Transcript Dra guq ko jim se mo `e po no si ti sva ka zemqa ko ja

Godina XIX, broj 171
oktobar/novembar 2016. godine
LIST LOVACA REPUBLIKE SRPSKE
Draguq
kojim se
mo`e ponositi
svaka zemqa
koja ga ima
oktobar/novembar 2016.
3
Uvodna
rije~
Po{tovani ~itaoci, kolege lovci!
Strane 18-22
ORGANIZACIJA I NA^INI LOVA DIVQIH SVIWA
BEZ DOBROG PLANIRAWA
NEMA USPJE[NOG LOVA
Informacija o
ustanovqavawu
i dodjeli lovi{ta
na kori{}ewe
Uspje{na saradwa lovaca iz
zvorni~kog kraja s kolegama iz Srbije
DRINA DECENIJAMA
RA\A PRIJATEQSTVA
Strana 23
Lovi{tima
gazduju
lova~ka
udru`ewa
Strane 4 i 5
Nakon du`eg perioda pred vama se ponovo nalaze na{e "Lova~ke novine". Nakon Izborne skup{tine Lova~kog saveza Republike Srpske, u decembru pro{le godine u Bijeqini, na{li
smo se pred nizom va`nih zadataka, a jedan od wih upravo je
bio i stvarawe koncepcije "Lova~kih novina", koje }e nas prezentovati, ne samo na na{im prostorima ve} i izvan na{ih
granica. Sve dok se nismo predali ovom zadatku, nismo ni mogli znati da li je i koliko te{ko. Naravno, kao ni svaki zadatak u `ivotu ni ovaj nije nimalo jednostavan, a ako
`elite da "Lova~ke novine" budu u duhu savremenog lovca, onda je to veoma zahtjevan posao.
Da lov nije samo lov, ve} odavno svi znamo i upravo iz tog
razloga `elimo stvoriti imiy novina u kojima }e struka i
nauka voditi glavnu rije~ i trasirati smjernice i puteve
ostalim segmentima lovstva. Lovstva, kao nauke, bez koje
ne smijemo ignorisati wen primarni i prioritetni ekolo{ki aspekt. Kao lovci, za{titnici prirode, kako `ivotiwskog tako i biqnog svijeta i raznovrsnih prirodnih
eko-sistema, obavezni smo da svojim eti~kim i moralnim na~elima damo svoj maksimum u za{titi i o~uvawu prirodnih
resursa koji su nam povjereni na upravqawe. Da li smo mi lovci dio prirode ili je priroda dio nas, ne bi trebalo da bude
dilema, jer obje teze mo`emo smatrati ta~nim. Naravno,
priroda je opravdala na{a o~ekivawa, ali, ruku na srce, mi
smo pretenciozno nasrnuli na wu.
Upravo zbog na{ih gre{aka vjerujemo da }emo uspjeti kroz
ove novine tra`iti (i dobiti) odgovore na aktuelna pitawa savremenih dostignu}a lovstva, kao nau~ne discipline
i prevazila`ewa problematike iz uzgoja i za{tite
divqa~i, izvr{ewa lova, pravnih propisa, lovne balistike,
streqa{tva, lova kao sporta i rekreacije, lovnog turizma
i lovne ekonomije, lovne kinologije, problema naseqavawa
divqa~i kao i wene (re)introdukcije, suzbijawa sve ~e{}e pojave bolesti kod divqa~i i naravno - rje{avawa problema lova~ke etike. Na`alost, svjedoci smo da posqedwih decenija
pojedini lova~ki ~asopisi (ako se mogu uop{te nazvati "lova~ki") i dru{tvene mre`e {ire bezbroj nemoralnih i neeti~kih fotografija, koje u savremenom svijetu lovstva prenose
lo{u i iskrivqenu poruku o nama lovcima i lovstvu na na{im prostorima. Zbog tih razloga imamo moralnu obavezu
da zajedno sa vama, qudima od struke i prakse, kreiramo i usavr{avamo na{e novine, koje }e nam pomo}i da nam mnoge stvari iz sfere lovstva budu jasnije i dostupnije. Kroz "Lova~ke
novine" pokaza}emo da nismo sami na ovom svijetu, kao i da
od nas mnogo toga zavisi, ali i da mi lovci mnogo toga dugujemo prirodi i mjestu koje zauzimamo u svijetu lovstva.
Dobar pogled!
Predsjednik LS RS
Savo Mini}
"Lova~ke novine"
LIST LOVACA REPUBLIKE SRPSKE
Godina XIX, broj 171, oktobar 2016. godine
Izdava~: Lova~ki savez Republike Srpske, Bijeqina,
ulica Me{e Selimovi}a 15
Telefon: 055/ 227-100, faks 055/ 227-107
E-mail: [email protected]
@iro ra~un: 5620010000005781
Za izdava~a: Savo Mini}
Glavni i odgovorni urednik: Du{an Repija
Ure|iva~ki odbor: Savo Mini}, Vasilije Savi},
Vojo Stjepanovi}, Dra{ko Rosi}, Zdravko Ili}
i Du{an Repija, predstavnik "Glasa Srpske"
Naslovna strana: Divokoze na Zelengori
Foto: @. Sekuli}
Komisija za informisawe Lova~kog saveza RS:
Vojo Stjepanovi}, predsjednik, Milenko Lazarevi},
Aleksandar [qivi}, Nedeqko Glamo~ak i @eqko Antoni}
[tampa: "Glas Srpske"
Tira`: 19.000
List izlazi svakog posqedweg petka u mjesecu
Pla}awem ~lanarine ~lanovi Lova~kog saveza Republike Srpske
postaju pretplatnici "Lova~kih novina"
Rukopisi i fotografije se ne vra}aju, a sve priloge slati na
E-mail: [email protected]
Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 07.3-27-3/07, od 9. maja.
2007. godine, list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 512.
4 oktobar/novembar 2016.
24.891
hektara prosje~na
povr{ina
lovi{ta
6
posebnih
lovi{ta
15
privrednih
lovi{ta
78
sportsko
-rekreacionih
LEGENDA
Granica lovi{ta
Granica op{tine
Granica NP
Granica RS
Granica BiH
ZAVR[ENO
USTANOVQAVAWE
I DODJELA LOVI[TA
NA KORI[]EWE
NAMJENA LOVI[TA
Ve}inom
lovi{ta
gazduju
lova~ka
udru`ewa
Posebno lovi{te
Privredno lovi{te
Sportsko lovi{te
Udru`ewima
koja su ispunila
uslove tra`ene
konkursom, dodijeqena
su lovi{ta ugovorom
o kori{}ewu na
period od
deset godina
stva i vodoprivrede www.vladars.net.
Nacrt je bio predmet javne rasprave
odr`ane u ~etiri regije u ciqu upoznavawa zainteresovanih subjekata
sa predlo`enim rje{ewima, transparentnosti, usagla{enosti prijedloga i sugestijama budu}ih
korisnika.
PI[E: MILANKA JOVANOVI]
[email protected]
dredbom ~lana 27. Zakona o lovstvu ("Slu`beni
glasnik
Republike Srpske",
br. 60/09 i 50/13), propisano je da Vlada Republike Srpske, na prijedlog
Ministarstva, ustanovqava lovi{ta
i vr{i promjenu wihovih granica na
osnovu ekolo{ke, ekonomske i infrastrukturne dokumentacije.
Polaze}i od navedene zakonske
regulative, postupku ustanovqavawa
lovi{ta prethodio je postupak izrade Elaborata o ustanovqavawu lovi{ta u RS. Ministar poqoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede donio je
Projektni zadatak za izradu Elaborata o ustanovqavawu lovi{ta, kriterijume o ustanovqavawu lovi{ta i
O
PRIVREDNA
LOVI[TA ZAUZIMAJU
7,6 ODSTO UKUPNE
POVR[INE
imenovao komisiju. Komisija je pripremila Elaborat o ustanovqavawu
lovi{ta po namjeni u Republici
Srpskoj, koji je u formi nacrta bio
objavqen na internet stranici Ministarstva poqoprivrede, {umar-
Nakon sprovedene javne rasprave,
ura|en je Elaborat o ustanovqavawu
lovi{ta u RS predstavqa osnovu i
podlogu za ustanovqavawe lovi{ta.
Vlada Srpske je ustanovila 99
lovi{ta, koja se u odnosu na namjenu
dijele na tri vrste i to: {est pose-
oktobar/novembar 2016.
1 Vojskova
2 Rudice
3 Novi
4 Pastirevo
5 Svodna
6 Baq
7 Kozarska
Dubica
8 Kozara
9 Omarska
10 Mrakovica
11 Qubija
12 O{tra Luka
13 Drini}
14 Lom
15 Klekova~a
16 Bobija
17 Ribnik
18 Lisina
19 [ipovo
20 Vitorog
21 Bobija
22 Bawaluka
23 Mawa~a
24 ^elinac
25 Kotor Varo{
26 Maslovare
27 [iprage
28 Kne`evo
29 ^emernica
30 Grbavci
- Jablanica
31 Laminci
- Prosara
32 Karajzovci
- Romanovci
33 Lakta{i
34 Srbac
35 Motajica
36 Prwavor
37 Qubi}
38 Motajica
bnih lovi{ta, 15 privrednih lovi{ta i 78
sportsko-rekreacionih lovi{ta.
Ona zauzimaju ukupnu povr{inu
od 2.464.176 hektara, a prosje~na povr{ina lovi{ta iznosi oko 24.891
hektara. U odnosu na nadmorsku visinu najzastupqenija su nizijska lovi{ta, ukupno 43, dok najve}u
povr{inu zauzimaju brdska lovi{ta,
wih 38 na ukupnoj povr{ini
39 Vu~ijak
40 Vukosavqe
41 [amac
42 Posavqe
43 Pelagi}evo
44 Majna
45 Petrovo
46 Doboj
47 Javorova
48 Stanari
49 Borja
50 Omar
51 Smolin
52 Bijeqina IV
53 Bijeqina II
54 Bijeqina I
55 Bijeqina III
56 Bijeqina V
57 Trnovo
58 Ugqevik
59 Dubrava
60 Majevica
61 Kozluk
62 Mla|evac
63 Borogovo
64 Bi{ina
65 Bira~
66 Komi}
67 ^au{
68 Javor
69 Su{ica
70 Studena gora
71 Viso~nik
72 Sokolac
73 Glasinac
74 Romanija
75 Pale
76 Jahorinski
zabran
77 Trebevi}
78 Igman
79 Trnovo
1.147.621 hektara, {to ~ini oko 47
odsto ukupne povr{ine.
Posebna lovi{ta su ustanovqena na podru~jima koja se
po zna~aju stani{ta i vrsta
divqa~i izdvajaju od drugih
lovnih podru~ja. Ona su ravnomjerno raspore|ena daju}i {ansu razvoju kako lovne
tako i turisti~ke djelatnosti u Republici Srpskoj. Korisnici posebnih lovi{ta
odre|eni su odlukom Vlade na
prijedlog Ministarstva. Broj
posebnih lovi{ta u odnosu na
dosada{we stawe je ostao isti.
Prema broju i povr{ini dominantna su sportsko-rekreaciona lovi{ta, a wihov broj pove}ao se za 30
odsto. Ona obuhvataju povr{inu od
2.171.707 hektara, {to ~ini 88,1 odsto od ukupne povr{ine.
Prema podacima Lova~kog saveza RS, lovom se bavi 19.086 lovaca,
tako da po jednom lovcu prosje~no dolazi 129,11 hektar povr{ine lovi{ta.
Sportsko-rekreaciona lovi{ta
ustanovqena su na podru~jima koja po
uslovima stani{ta i vrstama
80 Treskavica
81 Zagorje
82 Kamenica
83 Panos
84 Sjeme}
85 Mednik
86 Varda
87 Vu~evica
88 Ciceq
89 Novo
Gora`de
90 Baki}
91 Vrbnica
92 Zelengora
93 Vele`
94 Nevesiwe
95 Gacko
96 Berkovi}i
97 Qubiwe
98 Vidu{a
99 Leotar
divqa~i omogu}avaju intenzivan lov
divqa~i prvenstveno radi zadovoqavawa sportskih potreba doma}ih lovaca. Ova lovi{ta u odnosu na
druga su prioritetno ustanovqena u
svim op{tinama gdje tradicionalno
postoje jaka lova~ka udru`ewa.
Dodjela sportsko-rekreacionih
lovi{ta na kori{}ewe sprovedena je
5
u skladu sa zakonskim odredbama putem javnog konkursa. Lova~kim udru`ewima koja su ispunila uslove
tra`ene konkursom, dodijeqena su
lovi{ta ugovorom o kori{}ewu na
period od deset godina. Dodjela lovi{ta okon~ana je do po~etka lovnih
aktivnosti u lovnoj 2016/17. godini.
SPORTSKO
-REKREACIONA
LOVI[TA OMOGU]AVAJU
INTENZIVAN LOV
Privredna lovi{ta su ustanovqena na podru~jima koja po uslovima stani{ta i vrstama divqa~i
omogu}avaju intenzivno privre|ivawe u lovstvu, jer je Zakonom o lovstvu predvi|eno da se planirani
odstrel divqa~i u ovim lovi{tima
mo`e dati pod koncesiju. Broj privrednih lovi{ta pove}ao se za 50 odsto (pet lovi{ta). Privredna
lovi{ta su ustanovqena na povr{ini od 187.490 hektara ili 7,6 odsto od
ukupne povr{ine svih lovi{ta, dok
posebna lovi{ta zauzimaju povr{inu od 104.979 hektara, {to u procentima iznosi 4,03 odsto od ukupne
povr{ine.
6 oktobar/novembar 2016.
PI[E: ANITA JANKOVI]
[email protected]
ve ono {to sam obe}ao
delegatima i lovcima u
Lova~kom savezu RS sam
na velikom putu da u
prvih godinu svoga rada u
cijelosti ispo{tujem.
Rekao je ovo predsjednik Lova~kog saveza Republike
Srpske Savo Mini}, koji je krajem
2015. godine do{ao na ~elo najbrojnije organizacije u Srpskoj. Ovo je samo
jedno od brojnih pitawa koje je na wegovu adresu stiglo od kolega lovaca.
- Prvi ciq je bio izmjena i dopuna Statuta, po kojem }e se mandat
predsjednika Saveza ograni~iti na
dva uzastopna mandata jer u Srpskoj
ima 20.000 lovaca i nema potrebe da
jedan lovac zauzme mjesto. Samim tim
}emo nalo`iti lova~kim udru`ewima da usklade svoje statute sa
Statutom LS. Obe}ali smo lovcima
da }e sve izvje{taje koje podnose organi i radna tijela koje imenuje
Skup{tina i Nadzorni odbor usvajati Skup{tina, a ne kao do sada Upravni odbor kojeg je kontrolisao
Nadzorni odbor, {to je bila nelogi~nost. Kada su u pitawu statuti regija, predlagawe radnih tijela,
napravili smo u prijedlogu izmjena i
dopuna Statuta da regija ima veliki
zna~aj i da se preko regije vr{i kompletno delegirawe i predlagawe u sva
radna tijela, jer }emo na taj na~in oja~ati rad u bazi, rad lova~kih udru`ewa preko regija i to }emo do kraja
decembra zavr{iti. Mnogo vremena
nam je oduzelo ustanovqavawe i dodjela lovi{ta lova~kim udru`ewima na
gazdovawe i tu smo zavr{ili vi{e od
98 odsto posla i to odli~no.
LN: Koji problemi ti{te vi{e
od 19.000 lovaca u RS i kako ih rje{avate?
MINI]: Problem koji uglavnom mu~i lovce je netransparentno
tro{ewe novca, iz tog razloga smo
plan prihoda i rashoda objavili u novinama. Na{e kolege imaju pravo da
znaju kako i gdje tro{imo novac. @alili su se i na rad stru~ne slu`be u
smislu konspirativnosti, transparentnosti, qubaznosti jer qudi koji
rade u stru~noj slu`bi su pla}eni od
nas lovaca, nisu na dr`avnom ili lokalnom buyetu i moraju odgovoriti zadatku i blagovremeno izvr{avati
obaveze. Lovci tra`e od wih da budu
susretqivi i qubazni i zato }emo
otvoriti i-mejl na koji }e se lovci
mo}i javqati sa pritu`bama, kritikama ili pohvalama na rad stru~ne
slu`be.
LN: Kakva je finansijska situacija u LS RS?
MINI]: Finansijska situacija je stabilna, izvr{ili smo sva pla}awa koja su se odnosila na obaveze iz
prethodnog perioda, odnosno sve pre-
S
SAVO
MINI],
Finansijska
situacija je
stabilna,
izvr{ili smo
sva pla}awa
koja su se
odnosila na
obaveze iz
prethodnog
perioda,
odnosno sve
preuzete
obaveze smo
u kontinuitetu
isplatili,
rekao Mini}
PREDSJEDNIK
LOVA^KOG
SAVEZA RS,
ODGOVARA
NA PITAWA
KOLEGA
SRPSKA
SPREMNA
ZA CITES,
FBiH
NIJE
Lovci imaju
pravo da znaju kako
tro{imo novac
uzete obaveze smo u kontinuitetu isplatili. U ovom momentu nema nikakvih problema koji bi mogli ugroziti
rad i funkcionisawe. Finansijski
plan za ovu godinu objavqen je u ovom
izdawu "Lova~kih novina" jer `elimo
da budemo transparentni. @eqeli
smo na doma}inski na~in da raspola`emo sredstvima i da obavijestimo
lovce u Srpskoj na {ta se tro{i novac, jer ako ne postoji finansijski
plan i ako ne ka`ete lovcima koliko
ima novca i na {ta se tro{i, ostaje
prostor za sumwu. Transparentno }emo objaviti i ko radi u LS, ko redovno prima novac od Saveza i u kom
iznosu, pa }emo raspravqati da li su
to visoki ili niski iznosi, koliko
lica treba da bude zaposleno itd.
LN: [ta je ura|eno kada je u pitawu Zakon o oru`ju i municiji, da
li je olak{ana procedura kupovine?
MINI]: Ministarstvo unutra{wih poslova RS nam je uveliko
iza{lo u susret i sada je mnogo lak{a
nabavka municije i oru`ja za lica koja ve} posjeduju oru`ne listove. Domove zdravqa koji izdaju odre|ena
uvjerewa smo sveli na svega sedam,
smaweni su i nov~ani iznosi za 50 od-
INTERNET
STRANICA
LN: Najavili ste pokretawe
moderne internet stranice,
da li ste blizu realizacije
plana?
MINI]: Veoma smo blizu realizacije tog plana i sada smo u
fazi zakqu~ivawa ugovora u vezi
sa ure|ewem internet stranice.
Sajt Lova~kog saveza RS }e jo{
blagovremenije pratiti de{avawa u lovi{tima RS u odnosu na
novine, jer }emo ostvariti dnevni
kontinuitet. Na sajtu }e biti prezentovani i svi kontakt telefoni
qudi iz Saveza, a prenosi}e i
kompletan sadr`aj iz "Lova~kih
novina".
sto, ali i vrijeme izdavawa oru`nih
listova. Ostvarili smo dobru saradwu sa MUP-om i svi na{i prijedlozi uzeti su u obzir i lovcima je
sada mnogo lak{e kada je u pitawu
dr`awe i no{ewe oru`ja, nabavka
oru`ja i municije, produ`ewe akata,
to jest oru`nih listova. Donijeli
smo i odluku za izmjenu pitawa za polagawe lova~kog ispita, jer u sada{wim testovima ima od 10 do 15
odsto pitawa koja su dvosmislena i
zastarjela. Imenovali smo komisiju
koja }e napraviti novi ispitni test
kako bi budu}i lovci lak{e razumjeli pitawa.
LN: Koliko je do sada ura|eno
povodom unosa divqa~i u lovi{ta i
kakvi su planovi za budu}nost?
MINI]: U narednoj godini }emo imati ozbiqan projekat o pitawu
unosa divqa~i u lovi{ta RS, i to
prvo unos postoje}e divqa~i, a zatim
i divqa~i koja je postojala u na{im
lovi{tima, ali je zbog ratnih dejstava, krivolova i bolesti sada nemamo
na podru~ju Srpske. Do sada smo vi{e od 150 ze~eva unijeli u lovi{ta
kako bismo osvje`ili krv i nastavqamo sa tim aktivnostima. Prvo
smo vr{ili unos ze~eva u poplavqena podru~ja, a prije nekoliko
dana izvr{ena je podjela u Stanarima, Kozluku, Trebiwu, Gacku i Lova~kom udru`ewu "Vukovi sa Drine".
Analizira}emo i postoje}e kapaci-
oktobar/novembar 2016.
LAK[E I BR@E
DO ORU@NOG LISTA
tete na{e fazanerije, na~in uzgoja
fazana prije unosa u lovi{te, a za
naseqavawe
plemenite
vrste
divqa~i, gazdovawe krupnim meso`derima i unos muflona i jelena lopatara moramo anga`ovati doma}u i
struku iz {ireg regiona.
LN: Dokle je do{la procedura u
vezi sa dobijawem CITES dozvole i
postoji li mogu}nost da RS sama
aplicira, budu}i da je situacija u
FBiH daleko od ispuwavawa potrebnih preduslova za dobijawe dozvole?
MINI]: Srpska je bila doma}in kolegama iz lova~kih saveza iz
FBiH i LS Herceg-Bosne, gdje su
bili predstavnici i CICA i FACE-a i ve} smo na neki na~in zajedno
sa
Ministarstvom
poqoprivrede, {umarstva i vodo-
privrede i Ministarstvom spoqne
trgovine i ekonomskih odnosa BiH
dogovorili
zavr{ne korake. Budu}i da RS ne
mo`e sama aplicirati za CITES,
predlo`ili smo
da na nivou RS
imamo stru~no tijelo. Sa stru~nim
tijelom ne bi bilo
cen tra li za ci je,
koja bi mogla zbog
politike da nas
dovede u situacije
da ne mo`emo blagovremeno dobijati
potrebne
dozvole. Spremni
smo za CITES u
potpunosti, ali,
na`alost,
u
FBiH nije tako
zbog 11 kantona i
nedono{ewa zakona, ali i na{e kolege iz
Federacije trebaju i `ele primjenu CITES
konvencije pa }emo ~ekati. CITES
ne
podrazumijeva samo iznos divqa~i
i trofeja iz
zemqe ve}, prije
svega, brigu o lovi{tima i u skladu s tim }emo
napraviti slu`bu
za intervenciju,
pra}ewe i istra`ivawe. Anga`ovali smo qude koji
pripremaju okvir odluke za nabavku
pu{ke za uspavqivawe, nabavku foto-opreme i svega onoga {to bi taj
tim trebalo da ima. Anga`ova}emo
i veterinarske slu`be zbog plavog
jezika, ameri~kog metiqa i drugih
bolesti. Utvrdi}emo i brojnost {akala u na{im lovi{tima i vidjeti
stvarnu {tetu koju nanosi i preduzeti mjere da bi se pravila redukcija wegove brojnosti.
LN: Redizajnirali ste "Lova~ke novine", kako vidite wihovu budu}nost i djelovawe stru~nih
qudi u LS RS?
MINI]: Lovci su me pitali
za{to se ovoliko ~ekalo sa izdavawem na{ih novina, ali morali
smo raspisati javne nabavke i ispo{tovati kompletnu proceduru. Izabrali smo "Glas Srpske" za
saradnika, jer imaju iskustva sa lova~kim temama. Dogovorili smo da
sve fotografije u na{im novinama
budu autenti~ne i iskqu~ivo iz lo-
7
ORGANI LOVA^KOG SAVEZA RS
Skup{tina
Dragan Pavlovi} - predsjednik
Vojin Bera - potpredsjednik
Radoslav An|eli} - potpredsjednik
Nadzorni odbor
Slobodan \orem - predsjednik
Miodrag Simeunovi} - ~lan
Pane Gavri} - ~lan
Upravni odbor
(po regijama)
Radoslav Ristanovi}
- Stara Hercegovina
Savo Mini} - dobojsko-modri~ka
@elimir Du{ani}
- dobojsko-modri~ka
Vojo Nari} - dobojsko-modri~ka
Vasilije Savi}
- semberijsko-majevi~ka
Lazar Stevanovi}
- semberijsko-majevi~ka
Zdravko Ili} - Bira~
Stevan Dra{kovi}
- sarajevsko-romanijska
Milovan Vasi}
- lijev~ansko-motaji~ka
Predrag Qubi~i}
- lijev~ansko-motaji~ka
Slobodan Borojevi}
- sansko-unska
Dra{ko Rosi} - sansko-unska
Milan Kova~ - mrkowi}ka
Milan Bakmaz - Hercegovina
Slobodan @upqanin - bawalu~ka
Borislav Bojani} - bawalu~ka
Risto Mari} - JP "[ume Srpske"
Spomenko Stojanovi}
- JP "[ume Srpske"
Miroslav Drqa~a
- JP "[ume Srpske"
Jovo Daki} - JP "[ume Srpske"
Predsjednik UO
Savo Mini} - [amac
Stevan Dra{kovi} - potpredsjednik
Risto Mari} - potpredsjednik
Lazar Stevanovi} - potpredsjednik
Predrag Qubi~i} - potpredsjednik
Sekretar LS RS
Vasilije Savi} - Bijeqina
Stru~ni savjet za lovstvo
Radenko Bo`i}
- semberijsko-majevi~ka
Zoran Jovanovi} - Hercegovina
Milan Drageqevi}
- lijev~ansko-motaji~ka
Jelena Do{lo
- sarajevsko-romanijska
Davor Kopawa - mrkowi}ka
vi{ta RS. Mora}e se po{tovati i
etika jer ne}e biti slika gdje lovci
sa fla{om piva u rukama opkora~e
divqu sviwu i sli~no. Novine }e
izlaziti svaki mjesec, bi}e blagovremene, donosi}e teme iz sezonskog
lova, pratiti sve {to se de{ava u
Vlajko Ili} - bawalu~ka
Vlado Kaurin - sansko-unska
Komisija za normativnu
djelatnost
Zoran Mla|enovi} - predsjednik
Milan To{i} - ~lan
Nenad Plotan - ~lan
Mirko Luki} - ~lan
Milanko Kanostrevac - ~lan
Komisija za informisawe
Vojo Stjepanovi} - predsjednik
Milenko Lazarevi} - ~lan
Nedeqko Glamo~ak - ~lan
Aleksandar [qivi} - ~lan
@eqko Antoni} - ~lan
Komisija za lovno
streqa{tvo
Cvjetko Bjeli~i} - predsjednik
Mladen Simi} - ~lan
Nikola Radowi} - ~lan
Marko Pavlovi} - ~lan
Komisija za kinologiju
Predrag Uzelac
Dragoslav Ra~i}
Vedran Bo`i~kovi}
Simo Mojisi}
Komisija za lova~ke trofeje
Radenko Peri{i}
Branislav @ili}
Qubomir Jotanovi}
Mladen Mirkovi}
Dragan Lazi}
Komisija za priznawa
i odlikovawa
Slobodan Ili}
Pero Radanovi}
Marko Stevanovi}
Slavko Kova~evi}
Nenad Reqi}
Komisija fonda
solidarnosti
Dragan Markovi},
ispred semberijsko-majevi~ke regije
Rade Vujinovi},
ispred sarajevsko-romanijske regije
Petar [mitran,
ispred lijev~ansko-motaji~ke regije
Dragoslav Joki},
ispred dobojsko-modri~ke regije
Mirko Vujanovi},
ispred sansko-unske regije
Marko ^eko,
ispred mrkowi}ke regije
Sini{a Stojan~evi},
regija Stara Hercegovina
doma}im lovi{tima. Ove novine }e
biti ponos rada LS RS i svih lovaca i nadamo se da }e se tra`iti broj
vi{e i da }emo ih prodavati i u susjednim zemqama. Bi}emo otvoreni
za sve kritike i lovci }e se ukqu~iti u rad novina.
8 oktobar/novembar 2016.
BiH ima obavezu da
prati brojnost
populacije mrkog
medvjeda, pa`qivo
reguli{e odstrel i
generalno, obezbijedi
zdravu populaciju
mrkog medvjeda
PI[E: DARKO JOVANI]
[email protected]
awaluka je bila doma}in radionice sa temom
"Upravqawe
mrkim medvjedom u Republici Srpskoj", koja
je okupila eminentne
stru~wake za velike zvijeri, predstavnike vlasti, nevladinog sektora,
lovstva, {umarstva, inspektore i me|unarodne stru~wake.
Svi oni su postavili temeqe dugoro~noj za{titi ove vrste u Republici Srpskoj. Na radionici, koju je
organizovao Centar za `ivotnu sredinu, uz podr{ku Vlade RS i "Euronatur" fondacije iz Wema~ke
aktivno je u~estvovalo 40 predstavnika iz raznih institucija, me|u
kojima i pomo}nik ministra za {umarstvo i lovstvo RS Goran Zubi},
ekspert za velike zvijeri sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu \uro
Huber, ekspert za medvjede iz Wema~ke Tiz Grec, predstavnik Savjeta
Evrope Ari Trouborst i Dejan Rado{evi} iz Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i
prirodnog nasqe|a RS.
Profesor ekolo{kog prava Univerziteta u holandskom Tilburgu i
predstavnik Savjeta Evrope Ari
Trouborst u~esnike je uveo u me|unarodne direktive i konvencije i to
Bernsku konvenciju i Direktivu o
stani{tima, sa akcentom na o~uvawe
i upravqawe medvjedom u okviru
evropskog prava. Istakao je zna~aj
dono{ewa plana upravqawa medvjedom.
B
PLAN UPRAVQAWA
NAJBOQI NA^IN DA SE
SPROVEDU OVE OBAVEZE
- Kao i ve}ina evropskih dr`ava, BiH je potpisnica Bernske konvencije, me|unarodnog ugovora s
ciqem za{tite divqih `ivotiwa i
stani{ta. Mrki medvjed je jedna od
vrsta koja je za{ti}ena konvencijom.
Kao takva, BiH ima obavezu da prati
brojnost populacije mrkog medvjeda,
pa`qivo reguli{e odstrel i generalno, obezbijedi zdravu populaciju
mrkog medvjeda. Plan upravqawa
mrkim medvjedom je najboqi na~in da
RADIONICA
"UPRAVQAWE
MRKIM
MEDVJEDOM U
REPUBLICI
SRPSKOJ"
se sprovedu ove obaveze. Iz tog razloga odluka o izradi ovakvog plana u
Republici Srpskoj je veoma bitan korak - rekao je Trouborst.
Pomo}nik ministra za {umarstvo i lovstvo u Vladi RS Goran Zubi} obrazlo`io je aktuelnu zakonsku
legislativu iz oblasti lovstva, a sa
osvrtom na medvjeda i wegov status u
ovim aktima. Zubi} je detaqno iznio
i postoje}a saznawa o mrkom medvjedu
u Srpskoj i to veli~inu i trend populacije, evidenciju odstrela i drugih
na~ina
smrtnosti,
prihrawivawe i evidencije. Tokom
izno{ewa zvani~nih podataka o
brojnosti medvjeda, do{lo se do
zakqu~ka da postoji neusagla{enost
Jedna od
najve}ih
zvijeri
dobila
za{titu
u Srpskoj
oktobar/novembar 2016.
FOTO: @EQKO SEKULI]
jedinki, dok prema podacima me|unarodnih organizacija taj broj iznosi
600 jedinki, ali za cijelu BiH - rekao je Zubi}.
Ipak najvi{e pa`we u~esnika je
izazvalo izlagawe eksperta za velike
zvijeri sa Veterinarskog fakulteta
u Zagrebu \ure Hubera, koji je prisutnima prenio iskustva ste~ena kod
dono{ewa akata i sprovo|ewa planova upravqawa medvjedom u Hrvatskoj.
- Kada govorimo o velikim zvijerima, tako i o medvjedu, moramo
imati jasnu strategiju kako sa wima
postupati. To zahtijevaju i evropski
propisi. Medvjed u Republici Srpskoj je tretiran Zakonom o lovstvu,
dakle lovna je vrsta, a dono{ewem
ovakvog plana dugoro~no bi bila
obezbije|ena stabilna populacija
medvjeda - rekao je Huber.
9
Detaq sa radionice
u Bawaluci
HUBER: MORAMO
IMATI JASNU STRATEGIJU
POSTUPAWA SA
MEDVJEDIMA
podataka o postoje}em stawu populacija medvjeda u RS i BiH sa podacima
koje koriste me|unarodne organizacije.
- Prema podacima Ministarstva
poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede, brojnost medvjeda u RS u
proqe}e 2015. godine iznosila je 725
On je objasnio model upravqawa
medvjedom koji se primjewuje u Hrvatskoj, a koji je zasnovan na maksimalnoj saradwi sa korisnicima
lovi{ta i ostalim stanovni{tvom,
{to obezbje|uje odr`avawe stabilnih populacija medvjeda uz planski
uzgoj i za{titu, ali i trofejni i
drugi odstrel.
Iz prezentovanog modela je
vidqivo da su korisnici lovi{ta
stimulisani da daju ta~ne podatke o
medvjedu na svojoj teritoriji, {to im
zauzvrat obezbje|uje kroz plan
upravqawa dono{ewe ispravnih mjera uzgoja i za{tite, a {to rezultuje
smawewem {tete od
medvjeda, koju u
Hrvatskoj u potpunosti pla}aju korisnici lovi{ta.
U okviru ovih mjera daju se i smjernice za odstrel,
koji u tom slu~aju
mora biti izvr{en
i uredno evidentiran. Huber je istakao
i pojam problemati~nih medvjeda, koji u ve}ini slu~ajeva zavr{avaju
interventnim
odstrelom,
zbog toga {to oni nisu u mogu}nosti da budu vra}eni u normalne
uslove divqine. Takve jedinke su one
koje iz nekog razloga ulaze u naseqa
i gradove, ne bje`e od qudi, hrane se
iz kontejnera. Dotakao se i medvjeda
koji je pro{le godine odstrijeqen u
gradskom podru~ju Bawaluke, te ga je
poistovijetio sa problemati~nim
medvjedom. Upravo zbog ovakvih slu-
~ajeva naveo je da se u sklopu akcionog plana upravqawa formira i
interventni tim koji preduzima mjere za eventualno spa{avawe ili interventno odstreqivawe ugro`ene
jedinke medvjeda.
Prije dono{ewa plana upravqawa medvjedom u Hrvatskoj Huber je iznio i niz podataka i
fotografija o dugogodi{wim
aktivnostima na pra}ewu medvjeda,
kojim su utvr|eni svi parametri relevantni za uspje{no upravqawe.
Nakon ove dvodnevne radionice do{lo se do bitnih zakqu~aka i definisawa daqih koraka ka izradi
dokumenta pod nazivom plan upravqawa medvjedom, a kojim }e se
posti}i efikasno upravqawe populacijom medvjeda u Republici Srpskoj.
Pored navedenih, u radionici
su u~estvovali i predstavnici Veterinarskog fakulteta iz Zagreba,
Biolo{kog fakulteta iz Beograda,
Prirodno-matemati~kog fakulteta,
[umarskog i Poqoprivrednog fakulteta iz Bawaluke, Hrvatske agencije za okoli{, Udru`ewa
ArborMagna iz Bawaluke, Nacionalnog parka "Sutjeska", Dru{tva za istra`ivawe
biodiverziteta
Bawaluka, Inspektorata Republike
Srpske, Udru`ewa Bio Ju`wa~ko
plavo nebo iz Trebiwa, WWF, EuroNatur, Lova~kog saveza RS i drugih.
PI[E: MR @IVKO RAPAJI]
[email protected]
bog uo~ene prorije|enosti na svojim nekada{wim stani{tima u
BiH divokoza se, slu`beno, ve} od kraja 19. vijeka
ubraja u rijetke i prorije|ene vrste divqa~i i od tog vremena
u`iva zakonom propisanu za{titu.
Ali i uz to, wihov areal se zbog nerazumnog pona{awa ~ovjeka ili,
boqe re~eno, maweg kruga nerazumnih
qudi, sve vi{e smawuje.
To je i razlog koji nas je ponukao
da javnost, po ko zna koji put, podsjetimo na ovu zaista rijetku, lijepu i
plemenitu vrstu. Uz to, lovcima ovoga podnebqa posebno dragu, koja svoja prirodna stani{ta ukra{ava, a
nikome ne ~ini nikakvu {tetu.
Z
FOTO: @EQKO SEKULI]
10 oktobar/novembar 2016.
LEGENDE O POSEBNOSTI
Divokoza je tipi~na planinska
divqa~. @ivotni prostor nalazi u
surovim stjenovitim predjelima planinskih masiva i planinskim
pa{wacima uz gorwu granicu {umske
vegetacije, ali i u strmim kawonima
planinskih rijeka na ni`im nadmorskim visinama. Skromnih je zahtjeva u izboru hrane, ali
maksimalnih u pogledu mira. Odr`ala se do danas na odgovaraju}im stani{tima u skoro svim evropskim
planinskim masivima, ali zbog prostorne razdvojenosti, razli~itih klimatskih uslova i prirodnih
posebnosti okoline, u razli~itim geografskim rasama ili podvrstama.
DIVOKOZA (Rupicapra
rupicapra - Linné.)
Istra`ivawa. Zbog na~ina
`ivqewa, izbora `ivotnog prostora
i posebnosti divokoza je bila, a i
danas je, zanimqiva brojnim istra`iva~ima. Op{irniju monografiju o ovoj vrsti,
naslova "La Chamois", napravio je Couturier jo{
1938. godine. Iste godine {tampana je kod nas
"Divokoza"
Milana
Kne`evi}a, s obiqem
podataka o bosanskohercegova~koj divokozi,
wenim stani{tima, stepenom za{tite u tom vremenu
i
drugim
zanimqivim
podacima.
Sqede}a, obimnija istra`ivawa, dobili smo 1960. godine u
kwizi dr Vernera Knausa "Das Gamswild", koja je kasnije pro{irena radovima dr Volfganga [redera i
1978. godine prevedena na na{ jezik
pod naslovom "Gams". To, me|utim, nije sve. O divokozama su brojni autori
objavqivali svoje radove u lova~kim
novinama, zbornicima radova sa stru-
Kroz vijekove se
adaptira na najsurovije
vremenske uslove
~nih savjetovawa, simpozijuma ili
kao rezultate nau~nih istra`ivawa.
Ako bismo tra`ili zajedni~ki nazivnik za objavqeno, on bi se svodio na
zna~ewe ove izuzetne vrste divqa~i i
weno mjesto u prirodi, uz nagla{avawe potrebe za preduzimawem odgovaraju}ih mjera za
wenu za{titu - mjera uzgoja - da bismo je imali u optimalnoj brojnosti u odnosu na `ivotne uslove u
prostoru i mjera racionalnog kori{}ewa realnog godi{weg prirasta - da bismo obezbijedili trajnost
wenog postojawa.
O divokozi u BiH pisali su mnogi. Vrijedi spomenuti da je Fr. B.
Laska svojom kwigom "Die Jagdzustände
des Occupationsgebiet" prvi op{irnije
prikazao stawe lovstva u BiH u dru-
goj polovini 19. vijeka i kasnijom
"Das Waidwerk in Bosnien und Hercegovina" u kojoj je me|u prvima op{irno
obavijestio me|unarodnu javnost o
stawu divqa~i, lovne kinologije i
lovstva u ovim krajevima. U wima je
posebno mjesto dobila divokoza, kao
rijetka i prorije|ena vrsta na ovim
prostorima i pri tome je posebno nagla{ena potreba da ona (ve} tada!) bude dodatno za{ti}ena. Takav apel je
nai{ao na pozitivan odgovor pa je
ve} 1893. godine, na o~uvanim stani{tima divokozje divqa~i, ustanovqeno pet (od ukupno {est)
oktobar/novembar 2016.
TEMA BROJA - Divokoza
Draguq
kojim se mo`e
ponositi
svaka zemqa
koja
ga ima
za{ti}enih podru~ja na prostoru
BiH. Ali, on nije jedini! O divokozjoj divqa~i u ovim krajevima su tokom proteklog vremena, u brojnim
lova~kim ~asopisima kod nas i u svijetu, objavqivali svoje radove i drugi autori.
Divokoza je inspirisala i
kwi`evnike, koji su o susretima s
wom pisali sa odu{evqewem, isti~u}i wenu `ivotnu snagu i sposobnost da pre`ivi u surovim, ali
pejza`no prelijepim krajevima, gdje
je susret s wom praznik za du{u i
o~i. Da je divokoza me|u lovcima, ne
samo ovda{wim, posebno cijewena,
govore i ~iwenice da se nalazi na
MU@JAK IMA
JA^E POVIJENE
ROGOVE NEGO @ENKA
slu`benom amblemu lovaca BiH ve}
od dvadesetih godina pro{log vijeka
te na zna~ki lovaca Kraqevine Jugoslavije - od tridesetih godina pro{loga vijeka, a danas na grbovima
sva tri lova~ka saveza u BiH, Lovske
zveze Slovenije i Lova~kog saveza
Crne Gore. Lik divokoze je i na medaqama koje su dobijane uz priznawa
na Prvoj izlo`bi lova~kih trofeja
u Jugoslaviji 1937. godine u Zagrebu,
organizovanoj pred prvu Me|unarodnu izlo`bu lova~kih trofeja u Berlinu iste godine (zna~ajna po tome
{to su se na woj lova~ki trofeji po~eli ocjewivati po jedinstvenim
kriterijumima ustanovqenim na zasjedawu Me|unarodnog savjeta za lov
u Pragu 1937. godine). O divokozama
se i u narodu govori s posebnim po{tovawem. S koqena na koqeno se
11
prenose legende koje u svojim porukama govore o wenoj posebnosti, zala`u}i se za wenu za{titu, a preko
we i za za{titu sredine u kojoj `ivi.
Stani{ta divokoza. Geografski posmatrano, stani{ta divokoza
u BiH vaqa vidjeti kao segment nekada{weg kontinuiranog stani{ta
ove vrste u alpsko-dinarsko-{arskopindskom sistemu. Divokoze su na
prostoru od Alpa do Gr~ke autohtona
divqa~. Na odgovaraju}im terenima
u na{em prostoru su opstale na planinama ^vrsnici, Prewu, Vele`i,
Bjela{nici, Treskavici, Zelengori,
Bjela{nici i Su{ici (u kawonu
Drine).
S ovih prostora divokoze su prirodnim migracijama ili uz ~ovjekovu pomo} (kroz ve}u brigu o za{titi
i naseqavawem) uspje{no pro{irivale svoj areal na okolna (ali i druga udaqenija) odgovaraju}a stani{ta
pa se takav postupak mo`e preporu~iti kao provjeren u praksi.
VIJEKOVI IZWEDRILI
RAZLIKE
Stani{ta divokoza su izgledom
razli~ita. Na to u velikoj mjeri uti~u konfiguracija i ekspozicija terena, geolo{ka podloga i pedolo{ka
svojstva tla, nadmorska visina i s
wima povezana klima stani{ta, koje
zajedni~ki uslovqavaju formirawe i
raznolikost vegetacijskog pokrova
pojedinih dijelova stani{ta. Mogu
to biti stjenoviti masivi, kawoni
ili prostrani planinski pa{waci,
ali uvijek s obiqem zatravqenih
ili grmqem/{umom obraslim povr{inama (li{}ari ili ~etinari).
Kvalitet stani{ta, u najve}oj mjeri,
odre|uje obim i raznolikost dostupne hrane i vode te odgovaraju}a
skloni{ta, u kojima mogu na}i za{titu od predatora, zaklon u kojem }e
koze donositi i odgajati mlade, u kojem }e biti sigurne u vrijeme pre`ivawa i mirovawa i u kojem ih ~ovjek
ne}e uznemirivati. Ali, pri tom se
ne smije zanemariti zna~ajan uticaj
nadmorskih visina podru~ja i ekspozicije, koli~ina i vrsta padavina,
du`ina trajawa swe`nog pokriva~a
ili qetweg su{nog perioda, kao i
ostali faktori od kojih zavisi zadovoqewe `ivotnih zahtjeva vrste tokom godine.
Sistematizacija. Po zoolo{koj
sistematizaciji divokoza (Rupicapra
rupicapra rupicapra - Linné.) pripada: razredu sisara (Mammalia), redu dvopapkara (Artiodactyla), podredu
pre`iva~a (Ruminantia), porodici
{upqoro`aca (Bovidae), potporodici koza (Caprinae) i rodu divokoze
(Rupicapra).
Vrsta ili rod pod imenom divokoza, kako rekosmo, danas opstaje na
pojedinim me|usobno razdvojenim
planinskim masivima razli~itih ge-
12 oktobar/novembar 2016.
olo{kih, pedolo{kih, klimatskih i
vegetacionih karakteristika, kojima
su se populacije, koje u wima `ive
kroz vijekove, prilago|avale i uticale na razvoj i nastajawe geografskih
rasa ili podvrsta. Tako danas poznajemo: alpsku divokozu (Rupicapra rupicapra rupicapra, po Linnéu), sa stani{tima
u francuskim, {vajcarskim, italijanskim, austrijskim, lihten{tajnskim, wema~kim i, djelimi~no,
slovena~kim Alpama; pirinejsku divokozu (Rupicapra rupicapra pyrenaica, po
Bonapartu), sa stani{tima u Pirinejima; kantabrijsku divokozu (Rupicapra rupicapra parva, po Cabreri), sa
stani{tima u Kantabrijskim planinama u [paniji; abru{ku divokozu
(Rupicapra rupicapra ornate, po Neumannu),
sa stani{tima u Apeninima, Abruci
u Italiji; balkansku divokozu (Rupicapra rupicapra balcanica, po Bolkayu), sa
stani{tima u Sloveniji, Hrvatskoj,
BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Gr~koj; kavkasku divokozu (Rupicapra rupicapra coaucasica, po Lydekkeriju),
sa stani{tima na Kavkazu; francusku divokozu (Rupicapra rupicapra cartusiana, po Couturieru), sa stani{tima u
masivu Chartreuse u francuskim Alpama; karpatsku divokozu (Rupicapra rupicapra carpatica, po Couturieru), sa
stani{tima na Karpatima u Rumuniji; maloazijsku divokozu (Rupicapra rupicapra asiatica, po Lydekkeriju), sa
stani{tima u Pontskim planinama,
Taurusu i Antitaurusu u Maloj Aziji.
Podvrste se neznatno razlikuju
po nijansama boje i nekim veli~inama.
Izgled. Tijelo svih divokoza je sna`ne, kvadratne
figure, s jakim udovima, mi{i}avim vratom i lijepo
oblikovanom glavom, kratkim repom i kukastim rogovima kod oba pola.
Mu`jake prepoznajemo
po ja~e povijenim rogovima
(prema potiqku), primjetnom
~uperku dlaka na
Volujak i
Magli} - iskonska
stani{ta
divokoza
polnom organu i tamnijoj, skoro
crnoj boji krzna u zimskom periodu.
Obi~no su krupniji od `enki. Najja~i primjerci mogu imati i vi{e od
40 kilograma. @enke su sa tawim
vratom i bla`e povijenim rogovima
(prema hrptu) i tamnosive boje u zimskoj odori. U prosjeku su do deset odsto mawe i oko deset kilograma
lak{e od mu`jaka. Rast zavr{avaju u
petoj godini, kada kostur poprima definitivne veli~ine. U to vrijeme
dose`u i najve}e te`ine, koje kod mu`jaka traju do 12, a kod `enki do 14.
godine, od kada, starewem, po~iwu da
opadaju.
druga termi~ku ulogu. Kod povr{inske razlikujemo osi i blago talasaste
dlake, koje prepoznajemo po boji i du`ini. Os je ravna i du`a, qeti za
milimetar do dva, a zimi i dva puta
du`a od blago talasaste. Kod osi se
izdvajaju dlake na tamnoj liniji
hrpta, koje se ne mijewaju pri jesewoj
promjeni dlake ve} nastavqaju rast
do decembra, pa su tada i najdu`e.
Poddlaka je vunasta, primjetno tawa,
kra}a i znatno gu{}a, po ~emu se bitno razlikuje od povr{inske. Pokriva cijelo tijelo (osim na ~elu) tokom
cijele godine i {titi ga od naglih
temperaturnih promjena. Uz korijen
poddlake su lojnice, koje imaju posebnu ulogu u odr`avawu dlakavosti.
GDJE NE MO@E NIKO,
Boja qetwe dlake je r|astocrveMO@E DIVOKOZA
na, s crnom prugom po hrptu, s tamniJarad na svijet dolazi u sivom,
jim, skoro crnim nijansama dlake na
paperjastom krznu, koje we`ni orgaudovima i spoqnim dijelovima u{inizam {titi od hladno}e i ostaje sve
ju, te karakteristi~nim svijetlim nido jesewe promjene dlake, kada poprijansama na unutra{wim dijelovima
maju izgled odraslih. Mu{ka jarad u
u{iju, na podbratku i obrazima. Wih
tom periodu dosti`e te`inu od 10 do
presijecaju tamne pruge koje se obos17, a `enska od devet do 16 kilogratrano prote`u od korijena rogova,
ma.
preko o~iju (opkoqavaju ih) do
Dlakavost i boja. Tijelo divokoze
stra`weg dijela usana. Izgled glave
je cijele godine s dvije vrste dlaka: pose ne mijewa pri promjeni dlake (savr{inskom i poddlakom. Ako bi im
mo su svijetle nijanse tokom qeta netrebalo odrediti ulogu, onda bismo
{to izrazitije).
morali kazati da prva vrsta dlake ima
Gubqewe qetne boje je primjetno
mehani~ku, a
ve} od avgusta, kada dolaskom jesewih,
hladnijih dana po~iwe intenzivniji
porast zimske dlake u procesu
pripreme jedinki za zimski
period. S porastom zimske
dlake dolazi i do promjena boje, tako da ve} po~etkom jeseni na
Prirodne
divokozama uo~avamo
pe}ine u
zimsku odoru. Dlaka
stani{tu
je tada kod divojaradivokoza
ca prqavosme|e do
imaju va`nu
tamno sivosme|e boje
ulogu u
(koja se na snipronala`ewu
jegu
dozaklona od
vremenskih
neprilika
`ivqava ~ak kao crna). Divokoze su u
tom periodu u odje}i s ne{to svjetlijim nijansama. Rast zimske dlake se
zavr{ava tokom decembra. Zimska
dlaka na jedinkama ostaje u svoj svojoj qepoti do pred kraj marta, kada po~iwe da gubi sjaj i postepeno opada.
Istovremeno raste qetwa dlaka koja,
najkasnije do kraja juna, pokriva cijelo tijelo.
Udovi. Sna`no tijelo se oslawa
na sna`ne udove. Polo`aj kostiju nogu im je specifi~an (po uglovima koje tvore podlaktica i nadlaktica) i
razli~it u odnosu na ostale vrste iz
iste porodice, {to divokozama omogu}ava lako pewawe strmim padinama i sigurne doskoke. Tome dodatno
doprinose zavr{eci ro`natih papaka, koji se na stjenovitom terenu dosta tro{e, ali i stalno rastu. Unutar
wih su meki jastu~i}i, {to im
omogu}av a
oktobar/novembar 2016.
Draguqi
u svom
stani{tu
da se pri doskoku i na male kamene
povr{ine (stvarawem vakuuma na tvrdoj podlozi) nakratko za tlo priqube
u pripremi za novi skok.
Pri laganom hodu na ravnom tlu
papci su im paralelni. Pri trku, na
snijegu ili na strmom terenu, papci
(me|usobno povezani sna`nom tetivom) se {ire, pove}avaju}i tako gaze}u povr{inu. Iza papaka su i dva
zapapka, koji nisu tetivama povezani,
{to govori da i nisu u nekoj zna~ajnijoj funkciji pri kretawu, osim
mo`da pri spu{tawu na strmim stranama, kada se tla doti~u i pri tome
se, primije}eno je, tro{e.
^ula. Divokoze imaju odli~an
vid, sluh, wuh i ukus. O~i su im krupne, s tamnom {arenicom i izdu`enom zjenicom koju mogu dosta
ra{iriti. Postrance su postavqene,
zbog ~ega kod wih izostaje "stereoskopska" slika. Svojom osjetqivom zjenicom, me|utim, sposobne su
efikasno identifikovati pokretne
objekte, razaznaju}i, na primjer, bjeloglavog supa od orla u letu. Uz to,
specifi~nost o~iju divokoza je i ta
{to su prilago|ene da bez posqedica
(mislimo na swe`no sqepilo) podnose jaka ultravioletna zra~ewa na,
tokom zime i ranoga proqe}a, snijegom pokrivenim prostorima.
U{ne {koqke su im vrlo pokretqive. Lako ih i brzo usmjeravaju
u pravcu izvora zvuka i uspje{no razlikuju kotrqawe kamena otisnutog
od susjednog krda ili nekog drugog,
kao i svako upozorewe na opasnost glasom ili udarcem noge o tlo, od
strane vode}e jedinke u krdu.
DUG @IVOT U SUROVIM
USLOVIMA
Divokoze organima mirisa nepogre{ivo uo~avaju opasnosti od preda-
tora ili qudi, lako razlikuju sopstvenu jarad od drugih u krdu, identifikuju mirisna markirawa drugih
vrsta na prostorima `ivqewa, a divojarci - uz to, mirisne oznake dominantnih jedinki istog pola, kao i
spremnost `enki za parewe. Wuhom
i ~ulom ukusa uspje{no pronalaze odgovaraju}u hranu, biraju}i pri tome
one dijelove biqaka koje u tom periodu godine obezbje|uju organizmu potrebne nutritivne sastojke.
^ulo dodira dolazi do izra`aja u
kontaktu jareta i majke pri dojewu i
odmarawu,
kada
su
tijesno
priqubqeni.
Probavni organi. Probavni
sistem kod divokoza je sli~an sistemu
ostalih pre`iva~a. Zapo~iwe usnom
{upqinom sa sna`nim vilicama,
~vrstim zubima, jezikom i `lijezdama. Tu se uzeta hrana usitwava, natapa se izlu~inama `lijezda i onda se
transportuje kroz jedwak do slo`enog
`eluca. U `elucu se hrana, uz pomo}
mikroorganizama, razla`e i priprema za resorpciju u (dugom) tankom i
(kra}em) debelom crijevu. U wima se
(i grubqa) hrana maksimalno isko-
risti, a iskori{}eni i nesvarqivi
dio kroz ~mar se izlu~uje. Specifi~nosti probavnih organa divokoza su
sqede}e: Zubna formula je jednaka
kao kod ostalih divqih pre`iva~a
na{ih krajeva (srna i jelen). U usnoj
{upqini su 32 zuba, od kojih je osam
sjekuti}a - i to samo u dowoj vilici,
a 12 je pretkutwaka i 12 kutwaka pravilno raspore|enih u gorwoj i
dowoj vilici. Mlije~ni sjekuti}i i
pretkutwaci se zamjewuju od druge do
~etvrte godine. Kona~na izmjena mlije~nih zuba zavr{ava se u ~etvrtoj godini (preciznije: nakon 40 mjeseci),
pa je po tim promjenama mogu}e utvr|ivati starost primjeraka do te dobi. Kutwaci izrastaju kao stalni
zubi. Zna~ajne razlike divokozjeg zubala u odnosu na zubala drugih vrsta
iz iste porodice su izra`ene u trajnosti i ~vrstini zuba koji se, prakti~no, ne tro{e, pa po toj osnovi nije
mogu}e ni pribli`no utvr|ivati
starost (kao kod srne}e i jelenske
divqa~i).
Utisak je da je ta specifi~nost,
izme|u ostalog, razlog wihovog dugog
`ivota u surovim stani{nim uslovima. Slo`eni `eludac se sastoji od
buraga, mre`astog i listi}avog `eluca i siri{ta, od kojih svaki ima
svoju funkciju. Tako je kod jaradi siri{te najve}e sve dok si{u.
Kasnije, s po~etkom uzimawa zelene hrane, siri{te se smawuje, a ostali dijelovi `eluca se odgovaraju}e
razvijaju, prihvataju}i ulogu deponija
uzete hrane, weno razlagawe (uz pomo} bakterija) i preparirawe za
daqe procese u crijevima. U tankom
i debelom crijevu se obavqa resorpcija hrawivih materija, a neiskori{}eni dijelovi se izlu~uju preko
~mara. U sadr`aju `eluca divokoza
ponekad nalazimo "bezoar" kugle, koje se formiraju od nesvarqivih dijelova hrane, dlake, koju unose u
organizam lizawem, i smole, koja je
sastavni dio uzete hrane. One su
okrugle ili jajolike, a mogu dosti}i
promjer i do 15 centimetara. @u~ni
mjehur je, kao i kod ostalih {upqoro`aca, pri~vr{}en uz jetra i svojim
izlu~inama u~estvuje u probavi. Ishranu divokoza obezbje|uje biqni
Kawoni planinskih
rijeka pru`aju
dobre uslove za
opstanak divokoza
13
svijet. To su brojne travnate vrste
planinskih pa{waka, {umskih proplanaka, to~ila, kao i trava iz pukotina stijena. To su osnovni izvori
hrane kroz cijelu godinu. Me|utim,
divokoze koriste i pupoqke, li{}e i
plodove drvenastih biqaka tokom vegetacije, kao i dostupne neodrvewele
dijelove li{}ara i ~etinara, naro~ito zimi.
DIVOKOZJA
STANI[TA UVIJEK
U PEJZA@NO
LIJEPOM PREDJELU
Vegetacioni pokriva~ ili, preciznije, formirane biqne zajednice
na
divokozjim
stani{tima,
uslovqene su geolo{kom podlogom,
pedolo{kim profilom formiranog
tla, konfiguracijom, nadmorskom visinom i klimatskim prilikama pojedinog podru~ja. Zbog toga se sadr`aji
biqnih vrsta u biqnim zajednicama
pojedinih zona divokozjih stani{ta
mogu bitno razlikovati, ali se tim
razlikama divokoze lako prilago|avaju. Reklo bi se, to ovoj pokretqivoj
vrsti ~ak i pogoduje, jer joj omogu}ava da do|e do odgovaraju}e hrane na
razli~itim lokalitetima u pojedinim godi{wim dobima. Tokom zime
su to obi~no najni`i, jugu eksponirani dijelovi wihovog stani{ta, gdje
je snijeg najmawi i najkra}e traje, a
s proqe}a se kre}u prema vi{im predjelima, prate}i granicu povla~ewa
snijega i obnavqane svje`e vegetacije. U vi{im predjelima, gdje je rosa
obilna i gdje su trave za vrelih qetnih dana najso~nije, ostaju do kasne
jeseni i snijega, kada ponovno kre}u
prema zimskim stani{tima.
U pogledu prehrane zimi im je
najte`e. Ali, za wih ne i bezizlazno.
Spretno se probijaju do prostora sa
kojih je vjetar oduvao snijeg ili do
pukotina strmih stijena iz kojih
izbijaju vlati trave ili neodrveweli
izbojci grmova. Nije rijetko nai}i
na tragove gdje su divokoze nogama
razgrtale snijeg da do|u do vrije`a
kupine, izbojaka maline, stabqika
zove ili nekoga drugog polegnutog
planinskog grmqa. Istra`ivawem
sadr`aja pred`eluca divokoza tokom
godine ustanovqeno je da travnate
vrste ~ine osnovu ishrane. Wihov
udio u vegetacionom periodu dosti`e
do 90 odsto, a zimi do 60 odsto. Ostala hrana poti~e od drvenastih
biqaka, od kojih koriste li{}e ili
iglice, plodove, pupove i neodrvewele dijelove dostupnih izbojaka. Potrebe za vodom divokoze,
uglavnom, podmiruju uzimawem so~ne
zelene hrane, trave ili mladih izbojaka, naj~e{}e sa mnogo rose koja je u
jutarwim i ve~erwim ~asovima gotovo redovno prisutna na vegetaciji u
14 oktobar/novembar 2016.
planini. Ukoliko rosa izostane
(zbog suvih ju`nih vjetrova u drugoj
polovini qeta, zbog ~ega i vegetacija gubi velike koli~ine vlage), divokoze }e krenuti u pravcu izvora,
planinskih potoka ili "kamenica"
koje su buji~ni tokovi u kamenoj podlozi izdubili, gdje }e podmiriti potrebe za vodom.
Imaju}i sve ovo u vidu, zakqu~ujemo da se problem ishrane i vode, kao
i {teta koja u takvim prilikama nastaje u wihovim pravim stani{tima,
uop{te ne postavqa.
Reprodukcija. Divokoze i divojarci u svojim planinskim stani{tima polno sazrijevaju kada navr{e tri
godine. @enke u toj starosti ve} idu}e jeseni u~estvuju u parewu, a mu`jaci samo ako se za to pravo izbore u
o{troj konkurenciji s drugima. U podru~jima s bla`om klimom i u kawonima rijeka s mawim nadmorskim
visinama, u kojima divqa~ tokom cijele godine ima povoqnije prehrambene uslove, primije}eno je da
izvjestan broj `enki ranije polno sazrijeva i da u parewu u~estvuju sa navr{ene dvije godine, pa se time,
najvjerovatnije, mogu protuma~iti neo~ekivane "eksplozije" prirasta u nekim krajevima gdje je ova vrsta ponovo
naseqena (na primjer, na Biokovu).
NIJE LAKO DO @ENKE
Parewe ili prsk, kako se u narodu naziva, odvija se u novembru. Pripreme za taj proces su primjetne ve}
pri kraju oktobra. Tada se zreli mu`jaci, koji `ive osamqeni, po~iwu
pribli`avati krdima `enki sa mladima. Divojarci su tada u punoj kondiciji i maksimalne te`ine.
Zaro`na `lijezda, karakteristi~na
za ovu vrstu, kod mu`jaka se zna~ajno
pove}ava i lu~i vrlo prodoran miris
koji mu`jak, trqawem, nanosi na vegetaciju da bi wime ozna~io prostor
svog uticaja. Ozna~avaju}i svoj prostor, on istovremeno sa wega protjeruje slabije polno zrele mu`jake i
prikupqa `enke, nastoje}i ih, ~ak i
grubostima, dr`ati pod kontrolom.
To ~ini svojim pona{awem, koje se
prema rivalima odra`ava kao prijete}e, sa nazad polegnutim u{ima i ka
protivniku usmjerenim rogovima, a
prema `enkama kao imponovawe, podignute glave, nakostrije{enih dlaka na hrptu, povijenog repa i koso
polo`enih u{iju na stranu ili prema naprijed. Parewu prethodi udvarawe, sve do perioda spremnosti
`enke za oplodwu (koja traje jedan do
dva dana), nakon ~ega slijedi ~in sparivawa.
Ukoliko oplodwa ne uspije, koze
su spremne za ponovno parewe tek za
dvije-tri sedmice. Period parewa
obi~no traje do kraja novembra, kada
se vidno iscrpqeni mu`jaci povla~e iz krda na svoja izabrana stani{ta. Divokoze u na{im krajevima
podmladak donose u drugoj polovini
maja ili po~etkom juna. Pred ko}ewe
one tjeraju od sebe pro{logodi{we
mladunce i povla~e se na mirna, zaklowena, obrasla i osun~ana mjesta
da bi se ojarile. @enka okoti jedno
ili vrlo rijetko, dva jareta. Jare se
vrlo brzo oslawa na svoje noge, lako
pronalazi maj~ino vime da bi se nahranilo i ve} je kroz sat-dva spremno da prati majku koja se, zajedno s
wim, idu}ih dana pridru`uje krdu u
kojem su pro{logodi{wa jarad, druge `enke sa svojim podmlatkom i
mladi jarci koji krdo jo{ nisu napustili. Jare je neprestano uz majku
ili u wenoj neposrednoj blizini, radi dojewa i za{tite. Pri odmarawu,
jare je uvijek u tijesnom dodiru sa
majkom. Pri kretawu ili bijegu je
neposredno za wom, a u slu~ajevima
opasnosti obi~no izme|u wenih nogu. Maj~ino mlijeko jarad koristi do
zime iako s uzimawem zelenih hraniva po~iwe ve} u avgustu. Jari}i u
krdu su izuzetno `ivahni. Spretno
prate majke po strmim i zasnije`enim terenima, izvode}i vratolomije
u igri sa svojim vr{wacima, pri ~emu isprobavaju reflekse i uvje`bavaju snala`ewe u svim uslovima.
Rogovi. Rogovi kod divokoza su
ko`nog porijekla. Jarad na svijet
dolazi bez rogova. Mjesto budu}eg ro`i{ta na ~elenki mladun~eta je u
prvo vrijeme neprimjetno. Tek nakon
nekoliko dana na ~elenki se mogu,
kao male sto`aste izrasline, primijetiti za~eci ro`i{ta. One
(izrasline) su pod ko`om, a pokrivene su pokosnicom (periost) i
usminom (korijum) preko koje je sloj
poko`ice (epidermis) koja proizvodi ro`nate }elije od kojih se, po
izbijawu van ko`e, formiraju rogovi. S rastom jedinke ja~aju ro`i{ta
i rastu rogovi. U prvoj godini rasta oni formiraju karakteristi~ne
{picaste vrhove i zakrivqenost, a
dosti`u du`inu i do pet centimetara. Rast jedinke u drugoj godini je
intenzivniji, a s wim i rast ro`i{ta i rogova. Na oja~anom ro`i{tu
intenzivira se produkcija ro`nate
mase, rogovi pove}avaju obim (debqinu) i visinu pa je u toj godini
prirast roga i najve}i. Sli~an proces se doga|a u tre}oj i ~etvrtoj godini, ali tada s ne{to mawim
intenzitetom.
Ka`emo, s ~etvrtom godinom rog
se "zatvara", {to se poklapa s okon~awem tjelesnog formirawa jedinke. U petoj godini i daqe sve do
kraja `ivota rast rogova se nastavqa (po obimu i visini) u skladu
s kondicijom i zdravstvenim stawem
jedinke koja ih nosi. Prakti~no, rogovi u prvoj godini `ivota izrastaju
~etiri ili pet centimetara, oblikuju vrhove i zakrivqenost. U drugoj godini prirast roga je najve}i. U
tre}oj i ~etvrtoj je tako|e zna~ajan,
a od pete i daqe, mnogo mawi. Ka`emo, tada se rog "zatvara" iako raste
do kraja `ivota. Veli~ina godi{weg prirasta je u skladu sa `ivotnom snagom jedinke. Ovakvo
prira{}ivawe na rogovima omogu}ava nam - kod nezasmoqenih i neo{te}enih rogova - pouzdano
ustanovqivawe starosti divokoza i
divojaraca. Obim roga mu`jaka je
primjetno ve}i nego kod `enki. Za
du`inu i visinu to se ve} ne mo`e
re}i, a raspon rogova je razli~it i
svojstven za svaku jedinku (obi~no je
mawi od visine roga). Na izgled rogova u predjelima s crnogori~nom
{umom mo`e uticati ambijent u kojem divqa~ `ivi. U tim predjelima,
naime, divokoze su u prilici,
trqaju}i rogove o tanka stabla ili
grane ~etinara na wih nanijeti slojeve smole, koji se smatraju ukrasom
roga.
EKSKURZIJE,
FOTO-LOVOVI
Kori{}ewe. U savremenim uslovima privredna lovi{ta divokozje
divqa~i u prirodi se koriste na razli~ite na~ine. Prvo, za organizovawe |a~kih posjeta divokozjim
stani{tima. Lovi{ta sa divokozjom
divqa~i su u svijetu vrlo zanimqivi
prostori za {kolske ekskurzije, kad
|aci imaju priliku sresti ovu
divqa~ u jedinstvenom prirodnom ambijentu, {to je uvijek prijatan do`ivqaj i {to nikoga ne ostavqa
ravnodu{nim. Uz to, ovakav vid kori{}ewa ima edukativno i propagandno zna~ewe, {to se ne bi smjelo
zanemariti. Drugo, koriste se za organizovawe foto-lovova. Divokozja
stani{ta su uvijek u pejza`no atraktivnim predjelima, koji su posebno
zanimqivi brojnim qubiteqima scena iz prirode, pa je normalno o~ekivati i odgovaraju}u zainteresovanost
za organizovawe pojedina~nih i grupnih posjeta, s ciqem da posjetioci
oktobar/novembar 2016.
do`ive susrete sa ovom (i ostalim
vrstama divqa~i), koje }e uz pomo}
fotoaparata ili kamere sa~uvati kao
drage uspomene na prijatne do`ivqaje u prirodi. U ovom obliku
kori{}ewa bitnu ulogu ima stru~ni
pratilac, koji je istovremeno i dobar
poznavalac lokalnih prilika. Tre}e,
koriste se i za hvatawe divokoza radi naseqavawa na drugim stani{tima. U okolnostima dostignutog nivoa
brojnosti populacije u lovi{tu, hvatawe i isporuka divokozje divqa~i za
naseqavawe prikladnih stani{ta
vrlo je zna~ajan i po`eqan vid kori{}ewa koji, uz povoqan finansijski rezultat, doprinosi op{tim
nastojawima da se areali populacije
divokozje divqa~i pro{ire i na druge odgovaraju}e prostore. (Te{ko ponovqiv, a hvale vrijedan rezultat
ovim vidom kori{}ewa je postignut
od 1965. do 1969. u posebnom lovi{tu
"Prew", gdje su uhva}ene i u lovi{ta
Jugoslavije i Argentine isporu~ene
392 jedinke.)
^etvrto, koristi se za odstrel iz
sanitarnih, uzgojnih ili trofejnih
razloga. Odstrel divokozje divqa~i
moramo posmatrati kao potrebnu uzgojnu mjeru u upravqawu lovi{tem (u
svim fazama brojnosti populacije) i
kao normalan vid kori{}ewa lovi{ta. Obavqa ga stru~no osobqe ili
gosti, po odobrewu stru~nog pratioca. Razlozi za odstrel mogu biti: sanitarni - kada se iz populacije
izlu~uju zdravstveno ugro`ena grla,
uzgojni - kada postoji potreba za izlu~ivawe zakr`qalih ili za uzgoj neprikladnih jedinki, i trofejni kada iz lovi{ta ubiremo rezultate
dugogodi{weg rada uzimaju}i dozrele jedinke. U okolnostima dostignutog
planiranog
kapaciteta
stani{ta, ubire se cjelokupan (real-
Neprocjewivo bogatstvo
na{ih lovi{ta
ni) godi{wi prirast, uz nastojawe
da se u kori{}enom prostoru za idu}u reproduktivnu godinu obezbijedi
planirana brojnost, te polna i starosna struktura populacije. Lov divokoze se praktikuje pretra`ivawem
ili do~ekom. U lovu je dopu{teno koristiti lova~ku pu{ku s izolu~enim
cijevima najmaweg kalibra 6,2 h 51,
sa zrnom te`ine 6 grama i ve}im. U
potrebnu opremu za lov spada jo{ lova~ki dvogled - kao pomagalo u izboru jedinke za odstrel. Odstrel (prema
vrijednosti trofeja), meso i drugi
dijelovi divqa~i se nakna|uju po
vaqanom cjenovniku i zna~ajna su
stavka u prihodima korisnika lovi{ta.
ZAHVAQUJU]I
^ULIMA
PRE@IVQAVA U
SUROVIM USLOVIMA
Ugro`enost. Divokozju divqa~
ugro`avaju zarazne bolesti i bolesti
prouzrokovane parazitima, od kojih
spomiwemo najopasnije (bez obzira
na to {to kod nas nisu zabiqe`ene),
a osim wih jo{: grabe`qivci i krivolov.
Zarazne bolesti su pogubne za divokozju divqa~. Uzrokuju ih mikroorganizmi (virusi, bakterije ili
gqivice), koji u organizam dospijevaju putem spoqnih ili unutra{wih
organa. Najpoznatije je zarazno
sqepilo, koje se prenosi (kontaktom
ili muvama) sa bolesnih na zdrave
~lanove krda, a uzrokuje potpunu
sqepo}u jedinke. S takvom bole{}u,
zbog te{ko}a u pronala`ewu hrane i
nesposobnosti snala`ewa na surovim terenima, ona je osu|ena na nes-
tanak. Borba s ovim zlom se vodi odstrelom svih zara`enih jedinki. Ni{ta mawe nije opasna zarazna
bradavi~avost koju uzrokuje virus, a
koja se manifestuje u vidu bradavica
- naj~e{}e na sluznicama oko usta i
izme|u papaka, koje se pove}avaju i
onemogu}avaju uzimawe hrane ili
kretawe, {to je u oba slu~aja pogubno.
I ovdje je odstrel bolesnih jedinki jedini lijek. Od parazitskih bolesti divokoza spomenu}emo samo
zlo}udniju, {ugavost, koju uzrokuje sitna potko`na u{, {ugarac, a koja, sre}om, kod nas jo{ nije primije}ena
iako se s wom ve} dugo bore u alpskim
stani{tima divokoza Austrije, Slovenije i Italije. Bolest izaziva u~estalo ~e{awe, a manifestuje se
gubitkom dlake na mjestima gdje se u{
(potko`no) naselila radi razmno`avawa i razvoja. Na napadnutim mjestima dlaka opada i javqaju se kraste koje
se sve vi{e {ire, {to za rezultat ima
velike povr{ine tijela bez dlake i u
krastama, a to opet u uslovima surovih
planinskih prilika, obvezno zavr{ava smr}u jedinke. I u ovakvim prilikama, odstrel bolesnih primjeraka, pa
i ~itavih krda, jedini je izlaz.
SVE NEKAKO, ALI
KRIVOLOV…
Divokoze ugro`avaju i rijetki
grabe`qivci prisutni u wihovim
stani{tima. Me|u wih ubrajamo orlove i vukove, kao jedine koje im mogu nanijeti neku {tetu. @rtve
orlova mogu biti zaigrana jarad, ako
su podaqe od majke pa ih orlovi iznenade. Ako su pak u krdu na prostranim pa{wacima, jarad }e vrlo brzo
i spretno na}i sigurno mjesto ispod
tijela majke, gdje im ne prijeti nikakva opasnost. Ako su pak u blizi-
15
ni obraslog terena, sigurnost }e na}i - zajedno s majkom - sklawaju}i se
pod grane grmqa ili drve}a. Od vukova }e ih spasavati brzina u bje`awu i izrazita sposobnost
kretawa po vrletnim terenima, u kojima zdravim i spretnim jedinkama
od vukova ne prijeti opasnost.
Najve}a opasnost, a to se i pokazalo i dokazalo posqedwih godina,
divokozjoj divqa~i prijeti od nerazumnog pona{awa ~ovjeka, koji krivolovom pokazuje svoje najni`e
strasti i nezasitne prohtjeve. Upotrebom savremenog oru`ja i drugih
pomagala, te nemilosrdnim odstrelom u krivolovu, opusto{ena su ili
degradirana brojna iskonska stani{ta (Zelengora, Su{ica, Prew,
^vrsnica, Vranica i druga) ove vrijedne vrste. Potpuno su zatrta i neka
u kojima su, uz veliki trud i materijalne izdatke, izvr{ena uspje{na naseqavawa, s obe}avaju}im izgledima
za daqi napredak populacije i {irewe na nove prostore, kao {to je Romanija. Naglasimo i ovdje: krivolov
je najve}a opasnost za opstanak svake vrste divqa~i, ali, isto toliko i
za uspje{no upravqawe lovi{tima,
jer onemogu}ava realizaciju planske
za{tite i uzgoja divqa~i, obezvre|uje mjere na ure|ewu lovi{ta i poni{tava ozbiqne izdatke i plemeniti
trud svih onih koji nastoje da divokoze (i ostalih vrsta divqa~i) imamo u optimalnim kapacitetima, s
optimalnim godi{wim prirastom i
u takvim okolnostima ostvarenom
prilikom da realni godi{wi prirast, na zadovoqstvo svih, u cijelosti
racionalno iskoristimo.
Uvjereni smo da }e se svi dobronamjerni s ovim slo`iti i pomo}i da
krivolov kao ozbiqnu prijetwu daqem
napretku lovstva iskorijenimo.
Zakqu~ak. [ta na osnovu re~enog mo`emo zakqu~iti, osim: da su
divokoze (u svijetu divqa~i) rijedak
draguq, kojim se mo`e ponositi svaka zemqa koja ga ima; da divokoze naseqavaju i tako o`ivqavaju surove
predjele kawona i planinskih masiva
koji im pru`aju povoqne uslove za opstanak i razvoj, bez {tetnih posqedica za druge privredne grane; da je
priroda na{oj zemqi podarila izvanredna stani{ta za divokozju divqa~,
u kojima su iskonski prirodni uslovi
i danas gotovo nepromijeweni; da je
divokozja divqa~ danas u svim na{im
stani{tima svedena na kriti~nu
brojnost, a u nekima i potpuno istrijebqena ({to nam ne slu`i na ~ast);
da treba da preduzmemo najenergi~nije mjere za spre~avawe krivolova, kako bismo postoje}e populacije
pove}ali do nivoa optimalnih kapaciteta, s optimalnim godi{wim prirastom, koji bismo onda mogli
planski koristiti. Potrudimo se, dobri rezultati }e nam donijeti mnogo
zadovoqstva.
16 oktobar/novembar 2016.
oktobar/novembar 2016.
17
JASAN STAV UREDNI[TVA "LOVA^KIH NOVINA"
Ispravan primjer
lova~kog folklora
koje, kao takve, upravo i sa~iwavaju
boje prirode kroz godi{wa doba.
Moderni zakoni i pravila bezbjednosti nametnuli su lovcima upotrebu dre~avih, reflektiraju}ih
boja i materijala da bi se bezbjednost u~esnika u lovu podigla na vi{i nivo, {to je opravdano i
korisno. Problem se javqa dvadeset
godina nakon rata, gdje pojedine lova~ke dru`ine nisu ponovo obukle
svoje lova~ke uniforme i vi{e li~e na vojne rezerviste ili jedinice
u ofanzivi sa borbenim prslucima,
tenkovskim kombinezonima i sli~no.
Kolege,
po{tujmo
lova~ku
uniformu
Kona~nim ulaskom
struke u uredni{tvo
~asopisa na{eg saveza
vi{e ne}e biti
tolerisane
fotografije lova~kih
grupa i dru{tava na
kojima su vidqive
uniforme koje ne
pripadaju lova~kom
folkloru
PI[E: REDAKCIJA
LOVA^KIH NOVINA
[email protected]
S
vako zanimawe na svijetu,
svaka struka i djelatnost
imaju svoju slu`benu,
formalnu
uniformu,
NEMA MJESTA ZA
FOTOGRAFIJE DIVQA^I
KOJE NISU U SKLADU
SA LOVA^KOM ETIKOM
Primjer fotografije koje
ne}e biti objavqivane
propis ili pravilo slu`be koje jasno odre|uje izgled, boju i na~in no{ewa uniforme.
Vojska nosi svoje maskirne uniforme u raznim dezenima i {arama,
policija je svuda u svijetu uglavnom
u plavoj boji. Vatrogasci nose tamnoplavu sa reflektiraju}im segmentima, qekari su u bijelom...
Prepoznatqivost i forma lova~ke uniforme jasno je definisana
kroz lova~ke kodekse, statute, lova~ku etiku, a ipak se u mnogome ne po{tuje i otvoreno izbjegava.
Na{a aktivnost je u vezi sa prirodom i {umom i zato su lovci kroz
vijekove nosili uniforme u svim
nijansama zelene, sme|e i sive boje,
Lova~ki savez Republike Srpske
ima jasno definisan Statut, kodeks
pona{awa i obla~ewa lovaca, {to
tako|e ima i svako lova~ko udru`ewe u Srpskoj. Kona~nim ulaskom
struke u uredni{tvo ~asopisa na{eg
saveza vi{e ne}e biti tolerisane
fotografije lova~kih grupa i dru{tava, a na kojima su vidqive uniforme koje ne pripadaju lova~kom
folkloru. Tako|e ne}e biti objavqivane fotografije odstrijeqene divqa~i, ukoliko ne budu
ura|ene po lova~kom kodeksu ili u
skladu sa lovnom etikom, sve i da se
radi o vrhunskom trofeju.
Vi{e o lova~kim uniformama i
postupawu
sa
odstrijeqenom
divqa~i ~ita}emo u sqede}em broju
na{eg lista.
18 oktobar/novembar 2016.
Lov divqih sviwa
oduvijek je lovcima
pobu|ivao pa`wu i
podizao im
adrenalin. Ovako
organizovan lov
oduvijek je
bio ne{to
izuzetno i izazovno,
pa i danas, kad je
divqa sviwa u
lovi{tima ~itave
Evrope u
ekspanziji
PI[E: DR ZORAN A. RISTI]
[email protected]
azdovawe divqim sviwama podrazumijeva mjere
za za{titu, o~uvawe i unapre|ewe wihovih populacija,
odr`avawe
optimalnog
brojnog
stawa u skladu sa mogu}nostima stani{ta, optimalne polne (1:1) i starosne strukture koja obezbje|uje
svakogodi{wi ulov odre|enog broja
grla me|u kojima i nosilaca vrhunskih trofeja.
U pravilno gazdovawe
spadaju i mjere ure|ewa
lovi{ta, odnosno,
prije svega, mjere
za poboq{awe
uslova prirodne
ishrane sadwom biqnih
vrsta
koje
divqa sviwa
koristi u svojoj ishrani
kao {to su drvenaste vrste
koje obilno ra|aju krupno sjeme
(hrast, bukva, pitomi i divqi kesten), vo}karice, poqoprivredne
kulture (ovas, p{enica, kukuruz,
ra`, ~i~oka, djetelina i dr). Tu spadaju i mjere obezbje|ivawa dovoqne
koli~ine vode (izgradwom pojili{ta) koja je divqim sviwama potrebna u ve}im koli~inama, kako za
napajawe, tako i za kaqu`awe, zatim
mjere za obezbje|ivawe mira u lovi{tu neophodnog, prije svega, za uspje{an uzgoj podmlatka. Izgradwa
dovoqnog broja lovno-tehni~kih
objekata, koji zimi, prije svega, omogu}avaju prihranu divqa~i (hranili{ta i soli{ta), zatim za
osmatrawe i lov divqa~i (visokih i
niskih ~eka) kao i hvataqki za hvatawe `ivih primjeraka divqa~i,
spada tako|e u osnovne mjere gazdo-
G
Tragovi kqova
vepra na stablu
crnog bora
ORGANIZACIJA I NA^INI LOVA DIVQIH SVIWA
Bez dobrog
planirawa
nema uspje{nog
lova
FOTO: @. SEKULI]
Prostrane hrastove {ume omiqena stani{ta divqih sviwa
FOTO: @. SEKULI]
vawa lovi{tem divqih sviwa.
Zahvaquju}i svojoj velikoj plodnosti, divqe sviwe su veoma zahvalna vrsta za gazdovawe, kako u
slobodnim, tako i u ogra|enim lovi{tima. Iako u slobodnoj prirodi
imaju veliki radijus kretawa, kada
su dobro hrawene odli~no podnose
oktobar/novembar 2016.
Ulov kapitalnog
vepra uz pomo}
srpskih goni~a
FOTO: @. SEKULI]
19
je divqa sviwa u lovi{tima ~itave
Evrope u ekspanziji.
Zbog ove ~iwenice i sve vi{e
lovaca pokazuje interesovawe da lovi ovu atraktivnu vrstu divqa~i.
Da bi lovac u lovu na divqe
sviwe bio uspje{an, neophodno je da
dobro poznaje pona{awe divqih
sviwa i wihove navike, odnosno da
dobro izu~i wenu biologiju i pona{awe.
Iz literature, ali i na osnovu
prakse poznato je da ona spada u izuzetno inteligentne, oprezne i lukave `ivotiwe koje, zahvaquju}i dobro
razvijenim ~ulima wuha i sluha lako otkrivaju opasnost, {to je wihova prednost u odnosu na lovca.
Lov divqih sviwa
sa visoke ~eke
uslove uzgoja u ogra|enom, ~esto i veoma malom prostoru od svega nekoliko stotina hektara i to u izrazito
velikoj gustini naseqenosti. Sve je
ve}i broj ogra|enih lovi{ta u kojima se u Evropi pa i kod nas divqe
sviwe intenzivno gaje, kako radi lova, tako i radi proizvodwe mesa koje je vrlo kvalitetno i sve se vi{e
tra`i na svjetskom tr`i{tu.
Lov
Divqe sviwe se love na najrazli~itije na~ine: prikradawem, do~ekom, pogonom u razli~ita
godi{wa doba (qeto, jesen, zima),
ali je lov pogonom u kasnu jesen, a
pogotovo zimi po snijegu, i to uz kori{}ewe specijalno obu~enih lova~kih pasa vjerovatno najpopularniji
i najra{ireniji na~in. Tada je, zbog
mogu}nosti pra}ewa tragova po snijegu kao i boqe preglednosti terena
usqed opalog li{}a, lov i najuspje{niji.
Najvite{kiji lov na divqe
sviwe je, me|utim, lov pretra`ivawem u mawim grupama i uz pomo}
specijalno obu~enih pasa. Ovaj lov
iziskuje niz sposobnosti kako od lovaca (poznavawe terena, odli~na tjelesna kondicija, brz refleks,
hrabrost i dr.) tako i od lova~kih
pasa me|u kojima su vrlo rijetki oni
koji se u taj za wih veoma opasan lov
smiju upustiti. Razjareni, a posebno
raweni divqi vepar svojim kqovama mo`e nanijeti veoma opasne, a
ponekad i smrtonosne povrede lovcu,
a ni{ta mawe opasna nije ni
rawena divqa krma~a koja nema
kqove, ali ima strahovito jak ujed.
Rawenu divqu sviwu nikada ne treba tra`iti no}u ili se sam zavla~iti za wom u gusti{ u kojem je zalegla.
Prilikom lova veoma je zna~ajno
naglasiti da u ~oporu divqih sviwa
nikada ne treba odstreqivati vode}u krma~u jer je ona nosilac prirasta u lovi{tu, a i stub opstanka
~itavog ~opora. Bez wenog iskustva
i vo|stva tokom o{trih zima ~itavo
leglo nazimadi mo`e stradati od
gladi ili predatora.
Imaju}i sve navedene ~iwenice
u vidu, mo`e se slobodno zakqu~iti
da je divqa sviwa divqa~ budu}nosti u svim lovi{tima, {to je i potvr|eno u prirodi - lovi{tima jer se
u zadwoj dekadi toliko namno`ila
da ~ini veliku {tetu u poqoprivredi.
Divqe sviwe love se pu{kama sa
olu~enim cijevima sredweg i ja~eg
kalibra minimalne energije 2.500
yula na 100 metara udaqenosti i
osam grama te`ine zrna.
LOVCI MORAJU
DA SLU[AJU UPUTSTVA
LOVOVO\E
Love se na vi{e na~ina, kao {to
je napomenuto: do~ekom na visokoj
~eki ili sa tla, prikradawem.
Lov divqih sviwa oduvijek je
pobu|ivao kod lovaca pa`wu i podizao im adrenalin na samu pomisao
da se spremaju za lov, odnosno da odlaze da love ovu divqa~. Ovako organizovan lov oduvijek je bio ne{to
izuzetno i izazovno, pa i danas, kad
Svakako da je jedan od na~ina da
se odstrijeli divqa sviwa lov ~ekawem. To je lov sa visoke ~eke koji
se naro~ito praktikuje tokom
qetwih mjeseci i u jesen. U odnosu
na ~ekawe sa zemqe, daje odre|ene
prednosti lovcima - prije svega,
omogu}uje dobru preglednost terena.
Organizacijom ovakvog na~ina
lova divqim sviwama daleko je te`e
da osjete lovca. Uz ovo, ovakav na~in
organizovanog lova je bezbjedniji i
po same lovce, jer de{avaju se slu~ajevi te`ih rawavawa i pogibija lovaca prilikom ~ekawa divqih
sviwa na zemqi.
Da bi izbjegli nesre}ne slu~ajeve u lovu na divqe sviwe, potrebno
je sprovo|ewe bezbjednosti i pravila pona{awa svih u~esnika lova.
Pri organizaciji lova na divqe
sviwe potrebno je uvijek podsje}ati
u~esnike ovakvih lovova da je bezbjednost u~esnika najva`nija, {to se
ne mo`e re}i, jer se u posqedwih nekoliko godina, ba{ pri ovakvim lovovima de{avaju rawavawa, ali i
ubistva.
Za uspje{an lov divqih sviwa
~ekawem potrebno je ispuniti odre|ene preduslove. Nekoliko dana prije organizovawa lova na divqe
sviwe upravnik lovi{ta i lovo~uvari moraju da obi|u teren i da ~itawem tragova utvrde mjesta koja ova
vrsta divqa~i naj~e{}e posje}uje.
Ovako markirana mjesta su dobar
preduslov da pri organizaciji lovova oni budu uspje{ni.
Visoke ili prenosive ~eke treba da budu postavqene na najboqim
mjestima, odnosno onim koja divqe
sviwe posje}uju radi ishrane, zatim
u blizini kaqu`i{ta i glavnih staza ove divqa~i.
Pravo vrijeme - divqe sviwe
izlaze u sumrak i svitawe, a veoma
uspje{no mogu da se love i u no}ima
sa jakom mjese~inom, jer su tada tokom cijele no}i aktivne. Zato su svijetle no}i, pri punoj mjese~ini i bez
vjetra, najpogodnije za lov ~ekawem.
20 oktobar/novembar 2016.
Lovci najve}e {anse za odstrel imaju u ve~erwim satima, kad je aktivnost divqih sviwa izra`enija,
odnosno kad kre}u u potragu za hranom. Lov mo`e da bude izuzetno uspje{an i u ranim jutarwim
~asovima, kad se crna divqa~ vra}a
u {umske i ritske komplekse, gdje se
tokom dana odmara.
Lovac koji lovi ovim na~inom
lova, mora da bude potpuno miran i
tih na ~eki, jer i najmawa gre{ka,
neznawe ili nepa`wa mogu da ga
odaju i tako upropaste lov. I dolazak na ~eku mora da bude pravovremen
i tih, uz vo|ewe ra~una da se ne presjeku (da se ne prelaze) staze kojima
se o~ekuje dolazak divqa~i. Po`eqno je i da se do|e uz vjetar.
Od velikog je zna~aja i da ~eka
bude udobna, da se ne klima i ne
{kripi. U blizini ~eke lovac ne
treba ni da obavqa fiziolo{ke potrebe. Podrazumijeva se da prije polaska u takav lov ne upotrebqava
parfeme i da u okolini ~eke ne pu{i i ne baca opu{ke cigareta.
Po{to divqa sviwa izuzetno vodi ra~una o sopstvenoj bezbjednosti,
lovcu nije lako da je nadmudri. To se
prvenstveno odnosi na zrele veprove, tzv. samce koji `ive usamqeno, i
u najgu{}im i najnepristupa~nijim
dijelovima lovi{ta.
Wihova `ivotna aktivnost
odvija se pod okriqem no}i, a staze
kojima prolaze uvijek vode kroz najve}e gusti{e. Mjesta prelaza uglavnom su kratka, a veprovi, prije nego
{to iza|u na wih, uvijek zastanu na
ivici gusti{a gdje, koriste}i ~ula
sluha i wuha, provjeravaju da li je
prelazak bezbjedan.
Ukoliko se nalaze u blizini ~opora, uglavnom izlaze posqedwi, tako da ih je veoma te{ko odstrijeliti.
Imaju}i u vidu ~iwenicu da se
divqa~ pojavi i poslije nekoliko sati upornog ~ekawa, od lovca se o~ekuje velika doza strpqewa i
upornosti.
Iskusniji lovci znaju da precizni pogoci u predjelu glave, vrata i
ki~me momentalno na mjestu nastrela obaraju divqa~, koja "pada u vatri". Me|utim, ~esto se de{ava da
divqa~ bude samo rawena, tako da je
neophodno da se krene u potragu za
wom.
Prije toga neophodno je da lovac,
odmah poslije pucwa, prati i poku{a da odredi pravac u kom se divqa~
uputila. Neophodno je i da obiqe`i
mjesto nastrela i poku{a da prona|e tragove krvi, dlake ili tkiva
rawene sviwe. Pri tom treba imati
u vidu da rawena divqa sviwa (naro~ito vepar) mo`e da bude veoma
agresivna i da predstavqa veliku
opasnost po lovca.
Upravo zato od velikog je zna~aja da lovac u potragu nikada ne ide
sam, bez iskusnih kolega i lova~kih
pasa obu~enih za rad na krvnom tragu. ^iwenica je da bez dobro obu~enog lova~kog psa-krvosqednika
potraga mo`e da bude naporna, neizvjesna i ~esto bez rezultata, jer je te{ko prona}i rawenu ili ve}
uginulu divqa~. Treba imati na umu
da svaka rawena i neprona|ena krupna divqa~ predstavqa veliku {tetu i gubitak, ne samo za lovi{te,
nego i za lovca.
RAWENI VEPAR
POSTAJE VRLO
AGRESIVAN
Zato je i po`eqno da korisnik
lovi{ta ima dobro obu~ene i iskusne lova~ke pse-krvosqednike. A
{to se potrage ti~e, ona treba da bude lagana i oprezna. ^im se prona|e rawena divqa~, u pogodnom
trenutku neophodno je uputiti hitac
samilosti, i to sa bezbjedne distance.
^ekati se mo`e i sa zemqe na
pogodnim mjestima, ali zbog dobrog
~ula mirisa divqih sviwa najpogodnije je ~ekati sa neke visine od dva
do tri metra.
Sviwe, u zavisnosti od stepena
uznemiravawa, izlaze pod okriqem
no}i. Najboqe su no}i sa mjese~inom
i tada je najsigurniji i najboqi lov.
Divqe sviwe se po jakoj mjese~ini
opreznije kre}u, ~esto idu sjenkom
rastiwa. Nikako prije lova ne treba da prelazimo preko staza kojima
}e nam divqa~ najvjerovatnije do}i,
jer divqa sviwa zna i poslije sat,
dva, a nekada i vi{e vremena osjetiti "vru}" trag lovca i vratiti se u
{ikaru.
Nikako se ne smije pucati u
divqa~ dok nismo sigurni da je vepar, {to umnogome ote`ava ovaj lov
i bitno smawuje efekat uspje{nosti. Kako je sve toplije vrijeme,
sviwe treba tra`iti u blizini vode, bara i ritova koji su najboqe
mjesto i tu se ~esto sviwe mogu vidjeti jo{ za dnevne svjetlosti, ~ime
se olak{ava procjena i odre|ivawe
pola divqa~i.
Dobro je i jutarwe ~ekawe, tada
se ~eke tiho zaposjednu par sati prije svitawa na mjestima gdje se sviwe
iz poqoprivrednih usjeva vra}aju ka
dnevnim boravi{tima ({ume i
trske), tada je olak{ana procjena
divqa~i, kao i tra`ewe pogo|ene
divqa~i.
Kalibar je 8h57JS sa zrnima od
12,7 grama, koji se pokazao sasvim
korektan za ovakvu vrstu lova, a praktikuje se i kombinovana pu{ka u
kalibru 7h57R i sa jedina~nim
zrnom original "Brenneke", naj~e{}e, sa najte`im zrnom u ovom kalibru od 11,2 grama.
^eka je najboqe da bude postavqena od minimum 30 metara do
nekih 50-60 metara od kaqu`i{ta.
Kada su izvr{ene sve pripremne
radwe, utvr|eno gdje su sviwe, kuda
naj~e{}e prolaze, napravqena ~eka,
ostaje da se izvadi dozvola za lov i
sa grupom lovaca organizuje do~ek.
Od opreme je obavezna baterijska
oktobar/novembar 2016.
Lov na kr{evitim terenima
iziskuje mnogo napora
FOTO: @. SEKULI]
U osnovi, za lov sa ~eke kalibar
ne bi trebalo da bude mawi od 6,5 mm
(te`ina zrna da bude ve}a od 11 grama), me|utim sa dobro upucanom pu{kom i po{to se pri ovakom lovu
koristi oslonac, izbor ta~nog kalibra nije toliko presudan.
Me|utim, ni ovdje ne treba i}i u
krajnost, izbor kalibra za karabin
treba da bude u skladu sa terenom gdje
se lovi i o~ekivanom veli~inom
divqa~i. Tako|e je bitno da se vodi
ra~una na kojoj je udaqenosti divqa
sviwa i da se ne puca ukoliko je predaleko. Ovdje zna da prevari to {to
ima dosta ~ekawa prije nego se ispali hitac i uz to se puca sa oslonca,
{to mo`e navesti lovca da precijeni svoje mogu}nosti na terenu.
Lov divqe sviwe pogonom
Lov divqe sviwe pogonom, s druge strane, dovodi lovca da puca na
divqa~ koja je na udaqenosti mawoj
od 50 metara. Me|utim, ovdje bi preporuka bila da se uzme ve}i kalibar
nego kad je u pitawu pu{ka za lov sa
~eke. Kalibar mo`e biti .308 Win
ili 30-06. Tako|e, jo{ jedan kalibar
o kojem se mo`e razmisliti jeste
.223 Rem.
Ovdje ima prili~no razli~itih
mi{qewa, qudi olako odbacuju kalibar .308 Win kao suvi{e slab za
divqa~ kao {to je divqa sviwa. Me|utim, u praksi se taj kalibar za karabin pokazao dovoqnim, ali da bi
se osiguralo, mo`e se uzeti neki metak sa tvr|im zrnom. To }e biti sasvim dovoqno da relativno
preciznim hicem zaustavi i krupnu
divqu sviwu jer se pri pogonu uglavnom nikad ne puca na udaqenosti
ve}oj od 100 metara, zapravo je to naj~e{}e daqina od 50 metara.
lampa, te po{tovawe discipline i
dogovora, a treba izabrati vo|u lova
koji }e biti odgovoran za cijelu grupu i ~ijih uputstava se treba pridr`avati. ^eke se ne smiju
samostalno napu{tati, ve} po dogovoru i na znak vo|e lova uz davawe
svjetlosnih signala. Poslije lova
lovi{te se napu{ta tiho i bez galame do zbornog mjesta kako se ne bi
remetio mir u lovi{tu. Kako se
sviwe love u lo{im svjetlosnim
uslovima, opreznost i po{tovawe
odluka lovovo|e, vo|e lova (grupovo|e) je najbitnije. Ako sviwe jako kasno izlaze, treba poku{ati sa
jutarwim do~ekom. Od samih prilika
u datom lovi{tu, stepena uznemiravawa divqa~i zavisi}e i vrijeme
izlaska divqa~i.
Lov divqih sviwa je veoma popularan, prije svega, zbog dostupnosti,
odnosno mogu}nosti da u ovakvim lovovima u~estvuje ve}i broj lovaca.
Lovci mogu da biraju prilikom
lova da li }e poku{ati sa pogonom
ili }e divqu sviwu ~ekati na ~eki.
Ve} od izbora na~ina lova mogu se
sagledati smjernice za izbor oru`ja.
Kod nekih lovaca je i daqe aktuelno
razmi{qawe da treba tra`iti univerzalan kalibar i pu{ku za vi{e
na~ina lova. U praksi se pokazalo
da, ako se malo vi{e ra~una povede o
ovome i nabavi pu{ka samo za tip
lova koji lovcu najvi{e odgovara, to
vodi u dobre rezultate. Ukoliko neko ima vi{e razli~itih metoda kako voli da lovi, trebalo bi da
razmisli o nabavci bar dvije razli~ite pu{ke.
Koji kalibar za karabin?
Karabini su dobar izbor za lov
divqe sviwe sa ~eke i za takav lov je
potrebno da je pu{ka upucana na
udaqenosti od 150 do 200 metara. U
svijetu se prilikom lova sa ~eke puca u nekim situacijama na daqinama do 1.000 metara, ali u na{im
uslovima ne bi trebalo razmi{qati
o hicima na udaqenosti ve}oj od 300
metara.
Kombinovane pu{ke
u lovu divqih sviwa
Jedan od pravaca u kojem treba
misliti jeste kombinovana pu{ka.
Jedna od dobrih kombinacija jeste
model u kalibru 12 i 7.65R. U ovoj
kombinaciji ima kvalitetnih ~e{kih pu{aka, a u posqedwe vrijeme
postaju dosta zastupqeni i proizvo|a~i iz Rusije.
Pojedini lovci smatraju da se
treba opremiti poluautomatskom pu{kom, jer se dobija mogu}nost brzog
ispaqivawa vi{e metaka. Praksa je
pokazala da je za efikasno kori{}ewe te prednosti poluautomatskog
oru`ja potrebno dosta vje`be, a ako
se to vrijeme iskoristi za uvje`bavawe ga|awa redovnim karabinom,
rezultati se mogu realno uporediti.
Kombinovane pu{ke u na{im lovi{tima imaju dva veoma udaqena
tabora po na~inu mi{qewa. Treba
razumjeti da nije u pitawu idealno
rje{ewe koje }e od svakog napraviti
superlovca. Ali, s druge strane, ni-
21
su ni toliko lo{e da prave probleme. Svaki lovac treba za sebe da razmili da li bi mu odgovarala
kombinovana pu{ka i ako vidi da je
to dobro rje{ewe, treba da se odlu~i u kojoj kombinaciji kalibara.
Oni koji se odlu~e za ovakvu pu{ku,
naj~e{}e imaju u planu wome da love predatore i divqe sviwe.
Jedna od osnovnih prednosti koje ima kombinovano oru`je jeste da
ga lovac uvijek koristi i da je priviknut na wegov rad. Kod lovaca koji imaju vi{e pu{aka razli~ite
namjene desi se prilikom promjene
pu{ke pri razli~itim lovovima da
nakon promjene ponove radwe kao i
sa oru`jem koje su koristili prethodni put. To u nekim situacijama dovodi do gre{aka i proma{aja. Prvi
hitac ipak rje{ava stvar, ili bi bar
trebalo da je rije{i.
Pona{awe divqih sviwa u
prirodi prilikom hrawewa
U qetwem periodu obilazim
kaqu`i{ta i mjesta u {umi gdje ima
vode. Po svje`ini blata na okolnim
stablima odre|ujem kada su
posqedwi put ovamo dolazile, a po
visini blata na drve}u ocjewujem veli~inu sviwa. Vepar ~esto kqovama
ostavqa o`iqke na kori. Sviwe vi{e vole da se ~e{u o stabla glatke
kore, a ako u blizini kaqu`i{ta nema takvih, koriste bilo koja. Zasjedu
je najboqe postavqati na podesnom
stablu u blizini kaqu`i{ta. Me|utim, nema strogog pravila kada }e
sviwe do}i na kaqugu. Mogu jo{
prije zalaska sunca, ili sa prvim
mrakom, ili ~ak pred pono}. Ipak,
vole da prije odlaska na svoju no}nu
aktivnost do|u da se okaqu`aju kako
bi ih sloj zalijepqenog blata {titio od nesnosnih komaraca. U
kaqugu koja "radi" dobro je prosuti
nekoliko litara nafte. Kada osjete
naftu u kaqu`i{tu, sviwe dolaze da
se kaqu`aju kao o~arane. Vjerovatno
se na taj na~in {tite od krpeqa, komaraca i drugih napasnika.
NAJVE]E [ANSE
ZA USPJE[AN LOV
U VE^ERWIM ^ASOVIMA
Pogodno mjesto za do~ek divqih
sviwa su stabla divqeg vo}a koja se
nalaze na ivici {ume ili {umskim
proplancima. Sviwe posebno vole
dud, ringlov i divqu kru{ku.
Kada vo}e sazri i po~ne da pada
na tlo, sviwe vrlo rado dolaze da se
goste. Evo zgodne prilike za zasjedu.
U periodu kada je p{eni~no
zrnevqe mlije~no, sviwe obo`avaju
da ga jedu. Klasje otrgnu sa vlati, sa`va}u ga, a pqevu i ~vrste vlaknaste
ostatke ispqunu. Kroz p{enicu ostavqaju staze, a i ve}e polegnute po-
22 oktobar/novembar 2016.
Do postizawa optimalnog kapaciteta u lovi{tu ve}inska
struktura odstrela treba da se zasniva na mladim grlima
FOTO: @. SEKULI]
vr{ine gdje spavaju, a prasad se igra.
Na mjestima gdje izlaze iz {ume i
ulaze u poqe p{enice treba postaviti zasjedu. Ako je u blizini poqa i
voda, to je odli~an izbor za do~ek
sviwa.
Kada se p{enica skine sa poqa,
sviwe izlaze na strwiku da riju. Ukoliko je qeto su{no, ne vrijedi ~ekati. Ali kad padne jak qetwi pqusak
i zemqa ovla`i, sviwa rado izlazi
iz gusti{a da rije po strwici. Ne
izlazi duboko u tablu i bira doqe i
ni`e dijelove table gdje je zemqa mek{a i bogatija glistama i ostalim
meku{cima.
U jesen, kad kukuruz po~ne da zri,
~opori sviwa su uveliko u tablama
pod kukuruzom. Obo`avaju da jedu
mlije~an kukuruz i zato prvo biraju
table sa ranim sortama.
Prave ogromnu {tetu, jer ru{e
stabqiku na zemqu, a odgrizu zalogajdva sa klipa. No}u se kre}u po tabli,
veoma su bu~ne, ~uju se daleko, ali te{ko izlaze iz table. ^esto do|u do same ivice poqa sa kukuruzom, ali ne
izlaze napoqe. Ipak, izlaze ako u tabli nema vode ili kaquge, izlaze da
bi se u {umi do mile voqe ~e{ale o
stabla, izlaze da bi u ranu jesen
skupqale `ir koji pada sa hrasta i
time obogatile ovaj jednoli~ni jelovnik koji im se nudi u tabli sa kukuruzom. Po ki{i ~esto izlaze iz table
da bi se malo "promuvale" po ~istom
terenu. Poslije ki{e treba obilaziti table i po tragovima tra`iti
mjesto (gdje sviwe naj~e{}e izlaze iz
kukuruza i prelaze u {umu).
Dugogodi{wim pra}ewem i
osmatrawem mo`e se ustanoviti da
sviwe godinama koriste iste staze,
premete i prolaze. Me|utim, pravi su
majstori da koriste prirodne zaklone, najve}e gusti{e, mlake i trstike.
Na mjestima gdje ulaze u {umu treba
postaviti zasjedu.
U oktobru parewe sviwa je uveliko po~elo. Vepar tjera od krma~e
nazimad i mla|e veprove, pa ih nije
te{ko ~uti u tabli. Opreznost mu
opada, mnogo luta. Mogu}e ga je vidjeti i tamo gdje ga nikada ne bismo o~ekivali. ^esto ide ivicom kukuruza
ili {ume, pa ga je sada mnogo lak{e
odstrijeliti. Posebno su pogodne no}i sa punim mjesecom. Tada treba si}i sa visoke ~eke i lagano se kretati
uz ivicu kukuruza vrebaju}i vepra kada se pojavi na ivici table. Naravno,
uz prethodni dogovor sa ostalim kolegama kojom ivicom kukuruza }e se
kretati.
Zima je period kada nastaju "crni
dani" za "crnu divqa~". To je period
kada se najvi{e i najlak{e lovi. Pored toga, hrane je malo i mora mnogo
lutati. Na mjestima gdje je zimska
prihrana divqa~i ne bi trebalo loviti sviwe da bi se sva krupna
divqa~ navikavala da tu dolazi.
Kad padne prvi snijeg, u lov na
divqe sviwe ne treba i}i isti dan.
Razlog je to {to je snijeg za sviwe,
naro~ito mla|e, velika novost i
iznena|ewe, tako da se prve no}i ne}e kretati po lovi{tima u potrazi za
hranom. Nakon dva-tri dana }e se
privi}i na snijeg i sve }e biti "normalno".
Po snijegu je mogu}e loviti
sviwe pra}ewem svje`ih tragova. Potrebno je bijelo maskirno odijelo,
dosta kondicije i savr{eno poznavawe terena, Naro~ito je va`no ta~no procijeniti u kom gusti{u su
sviwe zalegle, sa koje strane im pri}i i gdje zatvoriti "rupe" kuda }e poku{ati da se izvuku.
Lov prigonom
Ovaj na~in lova primjewuje se u
zimskom periodu kada u {umi opadne
list. Organizator lova najprije mora utvrditi u kom se "{umskom odjeqewu" sviwe nalaze kako bi se {to
boqe organizovao pogon. Pona{awe
divqih sviwa u ovakvim lovovima je
razli~ito, a ponekad te{ko predvidqivo. Kad ovakvi lovovi po~nu,
sviwe dozvoqavaju da im se pogon
pribli`i, pa se tek onda di`u ispod
nogu lovaca. Ako su pogoni u~estali
u istom {umskom reviru, sviwe se
lako i rano podi`u, ne ~ekaju da im
se pogon pribli`i, ve} se "izvla~e"
bo~no ili naprijed prema do~eku,
naj~e{}e kroz mlake i najgu{}e ~estare.
^esto zastaju pred linijom do~eka, oslu{kuju, wu{e i na najmawi
sumwivi znak, samo wima znan, vra}aju se poku{avaju}i da se probiju
kroz pogon. Znaju da se pritaje u najnepristupa~nijim gusti{ima i kad
im se pogon pribli`i, iskoriste
zbuwenost i nesmotrenost lovaca i
uspijevaju da se probiju. Zbog neprohodnosti terena u ovakvim mjestima
se pogon naj~e{}e pokida. Na ovakvim {umskim terenima potrebno je
postaviti iza linije pogona, uz staze i prelaze preko {umskih prosjeka,
mawu grupu lovaca koja bi sa~ekiva-
la sviwe koje se probiju kroz pogon.
Uspjeh ovih lovova, pored dobre
osmi{qenosti i pravilnog vo|ewa
pogona, zavisi od discipline svih
u~esnika lova.
Prigonom se lovi naj~e{}e uz
pomo} pasa. U ovakvim lovovima se
najvi{e koristi wema~ki lovni terijer, a u posqedwe vrijeme i brakjazavi~ar. Premda je wema~ki lova~ki
terijer u lovu na divqu sviwu vrlo
upotrebqiv pas, ne favorizuje se ova
rasa iz nekoliko razloga: lako strada zbog svoje sr~anosti, divqa~ daleko goni, gubi kontakt sa vodi~em pa
se ~esto gubi u lovi{tu, brzina kretawa mu nije uskla|ena sa kvalitetom nosa te lako gubi trag.
U lovu na divqu sviwu koristi
se uspje{no o{trodlaki jazavi~ar,
~ijim radom je ve}ina lovaca veoma
zadovoqna. Iako spor u odnosu na
druge pse, on goni istrajno i sigurno, sa dubokim glasom, ne goni daleko, nikad se ne gubi, na krvnom tragu
je neprevazi|en. Na ~eki je miran i
uvijek pri ruci sa svojim vrhunskim
wuhom. Preporuka je {to ga lovci na
krupnu divqa~ ne koriste u dovoqnoj
mjeri.
Pri lovu divqih sviwa, radi
efikasnog odstrela najva`nije je
mjesto pogotka, zatim konstrukcija
zrna i wegova te`ina, a na kraju i
kalibar oru`ja. Pokazao se kao najboqi kalibar 30-06, i kalibar 8h57
JZ. [to se ti~e izbora zrna, ono treba da bude {to tvr|e i {to te`e. U
gusti{u "Brenneke" dobro dr`i pravac, a wegova te`ina od tridesetak
grama ima dovoqno energije za obarawe i najkrupnijeg vepra.
oktobar/novembar 2016.
23
USPJE[NA SARADWA LOVACA IZ ZVORNI^KOG KRAJA S KOLEGAMA IZ SRBIJE
Drina decenijama
ra|a prijateqstva
Dru`ili smo se i
porodi~no, odlazili
jedni drugima na
slave... Upoznavali
na{e mla|e generacije
kako bi se ovo
prijateqstvo nastavilo,
pri~a Eri}
^lanovi udru`ewa
"Soko" i "Vidojevica"
FOTO: M. LAZAREVI]
PI[E: MI[O LAZAREVI]
[email protected]
Lovci s obje strane Drine su uspostavili nebrojene kontakte, organizovawem
raznih
lova~kih
manifestacija, zajedni~kih izlazaka u lov i dru`ewa, na kojima se manifestuje jedinstvo i qubav prema
lova~kom pozivu i prirodi, pokazuje
istinsko ~ovjekoqubqe, prijateqstvo, dobri kom{ijski odnosi.
Lovci iz zvorni~kog kraja, ve} decenijama, imaju uspje{nu saradwu sa
svojim kolegama u susjednim op{tinama u Srbiji. Lova~ka drugovawa u
priobaqu Drine izwedrila su mnoga
trajna prijateqstva, ali i bratimqewa. Kao rijetko ko na ovim
prostorima lovci su uspostavili
kontakte organizovawem lova~kih
manifestacija, zajedni~kih izlazaka u lov i dru`ewa, tokom kojih se
manifestuje jedinstvo i qubav prema lova~kom pozivu i prirodi. U LU
"Vukovi sa Drine" ponosni su na saradwu sa lovcima iz Ma~ve, u Bogati}u, posebno ~lanovima sekcije
Glu{ci.
- Sa lovcima iz Ma~ve se dru`imo
vi{e od ~etiri decenije - pri~a jedan od doajena lovstva u ovom kraju
Mi}o Eri}.
Upravo na wegovu inicijativu do{lo je i do bratimqewa zvorni~kih
i lovaca iz Bogati}a. Desilo se to
sredinom sedamdesetih godina.
- Bio sam na svim okupqawima.
Dru`ewa nije bilo samo u lovu. Dru`ili smo se i porodi~no, odlazili
jedni drugima na slave... Upoznavali
O`ivjela lovi{ta u regiji Bira~
Malo lova,
vi{e dru`ewa
O`ivjela su lovi{ta i u regiji Bira~. Oko 2.000 lovaca, iz devet lova~kih udru`ewa, otvorili su novu
lovnu sezonu na nisku divqa~. U lovnim revirima, koji se prostiru na
istoku Republike Srpske, najve}im
dijelom uz rijeku Drinu, sa ukupnom
povr{inom od oko 205.000 hektara,
po~eo je lov na zeca, fazana, lisicu,
divqa~ koja tradicionalno obitava
na ovim terenima. Ne{to kasnije, u
brdsko-planinskom podru~ju, lovi}e
se i divqe sviwe i vukovi.
Me|u prvima koji su "otvorili" novu lovnu sezonu su ~lanovi LU "Soko"
iz Kozluka. Tom prilikom, u sekciji
Ro}evi}, uprili~en je lova~ki sabor,
gdje se okupilo vi{e od 350 lovaca,
~lanova ovog, ali i drugih lova~kih
organizacija iz regije Bira~, te susjednih op{tina Bijeqina, Ugqevik i
Loznica u Srbiji. Me|u gostima bio
je i gradona~elnik Zvornika Zoran
Stevanovi}. Ovom prilikom predsjednik Skup{tine "Sokola" Rade Stevi} uru~io je zlatne ordene LS RS, a
me|u dobitnicima najve}eg priznawa
su Milijan i Zoran Radosavqevi}, zatim Ostoja Teki} i Mile Kosovi}.
Po{to je Milijan Radosavqevi}, jedan od osniva~a kozlu~kog udru`ewa,
nedavno preminuo, priznawe je primila wegova unuka Ru`ica Radosavqevi}.
na{e mla|e generacije kako bi se
ovo prijateqstvo nastavilo - pri~a
Eri}.
Ugledni lovac Glu{aca Dobrosav
Vasi} jedan je od najve}ih pobornika saradwe.
- Redovno dolazimo kod na{ih prijateqa u Zvornik, a oni kod nas u Ma~vu. Postali smo nerazdvojni, kao
bra}a. Niko se ne zna dru`iti kao
lovci - isti~e Vasi}, dok svojim doma}inima predaje ~uvenu ma~vansku
poga~u.
Wihovi doma}ini, s druge strane,
"odgovaraju" svojim specijalitetom,
tako da dru`ewe traje uz zvorni~ki
paprika{. Na jednoj manifestaciji
zatekli smo i potpredsjednika Lova-
^LAN DVA
UDRU@EWA
Miodrag Brezja~anin iz Le{nice
bio je jedan od aktera u bratimqewu lovaca iz varo{ica kod
Zvornika i Loznice.
On je pune ~etiri decenije prisutan u lovnim aktivnostima na
ovim prostorima.
- Ponosan sam {to sam ~lan oba
udru`ewa. U "Sokolu" sam ve}
odavno stekao status po~asnog i
zaslu`nog lovca. Mi lovci smo
kao jedno lova~ko dru{tvo i jedna
velika familija - poru~uje popularni "[e}er".
~kog dru{tva "Gu~evo" iz Loznice
Momira Obradinovi}a.
- Ne dolazimo jedni kod drugih samo zbog lova i zato {to, recimo, nemamo pojedinu vrstu divqa~i, nego
iskqu~ivo zbog lova~kog drugovawa
- nagla{ava Obradinovi}.
I u drugom ovda{wem lova~kom
udru`ewu, kozlu~kom "Sokolu", imaju
svoje pobratime. Predsjednik "Sokola" Zoran Radosavqevi} pri~a kako
su, prije ~etiri decenije, ~lanovi
tada{weg dru{tva "Fazan" uspostavili saradwu sa lovcima iz Le{nice, varo{ice pored Loznice.
Solidarnost lovaca sa lijeve obale
Drine nije bila samo u dobrovoqnom radu. [tavi{e, u almanasima udru`ewa iz Kozluka zapisano je
da je, u to vrijeme, cjelokupan godi{wi iznos lova~ke ~lanarine doniran za izgradwu lova~kog objekta
u Le{nici.
Lovci iz Semberije uspje{ni kod svojih doma}ina u Zvorniku
FOTO: M. LAZAREVI]
Velikim lova~kim skupom po~ela je
nova lovna sezona i u LU "Vukovi sa
Drine" u Zvorniku. U Driwa~i se
okupilo oko 200 lovaca i qubiteqa
lova i prirode. Zvorni~kim lovcima
u pohode su stigle kolege iz Brodca i
Qeqen~e kod Bijeqine, zatim Doweg
@abara, lovci iz Glu{aca kod Bogati}a, u Srbiji, te iz obli`wih udru`ewa iz Kozluka, Bratunca,
Srebrenice, Vlasenice.
M. L.
24 oktobar/novembar 2016.
Krsna slava lovaca
Sarajevsko-romanijske regije
LOVI[TE
OBOGA]ENO
FAZANIMA
ZAHVALNICE
ZASLU@NIM
OBUKA MLADIH LOVACA U DOBOJU
Dobojsko lova~ko udru`ewe
"Fazan", iz sopstvene fazanerije je u ovoj godini obogatilo lovi{te sa 3.500
fazanskih pili}a, uzrasta od
{est do 11 nedjeqa. Prema
povratnim informacijama iz
sekcija brojnost fazanske
divqa~i je na zavidnom nivou,
{to potvr|uje kvalitet rada
fazanerije koja godi{we
proizvedi oko 20 hiqada pili}a. Ovako oboga}eno lovi{te obaveza je vi{e za lovce,
a naro~ito za lovo~uvarske
slu`be koje moraju obratiti
pa`wu na pove}an broj predatora u lovi{tu.
PI[E: VOJO STJEPANOVI]
[email protected]
Da Lova~ko udru`ewe "Fazan"
iz Doboja, kao i ukupno lovstvo,
imaju svijetlu budu}nost, najboqe potvr|uje interesovawe
mladih za ovu sportsko-rekreativnu disciplinu.
Naime, u dobojskom lova~kom
udru`ewu djeluje i radi posebna
Lovstvo ima
sigurnu budu}nost
sekcija "Lova~ki podmladak",
koja trenutno broji 39 ~lanova,
uzrasta od 7 do 17 godina, razvrstanih u tri kategorije. Sekciju vodi dugogodi{wi i
iskusni lovac Milenko Mitrovi}, koji dje~ake i djevoj~ice
priprema tako da ih krase visoke eti~ke i lova~ke vrline.
U okviru LU "Fazan" radi i
posebna "Mala {kola lovstva",
koju poha|aju ~lanovi ove sekcije. Rije~ je o nizu predavawa na
razli~ite teme iz oblasti lovstva, kao {to su lova~ki trofeji, kinologija, balistika i
druge.
Ovakav oblik edukovawa budu}ih lovaca po~eo je jo{ u julu.
Svakom od ~lanova podmlatka
podijeqeni su lova~ki prsluci
i {e{iri, a potom je predsjednik komisije za ocjenu lova~kih
trofeja
Branislav
@ili}, upoznao mlade lovce sa
osnovnim osobinama razli~i-
tih lova~kih trofeja, o na~inu
wihove obrade, ~uvawa i na~ina
ocjewivawa wihove vrijednosti.
^lan Upravnog odbora LS RS
Vojo Nari} odr`ao je predavawe o proizvodwi fazanskih
pili}a. Potom su budu}i lovci
li~no obi{li proizvodne pogone Fazanerije "Bare" gdje su i
prakti~no imali priliku vidjeti kako se taj proces odvija.
Predsjednik dobojskih lovaca
Vedran Bo`i~kovi} prezentovao je "trap ma{inu" za ga|awe
lete}ih meta, a zatim istakao da
}e se ovakav oblik edukacije
nastaviti.
- Treba da budemo ponosni {to
imamo sigurnu budu}nost na{eg
lovstva, a ova populacija mladi}a i djevojaka }e ste}i dovoqno
znawa i iskustva, prije nego
{to i zvani~no postanu punopravni lovci - zakqu~io je Bo`i~kovi}.
NOVOSTI IZ LOVA^KOG UDRU@EWA "SEMBERIJA"
Zavr{eno ocjewivawe rogova
Lova~ko udru`ewe "Semberija" iz Bijeqine je drugo po veli~ini u Republici Srpskoj, a
pored sitne divqa~i uspje{no
gazduju i sa srne}om divqa~i koja je ponovo na{la svoj dom na
ovim prostorima.
Plan odstrela se iz godine u
godinu pove}ava uz po{tovawe
godi{weg plana, a dobra organizacija lova, disciplina lova-
ca i maksimalna anga`ovanost
stru~ne slu`be doprinose da se
lov srnda}a uspje{no i na vrijeme zavr{i. Organizovano je i
ocjewivawe trofejne vrijednosti rogova srnda}a, a komisija za ocjewivawe je imala
pune ruke posla.
Lovci "Semberije" i u toku
qetweg perioda imali su puno
posla, vr{ili su ~uvawe fazan-
~i}a u volijerama po lova~kim
sekcijama, gradili su visoke ~eke te ure|ivali lova~ke ku}e...
- Kao i ranijih godina na{e
udru`ewe je unijelo u lovi{te
oko 5.000 fazana razli~ite starosti iz sopstvene fazanerije.
Odre|en broj fazanske divqa~i
isporu~en je redovnim kupcima
{irom Srpske, a i {ire. Trenutno pored mati~nog jata na fazaneriji ima i odre|ena
koli~ina fazana za prodaju, a
detaqnije informacije se mogu
dobiti na telefon 055/227-100 rekli su u LU "Semberija".
Ina~e, strijelci ovog udru`ewa osvojili su prvo mjesto na
Kupu Republike Srpske u ga|awu
lete}ih meta koji je odr`an 9.
oktobra 2016. na streli{tu u
Prwavoru. Uspjeh u ekipnoj konkurenciji uveli~ao je i Mladen
Simi}, koji je osvojio drugo mjesto u pojedina~noj konkurenciji.
M. B.
ISTO^NA ILIYA Krsna slava lovaca Sarajevsko-romanijske
regije proslavqena je
u hotelu "Beograd" u
Isto~noj Iliyi 21.
septembra.
Prisustvovali
su
lovci iz svih sedam udru`ewa regije, a dodijeqene
su zna~ke zaslu`nim lovcima a to
su: Mom~ilo Rudan, Zoran \akovi}, Miroslav
Radulovi}, Gordan Golijanin, Boro Ninkovi},
Goran \urevi}, Jovan Pejanovi}, Mikailo
Brezar, Branko Bo`ovi}, Petar Golijanin,
Sr|an Dani~i}, Risto Kusmuk, Jovan Luci},
Zoran Mini}, Dragan [ehovac, @eqko Bulaji} i ministar Savjeta ministara Mirko
[arovi}. Zahvalnice su uru~ene svima onima
koji su pomogli lak{em funkcionisawu udru`ewa.
Lova~ko udru`ewe "Majevica"
DOBRO RODILE
WIVE ZA DIVQA^
Lova~ko udru`ewe "Majevica" iz Lopara ve}
dugi niz godina u skoro svim lovnim jedinicama zasijava parcele sa kukuruzom, ~i~okom
i travnim smjesama kako bi pomogli divqa~i
u zimskom periodu.
Isto je bilo i ovog qeta, kada su ~lanovi
ovog udru`ewa iz Jablanice prore|ivali korov i vr{ili prihranu kukuruza. Ina~e ovaj
dio lovi{ta je zanimqiv, jer se u wemu mogu
vidjeti divqe sviwe tokom cijele godine. Dobra saradwa sa lovcima kom{ijama iz FBiH
doprinijela je da se broj divqih sviwa iz godine u godinu pove}ava, a vrijedi spomenuti
da se u blizini ove wive, a i na vi{e drugih
lokaliteta po drugim lovnim jedinicama nalaze automatske hranilice koje se dopuwuju
hranom tokom cijele godine.
M. B.
LU "Jelen"
USPJE[NO
REALIZOVAN
PLAN ODSTRELA
SRNDA]A
Lova~ko udru`ewe "Jelen" iz Glavi~ica ovogodi{wu lovnu sezonu na srnda}a otvorilo je
u vrhuncu parewa 6. avgusta i pravo je zadovoqstvo bilo slu{ati da su skoro svi vi|eni
srnda}i bili uz srne prvog lovnog jutra. Vrijedno pomena da ovo udru`ewe ima odli~nu
lovo~uvarsku slu`bu kojoj nesebi~no poma`u
svi lovci, a kao rezultat toga imaju bogato lovi{te. Lovna sezona na zeca i fazana otvorena je krajem oktobra kako praktikuju i
kom{ijska lova~ka udru`ewa sa kojima imaju
odli~nu saradwu.
M. B.
oktobar/novembar 2016.
Recept
LOVA^KI GULA[
NEIZOSTAVAN SPECIJALITET
NA DRU@EWIMA
Lova~ki gula{ jedan je od najboqih
i naj~e{}e spremanih specijaliteta
i gotovo neizostavna hrana na svim
okupqawima lovaca.
Da bi spremili dobar gula{ potrebno je dan prije pripreme marinirati meso u za~inima te ostaviti preko
no}i da se okusi i mirisi lijepo
pro`mu. Za~ini se dodaju po naho|ewu, bez preciznih mjera, ali ne treba pretjerivati, jer se svi za~ini
dodaju i tokom kuvawa. So, biber, suva mje{avina za~ina, ruzmarin, lovor... su uobi~ajeni za~ini koji
se utrqaju u meso. Poslije toga, meso poklopite i ostavite u fri`ideru.
O~istite i nasjeckajte crveni i bijeli luk,
papriku, qute papri~ice i li{}e per{una.
Dio mrkve, korijewa
celera i per{una mo`ete naribati, a dio
ostaviti u komadi}ima, po `eqi.
Ulijte uqe (mo`e i mast) u ve}i lonac i pustite da se zagrije. Prvo stavite crveni luk i dinstajte
petnaestak minuta povremeno mije{aju}i. Nakon {to je luk dobio zlatnu boju te je postao staklast dodajte
mrkvu, svje`u papriku, korijen per{una i celera, dio nasjeckanog luka,
qute papri~ice, zalijte vodom i kratko prodinstajte (do desetak minuta).
Zatim dodajte meso koje ste prethodni dan marinirali i ostavili u
fri`ideru. Nakon mesa dodajte pasirani paradajz, preostali dio bijelog
luka, lovorov list, li{}e per{una,
so, biber u zrnu, mqeveni biber i ka{i~icu mje{avine suvih za~ina. Dospite vodu i kuvajte sat i po do dva.
Tokom kuvawa povremeno promije{ajte i dospite vodu.
Kada je meso pri kraju kuvano dodajte dva decilitra bijelog i decilitar
crnog vina i pustite da jo{ malo
prokuva.
Ko su lovci?
- Lovci su qudi
koji kroz {umu
idu do kafane.
Za{to lova~ki
psi imaju u{i
okrenute prema
doqe?
- Dosta im
je lova~kih
pri~a.
Kako se
zove medvjed
koji trenira
kung-fu?
- Griz Li.
25
26 oktobar/novembar 2016.