacionalnog savjeta za
bezbjednost SAD, a objavqenih u
publikaciji "Statistika povreda
nastalih rukovawem vatrenim oru`jem", streqa{tvo je "sto dvadeset
puta bezbjednije od fudbala i pedeset puta od ko{arke". Trenirawem
ga|awa kod omladine se razvija odgovornost za bezbjednost, uz unapre|ivawe vje{tine upotrebe oru`ja, tj.
spretno, pravilno i bezbjedno rukovawe oru`jem.
LETE]E METE GA\AJU SE
VATRENIM ORU@JEM U
DVIJE PODDISCIPLINE
TRAP I SKIT
Lova~ki savez Republike Srpske,
preko svog tijela - Komisije za lovno streqa{tvo, pravno ure|uje
oblast lovnog streqa{tva, organizuje takmi~ewa i radi na podizawu
svijesti i wegovog razvoja na podru~ju cijele Republike. Lovno-streqa~ka takmi~ewa se odvijaju u dvije
osnovne discipline: ga|awem vatrenim oru`jem izolu~enih (lova~ki karabin) i neolu~enih cijevi
(lova~ke pu{ke sa~marice). Poddiscipline za ga|awe vatrenim oru`jem iz izolu~enih cijevi su
ga|awe nepokretne i ga|awe pokretne mete. Lete}e mete se ga|aju vatrenim oru`jem iz neolu~enih cevi
u dvije poddiscipline: TRAP i
SKIT. Vi{e o ovim disciplinama
~ita}ete u narednim brojevima "Lova~kih novina".
12 decembar 2016.
Od nas zavisi lov
za na{a budu}a
pokoqewa, da li }e
na{a djeca biti qudi,
doma}ini, eti~ki lovci
sa lova~kim psima ili
razuzdana naoru`ana
grupa ubica prirode i
prirodnog blaga
PI[E: VLADAN VUKADIN
[email protected]
tiku mo`emo definisati kao skup moralnih
pogleda nekog korpusa
ili dru{tva s ciqem
vrednovawa pona{awa i
odnosa prema odre|enoj
aktivnosti, radwi ili
postupku. Lova~ka etika se ogleda u
po{tovawu prirode, divqa~i, lova
i samog sebe kao lovca kroz prihvatqive i tradicijom ste~ene postupke a sve s ciqem po{tovawa
nasqe|a, doma}inskog i qudskog
postupawa te dobrobiti dolaze}ih
pokoqewa.
Svi lovci prolaze}i kroz pripravni~ki sta` i pripremawe za
polagawe lova~kog ispita u~e i ~itaju o lova~koj etici i lova~kim moralnim na~elima. Mladi u~e, ~itaju
i u praksi ne primjewuju pod pritiscima "iskusnijih lovaca", kojima
"koza" (srna obi~na) ne predstavqa
ni{ta do kantu mesa.
U starim izdawima na{eg ~asopisa na svakom koraku su objavqivane fotografije sa neeti~kim,
ru`nim i svakom savjesnom i eti~nom lovcu prezrenih postupaka s
odstrijeqenom divqa~i, na~inima
lova te u krajnosti lova~kim pojavama koje vi{e li~e na karikature negoli na lovce. Lov za svakog lovca
treba da predstavqa malu sve~anost
koju lovac iskazuje prije svega no{ewem svoje zelene lova~ke uniforme. Lov nije zanat, a ni policijska
akcija da se obla~e mehani~arski
kombinezoni i policijske uniforme. Svakog lovca koji iole dr`i do
sebe treba da vrije|a ukoliko se u
lovu pojavi jedan tako obu~eni "lovac". @alosti ~iwenica da na{i
lovci ne znaju {ta je to sve~ana lova~ka uniforma, kako uop{te izgleda i za{to se nosi.
U ovom tekstu poku{a}emo podsjetiti na{e kolege na lova~ke
obi~aje, pona{awa, tradiciju koju
smo ne tako davno na ovim prostorima primjewivali. Lova~ki obi~aji i pona{awa prema prirodi i
divqa~i postoje i razvijaju se od
samih po~etaka lovstva. Jedno od
najva`nijih simbola lova, lovstva
i lovaca uop{teno jeste zelena
gran~ica koja simbolizuje vezu lov-
E
LOVA^KA ETI^NOST VRLO VA@NA ZA BOQE SUTRA
Lov je sve~ano
ne policijska a
ca-~ovjeka sa prirodom.
U lovu razlikujemo ~etiri vrste
zelenih
gran~ica:
gran~ica
divqa~i, "posqedwi zalogaj", gran~ica odstrela te gran~ice za poruke.
(Serti}, 2008).
Gran~ica divqa~i se pola`e na
lijevu stranu tijela odstreqenog
medvjeda ili divqe sviwe. "Posqedwi zalogaj" se po lovnoj etici
stavqa u usta svim ulovqenim krupnim papkarima, pre`ivarima. Sitnoj divqa~i se ne odaje po{ta
"posqedwim zalogajem" dovoqno je
decembar 2016.
13
FOTO: @. SEKULI]
NO[EWE
DIVQA^I
Po odstrelu sitnu divqa~ nosimo
na dva na~ina. Sitnu dlakavu
divqa~ nosimo za zadwe noge s
glavom ka zemqi. Pernatu divqa~
nosimo dr`e}i je za vrat (npr. visak kod fazana). Divqa~ visokog
lova nosimo na ramenima ili
prevozimo s glavom polo`enom u
smjeru kretawa.
ost,
kcija
samo korektno poslo`iti odstrijeqenu sitnu divqa~. Gran~ica odstrela je gran~ica koju lovac nosi
na desnoj strani {e{ira. Tom gran~icom lovac ili stru~ni pratilac
dotakne ranu odstrijeqene divqa~i
te je potom postavi na desnu stranu
svog {e{ira simbolizuju}i po{teno i pravilno ste~en trofej odstrijeqenog grla. Gran~ice za poruke u
dana{we visokotehnolo{ko vrijeme
se ne koriste, a kori{}ene su za
ozna~avawa staza divqa~i, odstrijeqene divqa~i, smjera kretawa itd.
Jedna od dragih uspomena po
okon~awu uspje{nih lovova je svakako fotografija. U grupnim lovovima kada se odstrijeli vi{e grla
divqa~i formira se takozvana
"{treka" koja pored odavawa po~asti slu`i i za reprezentativno predstavqawe lovi{ta i samog lovnog
dana. Divqa~ se sla`e zdesna nalijevo po veli~ini, a vode}i ra~una da
svako grlo bude polo`eno na desnu
stranu. [teto~ine se uvijek stavqaju u zadwi red {treke. Prvo se po
veli~ini postavqaju veprovi, pa
krma~e, zatim nazimad, a potom pra-
PRILIKOM
FOTOGRAFISAWA
POTREBNO FORMIRATI
"[TREKU"
sad. Po lova~koj etici preko odstrijeqene divqa~i ne smije da se
preska~e, prelazi ili {to je u~estalo u na{im lovi{tima sjedi ili
lije`e. U dobro organizovanim lovi{tima neeti~ki lovac mo`e da
lovi samo jednom i nikada vi{e.
Bez lovne etike, lova~kog kodeksa i doma}inskog gazdovawa nema
budu}nosti lovstva. Dolaze}e generacije svojim neeti~nim pona{awem, kr{ewem svakog kodeksa i
pravila dove{}emo u priliku da na
na{em vi{evijekovnom i
dobro utemeqenom
lovstvu love uz
upotrebu automatskih pu{aka iz
he li kop tera te
d
a
d i v q a~
tra`e
dronovima uz pom o }
termovizijskih kamera
prije pogona.
Do}i }emo u situaciju da lov izgubi svaku dra`, strast i qubav.
Izbjegavawem primjene lovne etike
i moralnih na~ela nas evropskih
lovaca mladim generacijama ostavi}emo u nasqe|e odrije{ene ruke za
divqawa i visokotehnolo{ka istrebqivawa divqa~i. Od nas zavisi
lov za na{a budu}a pokoqewa, da li
}e na{a djeca biti qudi, doma}ini,
eti~ki lovci sa lova~kim psima
ili razuzdana naoru`ana grupa
ubica prirode i prirodnog blaga.
Treba po~eti od te "bezazlene" pivske fla{e u ustima odstrijeqenog
vuka (Hajka na vuka - ^emernica
2015), od te obi~ne fotografije lovaca u nelova~kim uniformama da
bi sutra zaista bilo boqe.
Na{e {ume obiluju blagom. U
na{im {umama zastupqene su sve velike zvijeri koje nismo istrijebili kao neke mnogo naprednije
evropske zemqe i evropska lova~ka
dru{tva. Za{to danas sebi da dozvolimo da nas upravo ti koji su uklonili one s vrha prirodnog lanca
ishrane zarad materijalnih interesa u~e pravilima i da sa podsmijehom gledaju na nas i na{e lovstvo
POSTOJE ^ETIRI
VRSTE ZELENIH
GRAN^ICA
zarad izgleda i nelovnog
pona{awa na{eg
pro sje ~nog
lovca.
Vje ru jem da za
na{e lovstvo dolaze godine
progresa i
svakog prospe ri te ta.
Vjerujem da }e
lova~ka udru`ewa voditi stru~niji qudi, obrazovani
i `eqni iskrenog rada za boqe
danas i boqe sutra lova~kih generacija koje dolaze.
U sqede}em izdawu pi{emo vam
vi{e o lova~kim obi~ajima koji su
na`alost kao i etika zaboravqeni
i ~ekaju po strani da ih opet
ukqu~imo u na{ lovni `ivot.
14 decembar 2016.
decembar 2016.
PI[E: DRA[KO
DRAGOSAVQEVI]
[email protected]
ila jednom jedna Afrika.
Neistra`ena,
divqa i netaknute prirode, u ~ijim su beskrajnim
savanama
slobodno lutala ogromna krda `ivotiwa. Duh te zaboravqene i neiskvarene Afrike je sa
{irewem uticaja kolonijalnih sila
postepeno po~eo da postaje `rtva beskrajne qudske pohlepe i gluposti. Bilo je to vrijeme velikih otkri}a, koja
su sa sobom uvijek nosila i avanturu,
ali i vrijeme velikih
lovova i lovaca. Kada
~ujemo ili pro~itamo
rije~ "safari", skoro
odmah }emo biti asocirani na istra`iva~e i
avanturiste sa karakteristi~nim "topee" {e{irima i bluzama boje
pijeska, uz prizvuk romanti~nog, misti~nog i
opasnog. Taj pojam zapravo vu~e korijen od arapske rije~i "safar", {to
bi zna~ilo putovati. Najranija zabiqe`ena takva putovawa uglavnom
su se odvijala izme|u Afrike i Arabijskog poluostrva, gdje su veliki karavani prelazili preko beskrajnih
pejza`a prevoze}i trgovce i robu.
Ono {to je ve}ini danas poznato kao safari ve`e se za prelaz 19.
na 20. vijek, kada su brojni avanturisti i nau~nici istra`ivali afri~ki
B
NOVI "FANZOJEV" TROPSKI KARABIN
NOSI I NARO^ITU SIMBOLIKU
226
godina od
nastanka firme
"Johan
Fanzoj"
450
godina
oru`arstva
u Ferlahu
Bijeli
lovac,
crno
srce
9
generacija
firme "Fanzoj"
obrazovalo wenu
tradiciju
kontinent, a {to je dovelo do otkri}a novih `ivotiwskih i biqnih
vrsta, ali i egzoti~nih predjela. Me|utim, safari nisu popularisala samo putovawa, istra`ivawa i
avanture, ipak je to najvi{e bio lov
u koji su i{li oni privilegovani,
Karabin "lovac
na slonova~u" donosi
opomiwu}u poruku
narednim
generacijama lovaca
i simbolizuje
nadu u opstanak
slonova
bogati, ali i najodva`niji u potrazi
za trofejima, od lava pa do slona. Upravo lov opasnih `ivotiwa na
Crnom kontinentu odre|uje ono {to
15
je rije~ safari po~ela da zna~i po~etkom 20. vijeka. Safari u Africi
je prije 100 godina naglo postao moda
visokog dru{tva, pa su mnogi slavni
i poznati (bogata{i, aristokrate,
predsjednici i holivudske zvijezde)
tamo rado odlazili po svoj jedinstveni trofej. U to vrijeme pojavio se i
pojam "bijeli lovac" koji se ve`e za
profesionalnog lovca i vodi~a,
uglavnom evropskog ili sjevernoameri~kog porijekla, u prvom redu lovca
na opasnu afri~ku divqa~ to jest "veliku petorku", ~iji se posao ogledao
u organizovawu safarija za bogatu
klijentelu.
Lovac bi bio unajmqen od strane
gostiju ili odre|ene kompanije, od
~ega su kolonijalne vlade imale koristi, jer lov, naravno, nije bio besplatan. Tako|e, mnogi od tih lovaca
bili su specijalizovani lovci na
slonove, od ~ijih su kqova, odnosno
slonova~e zara|ivali za `ivot, nerijetko i sa druge strane zakona. Slonovi su toliko lovqeni da je postojala
opasnost wihovog istrebqewa. Budu}i i sam strastveni lovac, ~uveni
ameri~ki pisac i nobelovac Ernest
Hemingvej ~esto je odlazio u Afriku, gdje je lovio rame uz rame sa najpoznatijim "bijelim lovcima" toga
vremena, a na osnovu tamo ste~enih
iskustava i impresija nasta}e "Kratki, sre}ni `ivot Fransisa Makombera", "Swegovi Kilimanyara",
"Zeleni bregovi Afrike"... Na temu
afri~kih lovova snimqena su i mnoga holivudska ostvarewa, a jedno od
wih je i film Klinta Istvuda "Bijeli lovac, crno srce" iz 1990. godine,
zasnovan na romanu Pitera Vitela o
16 decembar 2016.
snimawu filmskog klasika Yona
Hjustona "Afri~ka kraqica" (sa
Hemfrijem Bogartom i Ketrin Hepbern u glavim ulogama). U vlastitom
ostvarewu Klint Istvud igra i glavnu ulogu - re`isera koji tokom snimawa postaje opsjednut idejom da ubije
slona. Od te ideje ga odvra}aju prijateqi i saradnici govore}i mu kako bi
ubijawe jedne od najveli~anstvenijih
`ivotiwa na planeti predstavqalo
zlo~in protiv prirode. Ni wemu samom nije jasno da li bi to bio zlo~in
ili grijeh, ali niko ne uspijeva da ga
od te ideje odvrati. Me|utim, kada mu
je na kraju pru`ena prilika da se na|e o~i u o~i sa grdosijom, wegov profesionalni vodi~ gine spasavaju}i
ga, a on ipak odlu~uje da ne puca i slonu po{te|uje `ivot. Naravno, za lov na
slonove razvijane su i proizvo|ene
specijalne pu{ke razli~itih sistema
u naro~itim te{kim "slonovskim" kalibrima. Takva jedna pu{ka tema je i
ovog ~lanka, me|utim, ona je mnogo vi{e od pukog oru`ja i u saglasju je sa
postupkom lika kojeg je u pomenutom
filmu tuma~io Istvud. Da bismo shvatili za{to je to tako, moramo iz
Afrike otputovati u Austriju.
nastala 1790. godine. Kroz vi{e od
devet generacija ku}a "Johan Fanzoj"
oblikovala je i o~uvala svoju slavnu
tradiciju, koja se ogleda u posve}enosti najpreciznijem i do savr{enstva izvedenom ru~nom radu, uvijek
imaju}i na umu kupce koji zahtijevaju
vrhunski kvalitet i najvi{u estetsku
vrijednost svakog proizvedenog komada oru`ja. Zanati, sa svim tajnama i
vje{tinama koje su oblikovane iskustvom, generacijski su preno{eni sa
oca na sina sve do dana{weg dana.
Tokom istorije ove firme, koja je od
nastanka pa do danas u vlasni{tvu
Johan Fanzoj
Austrija, nekada sjedi{te jedne
od najve}ih evropskih dinastija,
zemqa bogate i burne istorije, impozantne arhitekture, nestvarno lijepih valcera i jo{ qep{e prirode,
svjetski je ~uvena i po pu{karstvu vrhunskoj umjetnosti izrade lova~kog
oru`ja kojim su lovili i jo{ love
kraqevi. Naime, austrijski zanatski
oru`arski centar nalazi se u Ferlahu (na slovena~kom jeziku Borovqe).
Tradicija umjetnosti izrade vrhunskog lova~kog oru`ja u Ferlahu datira jo{ iz 16. vijeka. Ferlah su,
zahvaquju}i prirodnim bogatstvima,
prvenstveno `eqeznoj rudi i drvetu,
ali i ~iwenici da gorski vijenac
Karavanke obiluje planinskim rje~icama i potocima, ve} iskusni i dokazani majstori odabrali kao
idealno mjesto za pokretawe malih
oru`arskih manufaktura, {to }e uskoro dovesti do uspostavqawa oru`arske industrije. Rukopis iz 1628.
godine, koji govori o naruybi pu{ke
sa paqewem na kolo za Nadvojvodu Leopolda V, predstavqa najva`niji i
najstariji dokument ne samo ferla{kog ve} i austrijskog oru`arstva
uop{te. U malim manufakturama
proizvodwa je bila organizovana tako da je svaka od wih usko specijalizovana za izradu cijevi, mehanizama,
kundaka itd. Majstori, u tako podijeqenim radionicama, bili su obu~eni i stru~ni u svom poslu, pa je svaki
primjerak oru`ja prolazio kroz
wihove vje{te ruke, sve do trenutka
kada bude gotov i ponu|en na prodaju.
Jedna od tih malih ali danas svjetski
~uvenih ku}a je "Johan Fanzoj" koja je
SLONOVA^A
Slonova~a je zahvaquju}i svojim
osobinama oduvijek bila plemenit i dragocjen materijal koji je
~esto predstavqao simbol visokog dru{tvenog statusa, a nazivali su je i bijelo zlato. Zbog
bjeline i ~vrstine, simbolisala
je ~isto}u i snagu duha. U {irem
smislu se pod pojmom slonova~a
podrazumijeva materijal od zuba
i dijelova kostiju odre|enih `ivotiwa, u prvom redu slona i mamuta, a u 19. i po~etkom 20. vijeka
ona je bila jedan od sigurnih izvora zarade - od we su izra|ivani
razli~iti ukrasni i luksuzni predmeti poput klavirskih dirki, bilijarskih kugli i {ahovskih
figura, ali i relikvije.
iste porodice, svaki prvoro|eni sin
dobijao je ime Johan. Me|utim, 1998.
tu tradiciju prekinula je Danijela
Fanzoj, k}erka Johana Fanzoja starijeg, koja je trenutno direktor ove renomirane ku}e i wome upravqa
zajedno sa ocem i bratom Patrikom.
Budu}i da je poslovawe firme Fanzoj nakon Drugog svjetskog rata postepeno stagniralo, roditeqi su
Danijelu usmjeravali u druga~iju i
sigurniju karijeru, ali ona se ipak,
nakon studirawa umjetnosti i po sticawu diplome poslovnih studija u Be~u, odlu~ila da nastavi stari
porodi~ni pu{karski posao. To se
pokazalo kao pun pogodak i firma sada ima ekspoziture u Zagrebu i
Qubqani.
Dolaskom na ~elo firme ove neobi~no talentovane, svestrane i
obrazovane `ene, zaqubqenice u oru`je, duh i tradicija slavnog Fanzoja
su nastavili da `ive u jo{ rasko{nijem obliku, a posao je procvao.
"Fanzoj" godi{we proizvede relativno mali broj pu{aka, ali je svaka za
sebe jedinstvena, neponovqiva i
izra|ena po specijalnoj naruybi,
odnosno zahtjevima najbogatijih kupaca. O cijeni je ovdje bespredmetno
govoriti. Danas u firmi "Fanzoj" vole da ka`u kako se wihovim oru`jem
lovi na cijeloj planeti, ali da se
kwiga klijenata ~ita kao "ko je ko u
svijetu najpoznatijih i najuticajnijih svjetskih li~nosti, vladara, politi~ara..." Svakako, jedan od
najpoznatijih klijenata u istoriji
bio je car i kraq Frawo Josip I, za
koga je firma izradila
naro~itu jednometnu kratku kip-lauf
prelama~u "ihler", namijewenu lovu
na jelene (kako i prili~i imperatoru), a opremqenu eksternim orozom i
kundakom do usta cijevi. Postoji sa~uvana fotografija Frawe Josipa I
sa majstorom Fanzojem u lovu, a pomenuta jednometna pu{ka proizvodi se
i danas.
Za firmu "Fanzoj" u svijetu se
pro~ulo 1906. kada je, zahvaquju}i pomenutoj "ihler" lova~koj pu{ci, postala zvani~ni carski snabdjeva~
oru`ja na dvoru Frawe Josipa I. "Johan Fanzoj" je nakon Prvog svjetskog
rata zapo~eo izvoziti oru`je u ^e{ku, Ma|arsku, Italiju i Jugoslaviju. Godine 1946. u Ferlahu je bilo 56
oru`arskih ku}a, da bi danas ostalo
samo pet aktivnih, od kojih je jedna
upravo "Johan Fanzoj", {to samo po
sebi dosta govori. Johan Fanzoj stariji 1969. godine odlazi prvi put da
OVO UMJETNI^KO
DJELO PLOD JE
RADA NEKOLIKO VRSNIH
MAJSTORA ZANATA
lovi u Afriku, nakon ~ega u svojoj radionici po~iwe sa izradom vrhunskih pu{aka namijewenih tropskom
lovu.
Karabin "Ivory Hunter"
- praznik za ~ula
Umjetni~ki ukra{eno oru`je kao
decembar 2016.
izraz materijalnog i duhovnog `ivota ~ovjeka izra|ivano je tokom
mnogih vijekova, a estetika lova~kog oru`ja posebno je cijewena. Takvo oru`je imalo
je pored visoke estetske
vrijednosti i simboli~ko
zna~ewe, pa je ~esto bivalo
poklon, gdje su vje{tina i
talenat majstora koji ga je
izradio govorili mnogo o
zemqi iz koje poti~e. U
"Fanzoju" su nedavno na prefiwen na~in spojeni misti~nost safarija i lovci na
slonova~u, a zahvaquju}i vrhunskom
pu{karskom umije}u ove stare i ugledne austrijske oru`arske firme, u
saradwi sa austrijskim umjetnikomgraverom Ri~ijem Majerom iz ku}e
"Trompeter i Ri~i", koja se specijalizovala za ukra{avawe i dizajnirawe najluksuznijih predmeta,
stvoreno je umjetni~ko djelo zanosne
estetike i neobi~no sna`ne simbolike. Unikatnom tropskom lova~kom
karabinu nazvanom "Ivory Hunter" (lovac na slonova~u) mjesto je prije u muzeju nego u lovu. To umjetni~ko djelo
predstavqa oma` legendarnim afri-
17
daniji sistem obrtno-~epnog zatvara~a na svijetu. Cijev ovog impresivnog
tropskog karabina iz "Fanzojeve"
produkcije izra|ena je metodom hladnog kovawa od ~elika vrhunskog kvaliteta koji ispuwava standarde za
~elike u avionskoj i svemirskoj industriji. Du`ina cijevi u legendarnom afri~kom te{kom kalibru .416
Rigby iznosi 63 cm. Karabin ima provjerenu i pouzdanu trostepenu ko~nicu sa desne strane spojnice zatvara~a.
Pored toga {to ovo oru`je predstavqa vrhunsko umjetni~ko djelo, ono
u potpunosti ispuwava i sve zahtjeve
koji se postavqaju pred tropski karabin, koji mora da izdr`i pritisak od
3.500 bara pri ispaqewu zrna energije 7.000 yula. Odabrana je austrijska
optika varijabilnog
uve}awa Swarovski 16h24 Z6i, koja je zajedno
sa mehani~kim ni{anima upucana na 100
metara.
Kundak
~kim lovcima
koji su kroz svoj avanturisti~ki duh
i lova~ku strast oblikovali mit o
najve}em kopnenom sisaru - slonu.
Svi dijelovi ovog luksuzno graviranog karabina predstavqaju zasebne
pri~e spojene u divnu kompoziciju.
Kompozicija slavi slonove kroz pri~e o poduhvatima slavnih lovaca koji
su lutali Crnim kontinentom u potrazi za bogatstvom, u vrijeme kada su
nepregledna krda slonova vladala
svojim teritorijama - pri~e o avantu-
SAFARI DANAS
IMA NOVO ZNA^EWE,
LOVA^KU PU[KU
MASOVNO ZAMIJENIO
FOTOAPARAT
rama koje su malobrojni imali privilegiju da do`ive. Ovaj zadivquju}i
san od najkvalitetnijeg ~elika, orahovine, slonova~e i 24-karatnog zlata, vrhunski je ru~ni rad i isporu~uje
se u luksuznom koferu sa najfinijim
priborom. Za po~etak, "Fanzojevi"
majstori odlu~ili su se za legendarni "mauzer M98" - najboqi i najpouz-
Kundak je izra|en
od dijela korijena
vrhunske turske (~erkeske) tamne orahovine
vrtlo`ne strukture koja je odstojala najmawe
deset godina kako bi se
wena prirodna vla`nost svela na ispod 10 odsto. Wen
kao ogledalo ispolirani fini{ u
sebi krije mjesece najbri`qivijeg
ru~nog bru{ewa, polirawa i uqewa
kako bi do izra`aja do{la kompleksnost boja i {ara, a kundak bio otporan na spoqne uticaje. Naravno,
postupak fini{irawa kundaka je
strogo ~uvana poslovna tajna.
Umeci od kqove mamuta - rad
gravera Riharda Majera
Od kqove mamuta izra|eni su
umetak u kundaku, za{titnik vrata
kundaka, to jest umetak na dnu pi{toqskog rukohvata i produ`etak
potkundaka, a sve zajedno je prefiweno oslikano realisti~nim gra-
18 decembar 2016.
vurama. Montirawe ovih umetaka na
orahov kundak predstavqalo je poseban izazov. ^vrsto spajawe dva razli~ita prirodna materijala sa sobom
uvijek nosi odre|eni rizik i koliko
god da se pa`qivo radi, postojala je
opasnost da umeci napuknu i deformi{u se, s obzirom na to da je rije~ o
karabinu u te{kom tropskom kalibru
.416 Rigby. Bilo je potrebno slonova~u prvo stabilizovati, u~initi je otpornom na pucawe, {to je izvedeno
specijalnim vakuum procesom uz upotrebu sinteti~kih smola. Na kraju su
se majstori ipak odlu~ili za spajawe
orahovine sa slonova~om uz pomo}
specijalnih podesivih ~eli~nih zavrtweva umjesto lijepqewa, dakle
predvi|eno je da izme|u orahovine i
slonova~e postoji odre|eni zazor, ~ime je opasnost od napuknu}a potpuno
otklowena. Ukra{avawe slonova~e je
jedan najstarijih oblika umjetnosti
poznatih ~ovje~anstvu. Upravo ta
~iwenica dala je umjetnicima nadahnu}e da dijelove od slonova~e na
ovom karabinu pa`qivo izgraviraju.
Da bi se to izvelo, potrebno je prvo
slonova~u bri`qivo ispolirati kako bi se dobila savr{eno glatka povr{ina. Potom se iscrtani motiv u
slonova~u ru~no urezuje ta~kastom bulino tehnikom uz pomo} najpreciznijih alata, a {to se izvodi pod
mikroskopom. Kako bi se gravirani
motiv istakao, on se premazuje specijalnim pigmentom, a nakon toga se
sve opet pa`qivo polira. Specijalni nano premazi, kakvi se upotrebqavaju
u
automobilskoj
industriji, nanose se na tako ispoliranu povr{inu i trajno je za{ti}uju.
Umetak sa desne strane kundaka suptilno evocira pro{lost Afrike, a
izra|en je od kqove mamuta i na sebi
u stilu starih lova~kih dnevnika po`utjelih stranica ima ru~no ispisane biqe{ke. Taj umetak je podsjetnik
na nekada{we neustra{ive lovce na
slonove i wihovo upu{tawe u nepoznato. Lovci na umetku simbolizuju
sve velike bijele lovce, ali kako su
vremena velikih afri~kih lovova davno pro{la, a stara, neukro}ena i romanti~na Afrika vi{e ne postoji,
wihove siluete u pozadini su blijede.
Me|utim, slonovi i daqe `ive, oni
su izgravirani vrlo jasno, a posmatra~u se ~ini kako idu wemu u susret.
Sve to nam govori da su ove divne `ivotiwe dostojanstveno izvojevale pobjedu nad lovcima na slonova~u, to
jest pre`ivjele test davnih vremena
u kojima su nekontrolisano ubijane.
Vrh potkundaka je svojevrsna metafora koja u sje}awe priziva davne lovove na bijelo zlato i velike lovce, a
glavni subjekat je veli~anstveni slon
koji je predstavqen u potpunoj suprotnosti sa okru`ewem. Usamqeni gigantski mu`jak slona, kao vladar
Afrike iz sjenke, ~uvar bijelog zlata koji izaziva strahopo{tovawe,
zbog koga je mnogi zaneseni lovac napustio svoj dom i porodicu u `eqi da
ga prona|e i nakon grozni~avog pra}ewa i i{~ekivawa ispuwenog strahom kona~no se suo~i s wim o~i u o~i,
ulovi ga i obogati se, glavna je tema
ovog umjetni~kog rada. Gravura se bavi jednim od su{tinskih pitawa: `ivot ili smrt. Samo se nekolicina
lovaca na slonove zaista obogatila,
mnogi su se vratili ku}i siroma{niji nego {to su bili, a neki od
wih su glavom platili svoju strast i
pohlepu. Naime, lovac je sa dowe strane umetka na vrhu potkundaka predstavqen samo kao sjenka u pozadini
iza ogromnog slona. Lovac je okrenut
le|ima prema posmatra~u, zagledan u
daqinu, u davno prohujala vremena.
On okre}e glavu posqedwi put preko
ramena, {to simbolizuje kona~ni zavr{etak lova, prije nego {to zauvijek nestane u oblaku pra{ine i magle
dok se spu{ta sumrak. ^apqe u letu
povezuju lovca i slona, pro{lost i sada{wost, a ono {to je nekada ~ovjek
nekontrolisano lovio zagledano je u
nas - slon je vrsta koja je pre`ivjela
i nalazi se u prvom planu. Sa obje
strane podcijevnog umetka izgravirane su siluete i imena nekih od najpoznatijih bijelih lovaca na slonove
poput Yona Tejlora, Frederika Seluza, Yejmsa Saterlenda, Karamojo Bela, Aurelija Rosija, Herija Manersa,
Samaki Salmona... Svi ti lovci bili su svjedoci jednog davnog vremena,
koliko okrutnog toliko i zadivquju}eg, jer su upravo oni imali priliku
da vide i do`ive neoskrnavqenu
Afriku, a wihova imena izgravirana u mamutskoj slonova~i simbolizuju
definitivni kraj lova u kojem su slonovi skoro dovedeni do istrebqewa.
Spoj slonova~e i orahovine na potkundaku obrazuje jedan element od zlata izveden u obliku slonovskih
kqova. U zlatni kru`ni okvir postavqen je i umetak od kqove na dnu
polupi{toqskog rukohvata. Kompasi
izgravirani na umetku u kundaku i
produ`etku potkundaka su zamagqeni
i blijedi kao simbol pro{log, dok je
kompas izgraviran na dnu rukohvata
vrlo jasan, ~ime simboli{e sada{we
vrijeme i evoluiranu, promijewenu
ekolo{ku svijest ~ovjeka, pa u saglasju s tim pokazuje ispravan put ponosnom vlasniku ove jedinstvene pu{ke.
Prelazimo na opis ukra{enih ~eli~nih dijelova. Wihovo ukra{avawe
potpisuje tako|e umjetnik Ri~i Majer. Svi vidqivi spoqni dijelovi
sanduka i monta`a opti~kog ni{ana,
rep sanduka sa gorwe strane vrata
kundaka, utvr|iva~ zatvara~a, spojnica, ru~ica zatvara~a, dno magacina,
baza zadweg mehani~kog ni{ana i
predwi ni{an sa nosa~em, te dio cijevi u zoni le`i{ta metka rasko{no
su ukra{eni vjernom, vrlo precizno
izvedenom reqefnom gravurom teksture slonovske ko`e i to do najsitnijih detaqa. Pored reqefnog,
primijewena je i ve} pomenuta najfinija bulino ta~kasta tehnika gra-
MAR[AL TITO
I JOHAN
FANZOJ
Biv{i predsjednik SFRJ Josip
Broz Tito rado je nabavqao lova~ke pu{ke od Fanzoja. Nekima od
wih i sam je lovio, neke je dobio
na poklon, ali zahvaquju}i poslovi~no dobrim odnosima koje je
odr`avao sa brojnim svjetskim
dr`avnicima i politi~arima, lova~ke pu{ke "fanzoj" razli~itih
sistema postajale su vrijedni diplomatski pokloni koji su stigli i
na najudaqenije kutke planete. U
firmi "Fanzoj" ~uva se Titov znak
pa`we - wegov potpisani fotoportret datiran na 18. decembar
1977. sa posvetom: "Gospodinu Johanu Fanzoju".
virawa koja se izvodi pod mikroskopom, a zahvaquju}i woj dobijen je neobi~no jasan i vjerodostojan rezultat.
Kako sam umjetnik ka`e, povr{ina
slonove ko`e nalik je na zemqin
reqef i ona je pri~a koja te~e, pa je
u saglasju s tim reqefna gravura nejednake teksture kao i slonovska ko`a na pojedinim dijelovima
`ivotiwe, me|utim sve zajedno ~ini
skladnu cjelinu pri ~emu se jedna povr{ina preliva u drugu. Veliki mu`jak slona izgraviran je na ~eli~nom
poklopcu magacina, wegova kqova
prelazi na branik obara~a, a desno
oko zagledano je u posmatra~a kao da
opomiwe. I pripadaju}i kofer je posebna pri~a - op{iven je slonovskom
ko`om, metalni dijelovi su opto~eni
zlatom, unutra{wost mu je krem boje,
u sebi krije vi{e pretinaca. Pribor
ima rukohvate izra|ene tako|e od slonova~e i zlata, a sa unutra{we strane poklopca kofera nalazi se
naslikan slon - rad slikara Rudija
Kola.
Legendarni .416 Rigby
Tropski metak .416 Rigby (ili kako mu glasi kontinentalna oznaka
10,6h74mm) razvijen je 1911. godine od
strane strijelca i pu{kara Yona Ri-
decembar 2016.
gbija Tre}eg, unuka osniva~a svjetski
~uvene londonske oru`arske ku}e
"John Rigby&Company", uspostavqene
jo{ 1775. Smatra se da je Rigbi sa
ovim metkom prvi put uveo pre~nik
od 10,6 mm (to jest 0.416 in~a prema
engleskim mjerama). Metak .416 Rigby
namijewen je specijalno za lov opasnih afri~kih `ivotiwa, u prvom
redu slonova, a wegov nastanak (kao
{to je to slu~aj i sa ve}inom drugih
tropskih kalibara ~ija pojava je datirana na predmetni period {irewa
kolonijalnih uticaja, na primjer engleski .375 Holland&Holland i wema~ki 9.3h62mm mauzer) neraskidivo je
vezan za pojavu bezdimnog baruta (u
ovom slu~aju kordita) i genijalnih
wema~kih vojni~kih karabina sistema "mauzer M98" koje su usvojile ili
kopirale bezmalo sve dr`ave zbog veoma visokih i do danas neprevazi|enih kvaliteta. Naravno, i lova~ke
varijante ovih karabina sa ~vrstom i
neobi~no pouzdanom akcijom sistema
"mauzer M98", za koju je lova~ki metak
.416 Rigby i dizajniran, ekspresno su
prihvatili mnogi veliki bijeli
lovci poput Harija Selbija i
Yona "Pondoro" Tejlora (interesantno, samo 178 pu{aka u
ovom kalibru je proizvedeno
do Drugog svjetskog rata). Zabiqe`eno je da su 29. avgusta
1912. godine dva pukovnika, A.
Wools-Sampson i R.W. Schumacher, posjetili ku}u "Rigby"
u Londonu i pazarili prva dva
lova~ka karabina sistema "mauzer" u ovom kalibru, koji je vrlo
brzo stekao, a kroz vi{e od sto godina o~uvao slavu rasnog tropskog metka. Naime, nekih 25 godina ranije,
evropske kolonijalne sile poput
Francuske i Wema~ke su po uvo|ewu
bezdimnog baruta (bezdimni barut
nazvan "Poudre B" prona{ao je francuski hemi~ar Pol Vile po~etkom
1880-ih) i {picastih zrna pune ko{uqice malog kalibra, a razantne
putawe, razvijale i usvajale u slu`bu
nove vojni~ke pu{ke obrtno-~epnih
zatvara~a. Takve pu{ke koristile su,
dakle, novu municiju velike po~etne
brzine i energetskog potencijala,
zbog ~ega su bile sposobne da neprijateqa izbace iz stroja na udaqenostima ve}im nego ikada prije. Bile su
to u svoje vrijeme veoma moderne pu{ke sistema "lebel", "manliher", "mauzer" i "mosin". Me|utim, Britanci
su u to vrijeme zaostajali - bili su
opremqeni zastarjelim jednometnim
ostragu{ama koje su koristile municiju puwenu crnim barutom i laborisanu olovnim zrnima zatupqenog
vrha. Kako bi se ispravila ta za Britance sramotna situacija, kraqica
Viktorija je 1887. godine imenovala
Yona Rigbija Tre}eg za nadzornika
komisije pri kraqevskoj fabrici
RSAF u Enfildu i to na projektu
pronala`ewa zadovoqavaju}eg rje-
FIRMA "JOHAN
FANZOJ" IMA
PREDSTAVNI[TVA
U ZAGREBU I QUBQANI
{ewa pje{adijske pu{ke i metka kojima bi se britanska armija preoru`ala. Rigbi je u tome bez sumwe uspio
- kada se vratio u svoju porodi~nu
firmu ultramoderne obrtno-~epne pu{ke sistema Lee - Metford u legendarnom kalibru .303 British ve} su bile
osnovno slu`beno oru`je "imperije u
kojoj sunce nikada ne zalazi". Smatra
se da su upravo ta iskustva koja je stekao rade}i na novoj britanskoj slu`benoj
vojni~koj
pu{ci
i
pripadaju}em metku Rigbiju bila od
velike koristi pri konstruisawu lova~kog metka .416 Rigby. Ku}a "Rigby"
bila je britanski uvoznik i distributer pu{aka "mauzer", {to im je pru`alo mogu}nost da naru~e razli~ite
dimenzije akcija direktno od wema~kog proizvo|a~a. To je tako|e potpomoglo da se razvije metak koji ima
~auru velike zapremine, gdje radni
pritisak metka ne predstavqa opasnost pri funkcionisawu oru`ja, a
da trzaj bude podno{qiv. Tako je poslije niza eksperimenata nastao .416
Rigby. Radilo se o specijalizovanom
tropskom lova~kom metku u po~etku
laborisanim korditom i o`ivalnim
dobro konstruisanim zrnom mase 27
grama (410 grena) pune ko{uqice ili
mekog olovnog vrha. Zrno je pri brzini od 700 metara u sekundi na ustima
cijevi imalo energiju od 6.375 yula.
To se uz relativno rezantnu putawu,
dobru penetraciju i minimalnu deformaciju zrna (.416 Rigby ima boqu
penetraciju od .470 i .500 Nitro Express
zahvaquju}i naprijed zadebqanoj ko{uqici koja onemogu}ava da se ono
lako deformi{e) pokazalo kao veoma
efikasna i ubita~na kombinacija, pa
je .416 Rigby ubrzo stekao svoje pristalice me|u poznatim afri~kim lovcima na opasnu divqa~. Ukratko, bio
je to odli~an univerzalni tropski
metak, ali, zahvaquju}i dobrim karakteristikama zrna, omiqen od strane
lovaca na slonove - zrno je bez problema probijalo slonovsku ~eonu kost.
Nakon {to je britanska firma
"Kynoch" prestala da proizvodi ovaj
metak 60-ih godina, vlasnici karabina u ovom kalibru o~ajni~ki su tragali za municijom, pa je {vedski
proizvo|a~ "Norma" po~etkom 70-ih
godina pro{log vijeka napravila seriju od 50.000 komada. Ubrzo su reagovali i ameri~ki proizvo|a~i.
"Federal" je bio prvi, a nakon wega
"Reminton" na bazi svog metka 8 mm
Rem. "Mag" razvija .416 Remington
Magnum 1988. godine. Krug je zatvorio "Weatherby", koji na bazi svog
metka .378 Weatherby Magnum 1989.
razvija .416 Weatherby Magnum (ti-
19
me je .416 Rigby dobio, to jest od .378
Weatherby Magnum naslijedio pojas
na ~auri). "Normin" vrlo kvalitetni
i skupi metak iz dana{we produkcije
sa zrnom FMJ (pune ko{uqice) mase
29,2 g ima brzinu na ustima cijevi 655
m/s i energiju 6258 yula. Na 100 metara brzina zrna iznosi 580 m/s a energija 4909 yula (na 150 metara brzina
je 545 m/s a energija 4332 yula).
Karabin "johan fanzoj - lovac na
slonova~u" je unikatan, za {ta garantuje ku}a "Fanzoj", a rezultat je najposve}enijeg timskog ru~nog rada
nekoliko vrsnih majstora zanata oru`ara, kunda~ara, sara~a, gravera,
slikara i majstora za izra|ivawe
pribora. Tako rijetki i skupi kolekcionarski predmeti su trajne vrijednosti upravo zahvaquju}i vremenu,
ogromnom znawu i posve}enosti koji
su ulo`eni u wihovu izradu. To fascinantno i neponovqivo pu{karsko
umjetni~ko djelo nije namijeweno lovu na slonove, niti predstavqa samo
oma` velikim afri~kim lovcima ono je veoma luksuzan predmet `eqe
koji na posebno simboli~an na~in,
kroz vrhunski ru~ni rad, istovremeno raspaquje ma{tu i lova~ku strast
prizivaju}i u sje}awe davne lovove,
ali prvenstveno donosi opomiwu}u
poruku narednim generacijama lovaca - simbolizuje nadu u opstanak slonova, tih prekrasnih `ivotiwa.
20 decembar 2016.
LOVA^KO UDRU@EWE "ROGATICA"
Bi}e ispuwen
plan odstrela
Do po~etka decembra
odstrijeqena su 62 grla
divqih sviwa, vi{e od
polovine planiranih,
tako da rogati~ki
lovci imaju vremena
do 31. januara
da popune kvotu
ROGATICA - U lovnu sezonu na
divqe sviwe, vuka i medvjeda za period 2016/2017. oko 200 ~lanova Lova~kog udru`ewa "Rogatica", koje
gazduje lovi{tem "Mednik", u{lo je
po~etkom oktobra sa planom odstrela 116 divqih sviwa, me|u kojima je 38 veprova, 29 krma~a i 49
prasadi.
Lovna sezona na ~ijem otvarawu
su bili i brojni gosti iz okolnih
gradova, ali i Srbije, traja}e do 31.
januara. Mo`e biti i kra}a, ako bude
ispuwen plan odstrela pojedine
vrste divqa~i.
- Do po~etka decembra odstrijeqeno je 62 grla divqih sviwa, od ~ega 18 veprova i po 22 krma~e i
prasadi, a {to je posebno va`no nijedno grlo nije bilo zara`eno trihinelom ili nekom drugom bole{}u -
Lov na zeca
kod pobratima
BIJEQINA - Kao i ranijih godina
lovci iz lova~kog udru`ewa "Semberija" bili su gosti u lovu na zeca kod
svojih pobratima Sremaca. Poslije
srda~nog do~eka, lov je protekao u najboqem redu i disciplini. Bogat ulov
ohrabruje, jer zeca ima, a obavezni
pregled o~nih so~iva u nadle`noj instituciji da}e smjernice za daqe izvo|ewe lova na ovu divqa~. Poslije
lova uprili~en je zajedni~ki ru~ak u
lova~kim domovima uz dru`ewe i obe}ano uzvra}awe gostovawa.
M. B.
Lova~ko udru`ewe "Podriwe"
Ugostili
prijateqe iz pet
udru`ewa
PI[E: SRETEN MITROVI]
mitrovicsreten@gmail
Lova~ko udru`ewe "Semberija"
Novak Abazovi}
odstrijelio
srnda}a sa
najboqim
rogovima
FOTO: S. MITROVI]
NIJEDNA SVIWA
NIJE ZARA@ENA
TRIHINELOM
rekao je predsjednik udru`ewa Radoslav Ristanovi}.
Po{to se u dosada{wem toku sezone vi{e dru`ilo, a mawe lovilo,
Ristanovi} o~ekuje da }e plan odstrela biti ispuwen.
Lov na vuka kao predatora je
stalno otvoren. Ne ~ine ve}u {tetu
pa i lovci ne mare za wih, iako su na
posqedwem snijegu primije}eni tra-
govi ve}eg broja vukova oko me~ili{ta [G "Sjeme}" na Bok{anici i u
Sjeme}u.
[to se ti~e odstrela srne}e
divqa~i, plan je u potpunosti uspio,
jer je odstrijeqeno 40 jedinki. Najvi{e poena - 106,75 dobili su rogovi
srnda}a koga je odstrijelio Novak
Abazovi}. Ovogodi{wi laureat rogova srnda}a relativno je mlad ~ovjek.
Uskoro }e zagaziti u ~etvrtu deceniju, a ve} je vi{e od deceniju aktivan
lovac. U karijeri je odstrijelio 20
divqih sviwa, od ~ega su tri kapitalna primjerka, a u sezoni 2013/14.
na svoj konto ukwi`io je tri vuka.
Radno u Lova~kom udru`ewu "Tetrijeb" iz Tesli}a
JAWA - Lovci Podriwa do~ekali su
prijateqe iz lova~kih udru`ewa "Jahorina" iz Pala i "Toplica" iz @ivinica, te "Zelenoj Banovi}i", "Soko
Kozluk" i "Majevica" iz Lopara. U
popodnevnim ~asovima u lova~koj
sekciji Glogovac odr`ano je lova~ko
slavqe sa zajedni~kim ru~kom za sve
prisutne, a skup je uveli~ao i jedan
od osniva~a lova~kog udru`ewa
"Podriwe" 83-godi{wi Milorad
Ranki} Rado.
M. B.
Lova~ko udru`ewe "Partizan"
Odstrijeqen
vepar
u Jezerinama
Uspjelo po{umqavawe, kukuruz ~eka divqa~
TESLI] - U prostranim {umama
lovi{ta Javorova, kojim gazduje LU
"Tetrijeb" iz Tesli}a, tokom jeseni
sprovedena je akcija po{umqavawa
na ogoqenim podru~jima, koje svake
godine sprovodi [umsko gazdinstvo
"Borja".
- U saradwi i dogovoru sa predstavnicima "Borje", lovci na{eg udru`ewa su 21. novembra izvr{ili
po{umqavawe na podru~ju Javorove,
ta~nije podru~ju sliva rijeke Velike
Javorove i na lokalitetu Trnova~e,
gdje su zasa|ene sadnice bijelog bora.
Iako je toga dana bio dr`avni praznik i lovni dan, lovci su odlu~ili
da svojim skromnim doprinosom, navedenog dana umjesto u lov, idu na akciju po{umqavawa. Dan je bio
izuzetno topao i sun~an, {to je uveliko olak{alo predvi|ene radove, a
vrijeme u lovi{tu je istovremeno iskori{}eno i za obilazak i popunu
hranilica i solila, koja se redovno
dopuwavaju i nadziru - navode iz ovog
udru`ewa.
Pored kukuruza u zrnu, proteklih
dana kupqeno je i osam tona kukuru-
za u klipu, koji je raspore|en u
lovi{tu po hranilicama za
visoku divqa~.
- Izgra|ena su hranili{ta i za fazansku divqa~,
koja su popuwena zrnastom
hranom. Tokom jeseni u lovi{tu je obiqe {umskih
plodova, prvenstveno hrastovog i bukovog `ira, ali i pored
toga divqa~ veoma ~esto posje}uje
hranilice sa kukuruzom. Nekoliko
mawih hranilica uni{tili su medvjedi, pa }e biti zamijewene drugim
tipom hranilica, od ~vr{}eg materijala, da u budu}e ne bi dolazilo do wihovih o{te}ewa - naveli su iz
udru`ewa "Tetrijeb".
T. T.
Grupa lovaca iz Gliwa koji su ~lanovi lova~kog udru`ewa "Partizan"
iz Trnove kod Ugqevika imali su 11.
decembra bogat ulov.
Prekrasan zimski dan ova grupa je
iskoristila da iza|e u lovi{te s
ciqem redukcije predatora, a kapitalnog vepra odstrijelio je grupovo|a Mido Hoyi}. Jezerine su ve}i
{umski kompleks koji je na trome|i
lovi{ta "Partizana", "Rudara" i "Teo~aka" iz FBiH i u wemu se divqe
sviwe povremeno zadr`avaju.
M. B.
decembar 2016.
Sunce je obasjalo
Romaniju kao rijetko
kada u decembru.
Izostao je zimski
ambijent, ono {to je
skoro uvijek do~ekivalo
goste iz banatske
ravnice, ali to nije
pokvarilo do`ivqaj
21
DRU@EWE LOVACA LAZAREVA I SOKOCA NA ROMANIJI
PI[E: VELEMIR ELEZ
[email protected]
romanijskim lovi{tima jo{ jednom su se
dru`ili dugogodi{wi
prijateqi - ~lanovi
Lova~kog dru{tva "Lazarevo" i Lova~kog
udru`ewa "Glasinac".
Ovoga puta u bratskom kolu na{li su se i lovci iz ^a~ka i Vi{egrada. Sve je po~elo 9. decembra u
ve~erwim ~asovima, kada su sokola~ki lovci do~ekali svoje dugogodi{we prijateqe iz LD "Lazarevo".
Uslijedio je uobi~ajeni ceremonijal,
ono {to se ponavqa godinama - srda~ni pozdravi, ~a{ica pi}a i odlazak
na kona~i{te.
Sunce je obasjalo Romaniju kao
rijetko kada u decembru. Izostao je
zimski ambijent, ono {to je skoro
uvijek do~ekivalo goste iz banatske
ravnice kada su dolazili na gorovite prostore. U`ivali su doma}ini i
gosti u lovnim podru~jima Kopita,
Devetaka, Romanije, u prelijepim krajolicima koji u vremenu kada dolazi
zima qubiteqima prirode daruju pravu ~aroliju, lije~e nemire, smiruju
du{u, ispuwavaju posebnim zadovoqstvom. Naravno, pu{~ane cijevi u
rukama qudi kojima je dru`ewe iznad
svega bile su usmjerene na staze kojima prolaze divqe sviwe, lisice, vukovi i drugi stanovnici romanijskih
{uma. Odjekivali su pucwi. Pred
lovcima iz ravnice prostirali su se
prizori za pam}ewe. Bilo je i odstrela - palo je desetak divqih sviwa, a
mnogo vi{e ih je imalo sre}e da umakne hicima. Ponovo je dru`ewe, uz ~uveni lova~ki doru~ak i romanijsku
{qivovicu, bilo u prvom planu.
U smiraj dana, u mrazovitoj i vedroj ve~eri, uz taktove muzike i najpoznatije lova~ke pjesme, po~elo je
tradicionalno dru`ewe u restoranu
"Romanijaputeva", firme kojom "komanduje" Mirko Pandurevi}. ^ovjek
koji, kao rijetko ko, ima razumijevawa za organizacije i udru`ewa
{to se u besparici bore za prirodu
i `ivot u woj.
U ime doma}ina govorio je predsjednik udru`ewa Radomir Vojinovi}, koji je izrazio radost {to je
decenijama sudionik bratskog drugovawa lovaca Lazareva i Sokoca.
U
Dva dana
za nezaborav
novqavawu lovi{ta i wihovoj dodjeli na kori{}ewe lova~kim organizacijama. Nadamo se da }e lova~ka
udru`ewa biti na visini zadatka, pokazati odlu~nost i voqu da na svojim
lovnim prostorima postignu rezultate koji se od wih o~ekuju. Kada je ri-
DRA[KOVI]:
URADILI SMO MNOGO
U 2016. GODINI
Predsjednik Lova~kog dru{tva
"Lazarevo" Novak Andri} podsjetio
je prisutne na bogatu tradiciju lovstva u Lazarevu i na ono {to krasi
saradwu lovaca iz ravnice i sa Romanije.
PRIJATEQSTVO
DUGO TRI DECENIJE
- Punih sedam decenija "Lazarevo" `ivi i radi i jedno je od rijetkih
u Srbiji koje se mo`e pohvaliti tako
dugom tradicijom. Treba zahvaliti
svim prethodnim predsjednicima
"Lazareva" i "Glasinca" na onom {to
su u~inili u minulim decenijama.
Navr{ilo se tri decenije od potpisivawa poveqe o bratimqewu ove
dvije lova~ke dru`ine, a desetak godina ranije iskovane su prve niti
bratske saradwe. Iskrena je `eqa lovaca Lazareva i Sokoca da svoje organizacije izdignu na tron
dostojanstva. Ovaj jubilej treba da bu-
de podsticaj u ostvarivawu na{ih novih zajedni~kih ciqeva - rekao je Andri}.
Predsjednik organizacije koja
okupqa lova~ka udru`ewa sa prostora sarajevsko-romanijske regije i
potpredsjednik Lova~kog saveza Republike Srpske Stevan Dra{kovi} podsjetio je na ovogodi{we aktuelnosti
u lovstvu u ovom dijelu Srpske.
- Mnogo toga se de{avalo u toku
2016. godine na podru~ju na{e regije.
Imamo, {to je veoma va`no, qude koji obavqaju zna~ajne funkcije u Lova~kom savezu. U na{em savezu
uradili smo zna~ajne poslove na usta-
je~ o aktivnostima Lova~kog saveza u
narednoj godini, planirali smo da
lovi{ta obogatimo znatnim brojem
ze~ije divqa~i. U ovim i drugim
aktivnostima o~ekujemo sna`nu
podr{ku lokalnih zajednica i Vlade
Srpske - kazao je Dra{kovi}.
Dugo je trajala zabava, a sve je teklo u poznatom ritmu, u bratskom zagrqaju, onako kako to samo istinski
zaqubqenici u prirodu i lov znaju
uraditi.
I drugi lovni dan bio je ispuwen dru`ewem u lovi{tima. Istina, sa mawe `ara i `eqe za lova~kim
trofejima. Ponovo su na meti bile
divqe sviwe. Vuk i lisica su vje{to
izbjegli lova~ke zasjede. Nisu se na{li u vidokrugu. U trenucima kada je
nedjeqni dan lagano tonuo u mrazovito ve~e, doma}ini su ispratili goste. Predali im lovinu, i}e i pi}e, da
im se na|e na dugom putu do ku}e.
^vrsti, bratski zagrqaji na rastanku, pozdrav do novog susreta u banatskoj ravnici.
22 decembar 2016.
SASTANAK SAVJETA LOVNE REGIJE BIRA^
Razmatran prijedlog
izmjena i dopuna
Statuta LS RS
Prijedlog izmjena i
dopuna Statuta LS RS
nalazi se na javnoj
raspravi u svim
regionalnim savjetima,
nakon ~ega }e Upravni
odbor Saveza
sintetizovati sva
zapa`awa koja stignu iz
lova~kih organizacija
PI[E: MI[O LAZAREVI]
[email protected]
ZVORNIK - Predstavnici lova~kih udru`ewa iz Zvornika, Kozluka,
[ekovi}a,
Osmaka,
Vlasenice, Mili}a, Bratunca i
Srebrenice odr`ali su sjednicu Savjeta lovne regije Bira~, na kojoj su
najvi{e pa`we posvetili prijedlogu izmjena i dopuna Statuta Lova~kog saveza Republike Srpske.
Predsjednik Savjeta lovne regije Bira~ Vidoje Zari} predo~io je u~esnicima sastanka radnu verziju
prijedloga izmjena i dopuna Statuta
krovne organizacije lovaca Republike Srpske, nakon ~ega su se u diskusiju ukqu~ili svi prisutni, da bi
svojim prijedlozima i sugestijama doprinijeli {to kvalitetnijem temeqnom dokumentu Lova~kog saveza.
Prijedlog izmjena i dopuna Statuta LS RS nalazi se na javnoj ras-
Lova~ko ve~e
za kraj godine
VELIKA OBARSKA - Lova~ko udru`ewe "Semberija" ima 17 lova~kih
sekcija, od kojih je ona iz Velike
Obarske najve}a, a lovci ove sekcije
svake godine organizuju svoje lova~ko
ve~e. Kako i dolikuje, doma}inima su
u goste do{li lova~ki prijateqi iz
Zvornika, Mili}a i Vlasenice, a
slavqu je prisustvovao i potpredsjednik LS RS Lazar Stevanovi}.
Predsjednik lova~ke sekcije Jovo
[ubari} iskoristio je ovaj skup i
uru~io priznawa lovcima, koja im je
dodijelilo Lova~ko udru`ewe "Semberija". Organizovana je i tombola,
a jedan od najveselijih na slavqu bio
je najstariji lovac udru`ewa Slobo
[ubari}.
Lova~ko udru`ewe
"Golub" iz Brodca
pravi u svim regionalnim savjetima,
nakon ~ega }e Upravni odbor Saveza
sintetizovati sva zapa`awa koja sti-
NA PODRU^JU
REGIJE DJELUJE DEVET
UDRU@EWA I POSEBNO
LOVI[TE
gnu iz lova~kih organizacija. Predvi|eno je da Skup{tina LS RS
razmatra i usvoji kona~an prijedlog
izmjena i dopuna Statuta lova~ke organizacije Srpske. U nastavku sjednice bilo je rije~i i o drugim
aktuelnim pitawima iz rada i djelovawa lova~kih udru`ewa s podru~ja
regije Bira~, te aktivnostima koje su
u nadle`nosti Lova~kog saveza Republike Srpske.
Na podru~ju lovne regije Bira~
djeluje devet lova~kih udru`ewa i posebno lovi{te "Su{ica", koji
okupqaju oko 2.000 lovaca.
Odr`ana sjednica regije Stara Hercegovina
Vi{e pa`we posvetiti
uzgoju i za{titi divqa~i
USTIPRA^A - U lijepom ambijentu motela "Jagodi}" na Ustipra~i
odr`ana je redovna sjednica regije
Stara Hercegovina, a ulogu doma}ina imalo je Lova~ko udru`ewe "Markan" iz Novog Gora`da.
Sjednici je predsjedavao predsjednik regije Ivica Jagodi}. Nakon
pozdravnih rije~i, predlo`en je dnevni red, koji je jednoglasno usvojen. Po
ustaqenoj praksi, najvi{e pa`we pokloweno je izvje{taju o aktivnostima u udru`ewima, tj. ~lanicama
regije, a ~lan UO LS RS Radoslav
Ristanovi} upoznao je prisutne sa
zakqu~cima Upravnog odbora Saveza.
Velika Obarska
U tom smislu konstatovano je da se realizacija plana rada svih udru`ewa
odvija predvi|enom dinamikom. S ob-
PODR[KA KUPOVINI
PROSTORIJE U BIJEQINI
zirom na to da je u toku lov na divqe
sviwe, u diskusijama je nagla{eno da
divqa~i ima dovoqno, a da se u lovi{tu po{tuje lova~ka disciplina. Istaknuto je da je primije}eno da je
srne}u divqa~ zahvatila virusna bolest plavi jezik, ali da to jo{ nije
definitivno potvr|eno. Tako|e, dis-
kutanti su smatrali da se mora vi{e
pa`we posvetiti uzgoju i za{titi
divqa~i, kao i ure|ewu lovi{ta. Ristanovi} je prenio stav Upravnog
odbora da regije daju svoje mi{qewe
u vezi sa brojem potpredsjednika Lova~kog saveza, kao i da se regije izjasne u vezi sa sjedi{tem Lova~kog
saveza i kupovinom prostorije u Bijeqini. Stav regije je da budu birana
dva potpredsjednika, kao {to je i ranije bilo. Tako|e, odlu~eno je da bude
podr`an prijedlog UO LS RS o kupovini prostorije za potrebe Lova~kog
saveza sa sjedi{tem u Bijeqini.
V. S.
Uspje{na
"Lisi~ijada"
u Me|a{ima
BRODAC - Ve} vi{e od dvije decenije
lovci lova~ke sekcije Trwaci uz pomo} mati~nog udru`ewa "Golub" iz
Brodca organizuju "Lisi~ijadu", koju
posjeti oko 150 qubiteqa goni~a i
lijepog dru`ewa.
Poslije evidencije i detaqnog plana
lova kolona automobila je krenula
put rijeke Drine. Uz Drinu je prostran pojas gusto zaraslog terena, gdje
samo goni~i mogu u}i i pokrenuti
divqa~. Zanimqivo je da je ve} du`e
vrijeme ovdje i {akal autohtona
divqa~, a odstrijeqeno je vi{e od
trideset jedinki u poslijeratnom periodu. Poslije uspje{no zavr{enog
lova organizator je poslu`io ru~ak
za sve prisutne. I na kraju da podsjetimo, u katastrofalnim majskim poplavama 2014. godine skoro sva
povr{ina lovi{ta Lova~kog udru`ewa "Golub" iz Brodca bila je vi{e
dana pod vodom.
decembar 2016.
USPJE[AN LOV NA DIVQE SVIWE U [AMCU
Tovirica
odstrijelio
dva vepra
Osim doma}ih lovaca,
u~e{}e su uzeli i
wihovi prijateqi iz
lova~kih udru`ewa
"Majna" Modri~a, "Soko"
Dowi @abar,
"Prepelica"
Pelagi}evo, "Fazan"
Br~ko, "Ozren" Petrovo
i Kozara" Gorwi
Podgradci - Gradi{ka
[AMAC - Posqedweg vikenda
u 2016. godini Lova~ko udru`ewe
"Fazan" iz [amca organizovalo je
lov na divqe sviwe pogonom, a epilog su tri odstrijeqena vepra.
Mjesto okupqawa lovaca bio je
"Pogon Lugovi", a lovilo se u lovi{tu "Jelas". Prije kretawa u lov lovce je pozdravio predsjednik "Fazana"
Mirko Luki}, dok je lovnik Vladimir Dobrokes obavijestio u~esnike
da vode ra~una o bezbjednosti svih i
da u lovu koriste dozvoqene lova~ke
pu{ke i municiju.
Lovci Majevice iz Lopara
obiqe`ili kraj sezone
tak lovne sezone, a to je uvijek oko novogodi{wih praznika zbog lovaca koji
rade u inostranstvu, a posjeta je bila
kao nikada do sada.
Doma}ini su pozvali i goste iz lovnog
regiona Semberija i Majevica, goste
iz susjednih lova~kih udru`ewa Tuzlanskog kantona te predstavnike lokalne
zajednice.
I ovom prilikom odre|enom broju ~lanova uru~ena su priznawa zahvalnice
i diplome, a zaslu`ni lovci od ove godine su: Stanko Sekuli}, Savo Jovi},
Milorad Filipovi} i Milo{ Manojlovi}.
M. B.
NIKAD BROJNIJA
DRU@INA
LOPARE - Skoro dvije decenije Majevi~ani proslavqaju uspje{an zavr{e-
PREDAVAWE
Poslije uspje{no izvedenog lova,
svi u~esnici prisustvovali su
predavawu o predatorima u lovi{tu, {akalu i lisici, kao i o
stawu zeca u regionu, koje je pripremio i izlagao profesor dr
Zoran Risti} iz Novog Sada.
23
Pup~evi}. Imali su poprili~an posao, po{to je broj lovaca u pogonu
bio 90, a 78 wih bilo je raspore|eno
na ~ekama. Najvi{e uspjeha imao je
Stevo Tovirica iz sekcije Srpka Ti{ina, koji je odstrijelio dva vepra,
a wegov kolega iz sekcije Perica Arseni} jednom je bio precizan. Da su
lovci bili malo precizniji, u~inak
U^ESTVOVALO
168 LOVACA
JANKULA
Poznati preparator divqa~i Mile Bo`i} Jankula iz Gradi{ke tako|e je u~estvovao u lovu. ^uveni
preparator radi sa arsenom, {to
doprinosi kvalitetu preparirane divqa~i.
O kompletnoj organizaciji izvo|ewa lova starao se lovo~uvar Milenko Cvijanovi}, a u samoj
organizaciji izvo|ewa lova pomagali su mu pomo}ni lovo~uvari Drago
Dujkovi}, Luka Stanojevi} i Lazar
Dru`ewe lovaca
iz Drini}a i Elemira
GODINA VELIKOG
JUBILEJA
DRINI] - ^lanovi Lova~kog udru`ewa
Srnda} iz Drini}a ugostili su kolege iz
bi bio mnogo boqi, ali i ovako je
lov ispunio o~ekivawa, jer je pokrenuto krdo od desetak divqih sviwa.
Osim doma}ih lovaca, u~e{}e su uzeli i wihovi prijateqi iz lova~kih
udru`ewa "Majna" Modri~a, "Soko"
Dowi @abar, "Prepelica" Pelagi}evo, "Fazan" Br~ko, "Ozren" Petrovo i Kozara" Gorwi Podgradci Gradi{ka.
Uspje{no organizovan i izveden
lov, lijepo dru`ewe, jo{ qep{e i
korisno predavawe, za~iwen je odli~no spremqenim lova~kim paprika{em uz dru`ewe do sitnih sati u
lova~koj sekciji Kru{kovo Poqe, koja je bila doma}in za po`eqeti.
Lova~kog udru`ewa "Jedinstvo" iz Elemira.
U godini koja je iza nas navr{eno je 39
godina od bratimqewa lovaca iz ova
dva udru`ewa, a tokom 2017. godine,
kada }e Elemir biti doma}in tradicionalnih susreta, bi}e obiqe`en jubilej
- 40 godina pobratimstva i velikog prijateqstva. Pobratimstvo elemirskih
lovaca sa lovcima iz kraji{ke op{tine nije slu~ajno, jer je u Elemir 1945.
godine doseqeno u kolonizaciji 148 porodica iz 22 petrova~ka sela, a doseqavawa je bilo i u kasnijim
decenijama, pa znatan dio stanovnika
Elemira ima kraji{ko porijeklo.
24 decembar 2016.
Ve} dugi niz godina traje pobratimstvo izme|u LU "Trebevi}" iz Isto~nog Sarajeva i LU "Toma{evac"
iz okoline Zrewanina. Razmijeweno je dosta me|usobnih prijateqskih posjeta, a posqedwa se desila
sredinom novembra. Tom prilikom nastala je i jedna lova~ka pjesma, autora Dragana Mijovi}a Brke.
decembar 2016.
Recept
25
SRNETINA NA LOVA^KI
Sastojci
- 2 kilograma srnetine od buta
- 6 ka{ika uqa
- 600 grama luka
- 400 grama mrkve
- su{eni lovorov list
- nekoliko zrna borovnice
- 80 grama suvih {qiva
- mqeveni biber
- 2 ka{ike "vegete"
- 400 mililitara crnog vina
- paradajz pelat
Za marinadu
- 200 mililitara vinskog sir}eta
- 200 mililitara vode
- 4 ~ena bijelog luka
Intenzivno srne}e meso najukusnije
je dobro za~iweno i pripremqeno na lova~ki na~in, te
poslu`eno uz kuvanu palentu.
Dobro mu pristaje crno vino, a kuriozitet recepta
su suve {qive, koje jelu
daju posebnu aromu.
Na~in pripreme
1. Srne}e meso nare`ite na ve}e kocke i zalijte mje{avinom sir}eta
Dva prijateqa lovca
piju u kafani poslije
izlaska u lov.
- Za{to `miri{ dok
pije{?
- Rekao mi doktor da
pi}e ne smijem ni pogledati!
i vode. Dodajte bijeli luk i ostavite marinirano nekoliko sati ili preko no}i.
2. Na uqu izdinstajte sitno narezan luk,
dodajte meso koje ste prethodno izvadili iz marinade i dinstajte.
3. Dodajte naribanu mrkvu, lovorov
list, zrna borovnice, narezane {qive,
biber i "vegetu".
4. Kuvajte na laganoj vatri (oko dva sata) u poklopqenoj posudi uz dolijevawe
vode dok meso ne omek{a.
5. Pred kraj umije{ajte paradajz pelat i
crno vino, pa kuvajte dok umak ne postigne `eqenu gusto}u.
6. Ovakav na~in pripreme i koli~ine
dovoqne su za osam osoba.
Za dvije godine nisam proma{io nijednog zeca - hvali se
lovac.
- Je l' to jo{ jedna
lova~ka...?
- Ne, u posqedwe
dvije godine uop{te
nisam ni vidio zeca.
- Odli~no ste ga|ali ka`e seqak jednom
lovcu i nastavqa: vidio sam kako je perje
letjelo na sve strane.
- Kakvo perje? Ja sam
ga|ao lisicu - odgovara lovac.
26 decembar 2016.