Transcript Dry extract

ФИТОТЕРAПИЈА
на гинеколошки индикации
Prof. d-r Svetlana Kulevanova
Institut za farmakognozija,
Farmacevtski fakultet, Skopje
FITOTERAPIJA VO TRETMANOT NA
GINEKOLO[KI INDIKACII
Dve najzna~ajni manifestacii vo `ivotot na `enata koi mo`at da se tretirat so
rastitelni preparati se:
 menstruacija
 menopauza
Indikacii:
• Menstrualni neregularnosti
• Premenstrualen sindrom (PMS)
• Dismenoreja
• Amenoreja
• Menopauzalni problemi
Rastitelni drogi
• Cimicifugae racemosae rhizoma
• Agni casti fructus
• Lycopi herba
• Potentillae anserinae herba
• Achileae millefolii herba
• Drogi {to sodr`at fitoestrogeni
Предменструален синдром (ПМС)



комплексна комбинација на
психолошки симптоми кои што
вклучуваат:
 иритабилност, агресија,
тензија, анксиозност,
депресија, и
 соматски промени како
ретенција на течности, болна
надуеност во градите и тензија
(мастодинија), надуеност,
зголемување на телесната
тежина,
Промените се случуваат за време
на лутеинизирачката фаза од
циклусот и се губат со
почетокот на менструалното
крварење.
Се јавува кај 30-80% случаи,
тежок ПМС во околу 2,5% .


Етиологијата на ПМС не е јасно утврдена,
Можни фактори се хормонален
дисбаланс, ретенција на натриум,
нутритивна дефициенција, абнорален
невротрансмитерски одговор на
нормалната оваријална функција и
абнормална функција на хипоталамусхипофизно-адреналната оска (НРА).

Фармаколошкиот третман вклучува:
- антидепресиви, диуретици, прогестерон,
естрогени импланти, комбинација на
контрацептиви и агонисти на
гонадотропин ослободувачки хормон.
Menopauza
Menopauzata e period vo `ivotot na `enata koga se prekinuva
menstrualnata aktivnost.
 se javuva vo najgolem broj slu~ai vo period od okolu 45 – 47 godina i trae
voobi~aeno se do 55 godina, vo nekoi slu~ai i do 60 godina.
 se karakterizira so namaluvaweto na la~eweto na estrogenite hormoni {to
rezultira vo pojavuvaweto na klini~kite simptomi na menopauzata.
Simptomite na menopauzata mo`e da se javat i vo slu~aj na odstanuvawe na
jajnicite ili zapirawe na nivnata funkcija poradi nekoja druga pri~ina.
Menopauzata pretstavuva normalen del od procesot na stareewe. Se
pojavuva toga{ koga ovariumite }e prestanat da la~at estrogeni hormoni.
Opa|aweto na nivoto na ovie hormone vo organizmot na `enata doveduva do
prestanok na menstrualniot ciklus.
Simptomi:
 ~esti branovi na toplina
 nagli i intenzivni branovi na toplina i potewe.
 naru{uvawe na sonot, na raspolo`enieto,
 naru{uvawe na socijalniot `ivot na `enata.
Drugi simptomi mo`at da vklu~at:
 neredovni menstruacii,
 vaginalni i urinarni infekcii,
 atrofija na vaginalnata sluznica i bolni
seksualni odnosi,
 promeni na ko`ata, na kosata,
 promeni vo digestivniot trakt.
Menopauzata sama po sebe mo`e da go
zgolemi rizikot od pojava na poseriozni
zaboluvawa, kako {to se:
 osteoporoza
 kardiovaskularni zaboluvawa.
Vo seriozni slu~ai:
 hormonska substituciona terapija (HST).
 Praktikata poka`uva deka mnogu ~esto se prepi{uvaat mnogu silni lekovi {to
sodr`at sintetski hormoni (na pr. Premarin). Spored neodamna objavenite
podatoci okolu 9 milioni `eni vo svetot {to stradaat od menopauzalnite pote{kotii
se nao|aat na terapija so premarin. Dodeka kaj edni rezultatite od tretmanot se
dobri, drugite imaat seriozni problemi, a eden od najgolemite e zgolemuvaweto
na rizikot od pojava na kancer.
HST ne se prepora~uva:
 kaj pacientki kaj koi se odstraneti jajnicite
 vo slu~ai koga upotrebata na estrogen e kontraindicirana (ako postoi
familijarna anamneza na kancer na dojka ili na endometriumot) (vo vakvi slu~ai,
na pr., se prepora~uva upotreba na medroksiprogesteron acetate (150 mg/
den, 3 meseci).
Spored informaciite dobieni od Nacionalniot centar za davawe informacii za
lekovi pri Farmacevtskiot fakultet od Skopje, vo tretmanot na razli~nite
simptomi na menopauzata se koristat:
 Dietilstilbestrol (0,3-1,0 mg/den) – simptomatski tretman na
menopauza, zgolemuvawe na kornifikacija na vaginalniot epitel;
 Medroksiprogesteron (25-50 mg/den) - simptomatski tretman na
menopauza, zgolemuvawe na koskenata mineralna gustina;
 Propranolol – menopauzalni vazomotorni simptomi
 Estradiol – inicijalno 1-2 mg/den,
 Etinil estradiol – inicijalno 0,02-0,05 mg/den,
 Konjugirani estrogeni – inicijalno 0,3-1,25 mg/den,
 Estropipat – 0,75-6,0 mg/den,
 Estrefikuvani estrogeni – inicijalno 0,3-1,25 mg/den,
 Ciproteron acetate + estradiol – 1 mg ciproteron acetat + 2 mg
estradiol.
Nesakani efekti od nivnata upotreba:
 Gadewe, povra}awe
 Bolki vo stomakog, gr~evi
 Po`oltuvawe na ko`ata i/ili pobeluvawe
na o~ite
 Osetlivost na gradite i nivno
zgolemuvawe
 Zgolemuvawe na benigni (fibroidni)
tumori
 Neregularno krvarewe
 Promeni vo koli~estvoto na cervikalniot
sekret
 Vaginalni gabi~ni infekcii
 Retencija na suvi{na te~nost
 To~kesti zatemnuvawa na ko`ata,
osobeno na liceto
 Crvenilo na ko`ata
Nesakani efekti od nivnata upotreba:
Osip na ko`ata
 Vlo{uvawe na porfirija
 Glavobolki, migrena
 Vrtoglavica, nesvestica
 Promeni vo gledaweto (netolerancija kon kontaknite le}i)
 Mentalna depresija
 Iznenadni muskulni spazmi
 Gubewe na kosa ili abnormalno sozdavawe kosa
 Promeni vo telesnata masa (pove}eto ja zgolemuvaat)
 Promeni vo seksualnata aktivnost (pove}eto se soo~uvaat so namaluvawe
na libidoto)
 Mo`ni promeni vo nivota na {e}erot vo krvta
 Skratuvawe na di{eweto
 Akni
 Alergii
 Zamor
 Visok krven pritisok
 Pojava na kamen vo `ol~no kese
 Astma
 Vko~anetost, peckawe, jade` na stopalata i dlankite
 Te`ina vo gradite.
FITOESTROGENI
 Растителни сoedinenija што
покажуваат estrogena aktivnost.
 Иdentifikuvani се vo 1930 godina.
 Imaat razli~na hemiska struktura od
humanite estrogeni!


Humanite estrogeni se steroidи.
Fitoestrogenite mo`at da bidat:
- fenolni
(izoflavoni, lignani i kumestani),
estradiol
- terpenoidi,
- steroidнi соединенија.
genistein
Rasprostranetost na fitoestrogeni
vo rastitelniot svet
Razlikuvame tri grupi rastitelni surovini {to sodr`at fitoestrogeni:
 Rastenija {to se konsumiraat kako hrana:
- `itarici, semki (susam, son~ogled, tikva), me{unkasti plodovi,
listest zelen~uk, maslinki, ovo{je, luk, kromid i praz.
 Rastenija {to se koristat povremeno i vo pomali koli~ini:
- zelen ~aj, hmeq, crvena detelina, crveno vino, koren od mle~ka,
seme od len. Se koristat kako tonici.
 Rastenija {to se koristat kako herbalni preparati:
- se koristat vo strogo definirani dozi i samo koga postojat indikacii za
nivna upotreba (Cimicifuga racemosa, Vitex agnus castus, Panax
ginseng, Angelica arhangelica i dr).
Najgolem izvor na fitoestrogeni – pretstavnici od FABACEAE
Najzna~ajni klasi fitoestrogeni za koi mo`at da se najdat najmnogu podatoci vo
nau~na literatura se:
 Lignani, {to se nao|aat vo `itarici, masni semiwa, grav, zelen~uk i ovo{je.
 Izoflavoni, {to se nao|aat sojata, crvenata detelina i drugi leguminozni rastenija.
Lignani
 komponenti {to sodr`at struktura nastanata so povrzuvawe na b-C atomi od
strani~nite nizi na dve molekuli od 1-fenilpropan,
so 8-8’-vrska.
Lignani:
 se vrzuvaat za seks hormon-vrzuva~kiot globulin,
 poseduvaat zna~ajni antikancerogeni efekti.
 ovozmo`uvaat balansirawe pome|u koli~estvata na “dobriot” i “lo{iot”
estrogen, odnosno nivnite metaboliti, vo zavisnost od dozata.
 zna~ajno go namaluvaat nivoto na estradiolot i estronot kaj
postmenopuzalnite `eni.
 visokite nivoa na lignani - намален rizik od rak na dojka.
 postoi inverzna korelacija pome|u incidencata za rak na dojka i vnesuvawe
na lignani, konsumacijata na ovo{je i zelen~uk. Lignanite pokraj niza drugi
komponenti se smetaat za direktno odgovorni za ovie efekti.
 `eni so rak na dojka imaat mnogu poniski plazma koncentracii na lignani vo
sporedba so onie {to nemaat rak.
Izoflavoni
 klasa na flavonoidni soedinenija kaj koi C6-C3-C6 pretstavuva
fenilhromon, za razlika od ostanatite flavonoidi kaj koi taa pretstavuva 2fenilhromon.
 Transformacijata vo 3-fenilhromoni se odviva pod dejstvo na enzimi
Базична структура на изофлавон што покажува
естрогена активност
3-
Najdobriot na~in za vnesuvawe na
izoflavoni e preku hranata, osobeno so
konsumirawe na soja i na nejzinite produkti.
Sojata sodr`i razli~ni tipovi izoflavoni, no za
za fitoestrogenoto dejstvo se zna~ajni samo
opredeleni soedinenija od ovaa grupa
Najzna~ajni izoflavoni od grupata fitoestrogeni se od:
 soja: genistein i daidzein
 crvena detelina: biohanin A i formononetin
Genistein
Daidzein
VLIJANIE na izoflavonite vrz zdravjeto (vnes so hrana)
- податоци од епидемиолошки студии:
 Gi namaluvaat simptomite na menopauztata
 Reduciraat rizik od srcevi zaboluvawa
 Obezbeduvaat za{tita od pojava na rak na prostata
 Obezbeduvaat za{tita na koskenoto tkivo
 Reduciuraat rizik od kancer na dojka
 Reduciuraat rizik od kancer na endometrium
Biolo{ka i farmakolo{ka aktivnost
1. Izoflavonite se i prirodni antioksidansi:
 efektot mo`e da se sporedi so efektot na vitaminot E.
 ovaa aktivnost na izoflavonite mo`e da ovozmo`i dolgoro~na za{tita od
pojava na kancer, pred se poradi za{titata na DNK od o{tetuvawata {to mo`at
da se predizvikaa so napadot na slobodnite radikali.
 Genistein od sojata e najpotentniot antioksidans vo grupata na izoflavonite,
sleden so daidzein.
Uprostrena {ema na
oksidantna/antioksidantna
regulacija na aktiviraweto na
trabskripcioniot faktor NF-kB.
2. Izoflavonite poka`uvaat estrogenska aktivnost?
1. Prstenite A i S
na izoflavonite se
sli~ni so
prstenite A i V na
estradiolot;
2. Rastojanieto na dvete hidroksilni
grupi
na dvete molekuli e skoro identi~no;
3. Dvete molekuli imaat sli~ni polarnosti i
2. Rastojanieto na
molekulski masi.
dvete hidroksilni
grupi na dvete
molekuli e skoro
identi~no;
Estradiol
Genistein
OH
OH
O
3. Dvete molekuli
imaat sli~ni
polarnosti i
molekulski masi.
HO
O
O
Estradiol
Daidzein
Formononetin
Biohain A
2.
Izoflavoni se:
 klasa nestereoidni (fito)estrogeni !
 supstanci {to strukturno i funkcionalno se sli~ni so estradiol i drugi
srodni seksualni hormoni.
 poradi sli~nosti vo hemiskata gradba izoflavonite mo`at da
interferirat so aktivnosta na endogeniot estrogen.
Estrogen-receptor so vrzan
molekul na estradiol
6 ~len prsten so
OH grupa од
бензо-g-пиранот.
Izoflavonite и estrogenoто дејство
 Dva tipa estrogen receptori:
 alfa (ER alfa) vo tkivoto na gradite, matkata, jajnicite,
testisite i crniot drob.
 beta (ER beta) vo kletkite od krvnite zrnca, belite drobovi,
bubrezite, koskite i gradnata `lezda (timusot).
 Raspredelbata na alfa i beta estrogen-receptori e razli~na vo
razli~ni kletki, tkiva i organi. Razli~ni tkiva imaat receptori od dvata
tipa, no tie se prisutni vo razli~ni odnosi.
 fitoestrogenite se odnesuvaat kako selektivni estrogen
receptor modulatori (prirodni SERMs) {to zna~i deka tie mo`at
da se vrzat za to~no opredeleni estrogen receptori vo opredeleni
tkiva, aktiviraj}i ili inaktiviraj}i opredelena reakcija odnosno kleto~en
odgovor.
Fitoestrogeni se
sli~ni so drugi lekovi
od grуpata SERMs,
kako {to e
raloksifen.
Иzoflavonite mo`at da daдат i
estrogeni i anti-estrogeni efekti!
 koga prirodno nivo na estrogenite e nisko, izoflavonite ja podobruvaat sostojbata
preku aktiviraweto na beta-receptorite (позитивни естрогенски ефекти).
 koga nivoto na estrogenite e visoko, vo periodot na adolescentcijata, izoflavonite se
vrzuvaat za alfa-receptorite i gi onezmo`uvaat estrogenite da se vrzat za niv (се
попречуваат негативните естрогенски ефекти).
 Zavisno od koncentracijata na endogenite estrogeni kako i za koj receptor se vrzani,
fitoestrogenite mo`at da dadat i agonisti~ki i antagonisti~ki efekti t.e. i estrogeni i antiestrogeni.
Vrzuvawe za razli~ni receptori dava razli~ni efekti!
VA@NO ! ! !
Alfa-receptori:
 povrzani se so rizik od pojava na estrogen-zavisen kancer.
 Vrzuvaweto na fitoestrogenite za alfa-tip na estrogeni
receptori (ER alfa) {to se nao|aat vo dojkite i vo tkivoto
na matkata poka`uva deka tie ja namaluvaat alfa-ER
estrogenata aktivnost vo ovie tkiva. Ova mo`e da bide
eden od mo`nite mehanizmi preku koj fitoestrogenite
ovozmo`uvaat za{tita od razvoj na kancer na dojka i
na endometrium.
Beta-receptori:
 pokrenuvaat samo povolni estrogeni efekti vo organizmot.
 Istra`uvawata indiciraat deka fitoestrogenite mo`at da bidat delotvorni na skeletniot
i na kardiovaskularniot sistem. Vrzuvaweto za beta-tip na estrogeni receptori (ER
beta) ovozmo`uva aktivirawe na kardioprotektivni i koskeno stabilizira~ki metabolni
procesi.
Regulirawe na hormonalniot status vo tekot na menopauzata
Se smeta deka:
 fitoestrogenite ne mo`at da dadat estrogeno dejstvo se dodeka endogenite
estrogeni i progestini se dominantni vo organizmot.
 vo situacii koga produkcija na ovie hormoni opa|a ili se gasne, vo periodot na
menopauzata, fitoestrogeni mo`at da pomognat pri hormonskiot deficit i da dadat
edna umerena aktivnost, so {to }e gi podobrat menopauzalnite simptomi.
Izoflavonite go reguliraat nivoto na estrogenite vo organizmot.
 gi reguliraat problemite {to se javuvaat vo menopauzata, osobeno tipi~nite
simptomi kako {to se brnovite na toplina i no}noto potewe.
 potrebno koli~estvo izoflavoni za obezbeduvawe na vakvite efekti se dvi`i od 4050 mg.
 Simptomite na menopauzata zna~ajno se namaluvaat po 2-3 meseca od
vnesuvaweto na izoflavonite.
 Se smeta deka vakviot tretman obezbeduva i za{tita od pojava na hormonzavisnite tumori, osteoporozata, arteriosklerozata.
Безбедност
Sli~no na hormonskata supstituciona terapija (HST), i
 komplementarnata terapija na дава dovolni garancii za bezbednost.
 dene{nata fitomedicina (fitoterpaija) vsu{nost ne raspolaga so zadovolitelno sigurni
podatoci za odnesuvaweto na komplementarnata terapija pri dolgotrajni tretmani на
менопаузата.
Voobi~aeniot stav - komplementarnata terapija e verojatno bezbedna !
Preporaka:
 zgolemeni merki na pretpazlivost.
 doa|aat od stavot deka vo slu~ai koga opredelen herbalen produkt dava efekt {to
vsu{nost prestavuva imitirawe na dejstvo na opredelen lek (sintetski hormon), toj
treba da se tretira so ist respekt kako i lekot.
FITOESTROGENI VO TRETMANOT NA SIMPTOMITE NA
MENOPAUZATA
1. Ishrana bogata so izoflavoni
Najgolemo zna~ewe ima vnesuvawe na soja!!!
 Koga sojata se konsumira sekojdnevno so prose~en dneven vnes na izoflavoni vo koli~ini
okolu 50 mg, plazma koncentracii na izoflavonite daleku gi nadminuvaat normalnite
koncentracii na estradiol.
 Izoflavonite imaat golem potencijal da bidat bioloшki aktivni, obezbeduvajќi zaшtita
na organizmot so koja mo`e da se objasni i niskata incidenca na hormon-zavisnite
zaboluvawa vo zemjite vo koi sojata e glaven prehramben proizvod.
2. Rastitelni drogi {to sodr`at fitoestrogeni - fitoterapevtski tretman
Najgolemo zna~ewe imaat tri surovini:
 Cimicifuga racemosa L., Ranunculaceae – cimicifuga
 Trifolium pratense L., Fabaceae – crvena detelina
 Vitex agnus castus L., Verbenaceae – viteks, kalu|erski biber
Цимицифуга
Cimicifugae racemosae rhizoma, Cimicifuga racemosa (L.) Nutt.
(syn. Actaea racemosa), Ranunculaceae
Cimicifuga e severnoamerikansko,
mnogugodi{no, trevesto rastenie
Drogata ja pretstavuva isu{en rizom so
koreni
Hemiski sostav:
 Tetracikli~ni triterpeni derivati na cikloartanol, kako {to se: akteol, acetilekteol,
26-deoksiakteol, cimigenol, aktein, 26-deoksiaktein i cimicifugozid.
 Fenilpropanoidni soedinenija: izoferula kiselina
 Hinolizidinski alkaloidi: citizin, metilcitizin i dr.
 Izoflavoni: formononetin (denes ve}e suspekten podatok !!!)
C OOH
HO
O
H3C O
OH
O
OC H3
(E )-I zoferula kiselina
Formononetin
Derivati na cikloartanol
O
H H
O
O
H
OH
O
H
H
O
O
OH
H
O
H
H
O
OH
H
H
H
H
HO
O O
H
H
OH
Akteol
Aktein
OH
OH
O
H
O
H
H
OH
H
H
H
O
H
H
HO
H
HO
O O
H
H
OH
Cimigenol
O
H
H
Cimicifugozid
OH
OH
O
O
OH
СЗО:
1. Upotreba bazirana na klini~ki studii:
 tretman na menopauzalni problemi kako {to se branovi na toplina, obilno
potewe, naru{en son i promeni vo rapolo`enieto i nervna iritiranost.
2. Upotreba spored farmakopei i vo tradicionalnata medicina:
 tretman na predmenstrualen sindrom i dismenoreja
3. Upotreba opi{ana vo narodnata medicina, {to ne e potkrepena so
eksperimentalni ili so klini~ki dokazi:
 tretman na nastinka, dispepsija, epilepsija, mijalgia,
reumatoiden artrits, tinitis, i dr.
Germanskata komisija E:
 klimakteri~ni simptomi
 predmenstrualen sindrom (PMS).
Европска монографија (НМРС/ЕМА):
 има објавено финална верзија 2010.
Klini~ki studii
Evidence for Efficacy (Human Data)
Clinical Trials (53)
Observational Studies/Case Reports (30)
Traditional and Folk Use (29)
Evidence of Activity
Animal studies (21)
Pharmacodynamics (53)
Analytical Chemistry (46)
Pharmacokinetics (ADME) (3)
Genetics & Molecular Biology (5)
Safety Data
Adverse Effects & Toxicity (26)
Interactions (2)
Contraindications (1)
Klini~ki studii
2010
Obraboteni se rezultati od 9 klini~ki studii od 3 data bazi. 26%
vazomotorni funkcii pri menopauza. Rezultati
nehomogeni!
podobreni
2009
Randomizirana, dvojno slepa i placebo-kontrolirana studija za
efikasnost i
podnoslivost vo tretmanot na menopauzalna anksioznost.
Nema statisti~ki
zna~ajna efikasnost vs. placebo.
2009
Hemiski i biolo{ki standardiziran ekstrakt od cimicifuga e bezbeden za
upotreba pri tretmanot na menopauzalnite vazomotorni simptomi, za
period od
12 meseci.
2008
Randomizirana otvorena studija poka`ala deka cimicifuga zna~ajno
frekventnost i intenzitet na branovi na toplina.
reducira
2007
Izopropanolen ekstrakt od cimicifuga dava rezultati na nivo na
(sintetski steeroiden hormon) vo tretmanot na
klimakteri~nite
nezavisno od nivniot intenzitet.
tibolone
tegobi,
2007
Cimicifuga e poefikasna vo tretmanot na branovi na toplina i
potewe vo sporedba so fluoxetin (antidepresant, Прозак).
no}noto
2006
Cimicifuga e efikasna i bezbedna za terapija na klimakteri~ni
kaj koi e kontraindicirana upotrebata na HST.
pacientki
2002
Randomizirana kontrolirana klini~ka studija (49 pacientki) poka`ala
deka
cimicifuga e efikasna vo namaluvaweto na prose~nata frekventnost na mentstrualnite
napadi na migreni.
25 November 2010
EMA/HMPC/600717/2007 Corr.1
Committee on Herbal Medicinal Products (HMPC)
Final
Community herbal monograph on Cimicifuga racemosa (L.) Nutt.,
rhizoma
2. Qualitative and quantitative composition
Well-established use
i) Herbal substance
Not applicable.
ii) Herbal preparations
a) Dry extract (DER 5-10:1), extraction
solvent ethanol 58% (V/V)
b) Dry extract (DER 4.5-8.5:1),
extraction solvent ethanol 60% (V/V)
c) Dry extract (DER 6-11:1), extraction
solvent propan-2-ol 40% (V/V)
Traditional use
3. Pharmaceutical form
Well-established use
Traditional use
Herbal preparation in solid dosage
forms for oral use.
The pharmaceutical form should be
described by the European
Pharmacopoeia full standard term.
4. Clinical particulars
4.1. Therapeutic indications
Well-established use
Herbal medicinal product for the relief
of menopausal complaints such as hot
flushes and profuse sweating.
Traditional use
4.4. Special warnings and precautions for use
Well-established use
Patients with a history of liver disorder
should take Cimicifuga preparations
with caution.
If vaginal bleeding occurs or other
symptoms occur, a doctor should be
consulted.
Cimicifuga preparations should not be
used together with oestrogens unless
advised by a doctor.
Patients who have been treated or who
are undergoing treatment for breast
cancer or other hormone-dependent
tumours should not use Cimicifuga
preparations without medical advice.
If the symptoms worsen during the use
of the medicinal product, a doctor or a
pharmacist should be consulted.
Traditional use
Predupreduvawa
Ne se poznati {tetni ili nesakani efekti ako drogata se koristi soodvetno i vo propi{ani
dozi. Претпазливо треба да се користи во определени случаи.
Korenot od cimicifuga ne mo`e da bide zamena za hormonska supstituciona terapija.
Не треба да се прима заедно со оваа терапија, освен ако не е сугерирано од
доктор, специјалист.
Kontraindikacii
Poradi potencijalni estrogeni efekti i poradi nedostatok na podatoci za sigurnost, rizom
od cimicifuga ne treba da se koristi vo tekot na bremenosta nitu vo period na
laktacija. Ne se prepora~uva za upotreba kaj deca pod 12 godini.
Kancerogeneza, mutageneza, vlijanie na fertilnosta
Izopropanolen ekstrakt 40 % i rizom od cimicifuga ne poka`uvaat mutageni,
kancerogene i teratogeni efekti.
Nesakani efekti
Slabi gastrointestinalni naru{uvawa i glavobolka.
Interakcii so lekovi
Proizvodi {to sodr`at cimicifuga mo`at da go potenciraat dejstvoto na
antihiperenzivnite lekovi. Dolgotrajna istovremenena upotreba mo`e da
dovede do hipotenzija.
Dozirawe
Dnevna doza: 40-60% etanolen ili izopropanolen ekstrakt ili surova droga
treba da odgovara na koli~ina od 40 mg изофлавони. Drogata ne se
prepora~uva za upotreba vo tretmani podolgi od
6 meseci,
osven ako drugo ne e sovetuvano od lekarot.
Predozirawe
Vnes na mnogu golemi dozi od drogata (5 g) ili od ekstraktite (12 g)
doveduva do pojava na gadewe, pobvra}awe, glavobolka, vrtoglavica,
bolki vo nozete i namaluvawe na krvniot pritisok.
Црвена детелина
Trifolium pratense L., Fabaceae
Автохтоно расте во Европа,
централна Азија и северна
Африка.
Лесно се прилагодува и
култивира и во други региони
во светот.
Од растението се користат
исушените цветни главички.
Hemiski sostav
Glavni aktivni komponenti se izoflavonite:
 biohanin A i formononetin.
 pomalku genistein i daidzein
Biohanin A i formononetin poka`uvaat slaba aktivnost vrz estrogenite receptori.
 vo organizmot tie vsu{nost se transformiraat:
 biohanin A  genistein
 formononetin  daidzein.
Pozitivni efekti:
 Biohanin A poka`uva podobri efekti vo reduciraweto na tumorite vo sporedba so
soinite proizvodi,
 Иnhibira rast:
 na to~no opredelen tip na kletki na kancer na dojka
 na kancer kletkite od prostatata,
 na kancer na endometriumot.
Вo sovremena fitoterapija se koristi za tretman na:
 Menopauzalni simptomi (ekstrakt od crvena detelina zna~ajno gi
reducira branovite na toplina kaj menopauzalni `eni, no nema
podobruvawe kaj drugite simptomi),
 Poka~en holesterol,
 Osteoporoza,
 Benigna hipertrofija na prostata,
 Kancer na prostata,
 Naru{uvawa vo cirkulacijata,
 Dijabetes.
КЛИНИЧКА ЕФИКАСНОСТ
Обработката на податоците од клинички студии се направени во 2001, 2006 и 2007
година.
 Во 2001 и 2006 година – за употребата се уште нема доволно докази за корисни
ефекти за жените во менопаузата. Дополнително се наведува дека црвена
детелина содржи кумарини, од каде во клиничките студии треба да се вклучи
следењето на факторите на коагулацијата. Се препорачува употреба во рамките на
традиционалнате хербални лекови, базирајќи се на долготрајното искуство и
употреба на дрогата.
 Во 2007 година објавен е систематскиот преглед (Systematic review) на
литературата и мета-анализата за ефикасноста на изофлавонскиот комплекс на
црвената детелина во редукцијата на топлите бранови при менопауза.
 Заклучокот бил дека ИМА доволно докази за слабо дејство на
изофлавонскиот комплекс на црвената детелина во редукцијата на топлите
бранови кај менопаузални жени.
 Нема доволно податоци од кои би се заклучила клиничка значајност на
ефектите.
 Во краткотрајните третмани не се јавуваат несакани ефекти, но се уште
нема податоци за безбедност при долгорочна терапија.
КЛИНИЧКА ЕФИКАСНОСТ
Во 2010 година се објавени податоците од една рандомизирана, двојно слепа и
плацебо-контролирана студија, во која биле вклучени 120 жени на возраст од 45-65
години, со менопаузални симптоми. Рандомизирано биле поделени во две рупи,
група што примала екстракт од црвена детелина (таблети со 40 mg
изофлавонони/ден) и група што примала плацебо. Третманот траел 12 месеци.
Заклучокот бил дека дневен внес на 40 mg изофлавони од црвена детелина има
ефекти, но не овозможува клинички значајно подобрување на менопаузалните
симптоми.
НМРС/ЕМА:
Комитетот за хербални лекови при ЕМА нема изработено монографија за цвет од
црвена детелина (Trifolii pretense, flos).
СЗО монографија:
 црвена детелина се користи за третман на менопаузални симптоми,
хиперлипидемија, остеопороза и канцер на простата,
 се наведува дека за ниту една од наведените индикации нема доволно убедливи
податоци за клиничка ефикасност.
Dozirawe
Vozrasni (preku 18 godini) za preparatot Promenzil:
 Menopauzalni simptomi: 40 mg, 80 mg i 160 mg / den
 Poka~en holesterol: 80 mg / den
 Osteoporoza: 40 mg / den
 Benigna hipertrofija na prostata: 40 mg / den
 Diabetes: 50 mg / den
Ima podatoci i za upotreba kako:
 Hormonska supstitucija: 40-80 mg / den
Deca (pomladi od 18 godini):
Nema dovolno nau~ni dokazi vrz baza na koi bi mo`ela da se
prepora~a upotrebata na crvenata detelina kaj deca.
Bezbednost pri upotreba
Alkoholen ekstrakt od crvena detelina:
 dobro se podnesuva, bez seriozni sporedni efekti i po tretman vo trewe od edna
godina.
Teoretski,
kaj terapija bazirana na ekstrakti {to poka`uvaat aktivnost {to nalikuva na estrogena,
eventualnite sporedni efekti kaj humanata populacija mo`at da vklu~at:
 pojava na opredeleni promeni vo tkivoto na dojkata,
 menstrualni promeni i hiperplazija na endometriumot,
 vlijanie na hormonskite nivoa na gonadotropin releasing hormon (GrH),
folikulostimulira~kiot (FSH) i luteinizira~kiot hormon (LH),
 zgolemuvwe na rizikot od krvarewe.
√ Nitu za edna od navedenite mo`ni promeni nema objaveno podatoci od humani studii.
√ Prepora~liva e zgolemena pretpazlivost kaj pacienti koi imaat problemi so krvarewe, ili koi
zemaat lekovi {to mo`at da go zgolemat krvareweto.
Nesakani efekti
Ingestija na golemi koli~ini na crvena detelina kaj `ivotni predizvikuva nesakani
efekti, kako [to se: infertilnost, abnormalna laktacija, problemi so uterusot,
koi[to se dol`at na estrogenskoto dejstvo na izoflavonite.
Koncentracii do 160 mg vkupni izoflavoni dnevno ne poka`uvaat nesakani efekti.
Најнови податоци покажуваат дека Trifolium pratense ne sodr`i kumarini i za
razlika od Melilotus alba nema efekt vrz koagulacijata.
Interakcii na lekovi i ekstrakt od crvena detelina ne
se zabele`ani.
Komercijalni preparati vo forma na tableti od
doma[no proizvodstvo:
- Tableti od crvena detelina.
Витекс, калуѓерски бибер
Agni casti fructus, Vitex agnus-castus L., Verbenaceae
Drogata ja pretstavuvaat isu{eni plodovi od
rastenieto Vitex agnus-castus.
Kako droga se koristat i listovi so cvetovi.
Osobeno rasprostraneta vo Mediteranskiot
region, i vo drugi regioni od svetot so sli~ni
klimatski uslovi. Vo istiot region se kultivira.
Hemiskiot sostav na drogata (plod od
kalu|erski biber):
 flavonoidi, prete`no heterozidi na
luteolin, kvercetin i kempferol, me|u koi e
pozna~aen kasticin,
 eteri~no maslo (2%), vo koe glavni
komponenti se pineni, limonen i 1,8cineol.
 diterpeni, viteksilakton, vitekslaktam A
i dr.
 malo koli~estvo alkaloidi (viticin).
 iridoidi aukubin, agnuzid i dr.
MEHANIZAM NA DEJSTVO
Vrzuvaweto za dopaminskite D2 receptori i nivna stimulacija predizvikuva:
 inhibicija na sekrecijata na prolaktin
 normalizirawe na odnosot pome\u ФСХ, ЛХ i prolaktin,
 [to rezultira vo normalizirawe na menstrualniot ciklus.
 Екстрактите од витекс имаат способност за врзување за повеќе рецептори во
организмот и покрај D2 допаминските рецептори, се врзуваат и за опиоидните
(µ и  субтипови) и ги блокираат.
o Намалената концентрација на ендогените опиоиди во периодот на касна
лутеална фаза може да биде еден од механизмите по кои се индуцираат
симптомите на ПМС, како што се главоболката, задршката на вода и
промените во расположението.
 Неколку екстракти од плодот на витекс покажале способност за врзување за
естрогени рецептори и демонстрирање на слабо изразена естрогенска активност.
Се претпоставува дека дрогата може да влијае на естроген/прогестерон балансот,
со што се објаснува нејзиното умерено позитивно дејство во намалување на
менопаузални симптоми.
MEDICINSKA UPOTREBA
Klini~ki potvrdena upotreba:
 Simptomatski tretman na ginekolo{ki naru{uvawa {to se dol`at na insuficiencija na
corpus luteum i високи концентрации на пролактин:
 tegobi od PMS,
 menstrualni neregularnosti,
 cikli~na mastalgija i
 hormonalno inducirani akni.
Upotreba navedena vo farmakopei i vo well-established dokumenti:
 Hiperplazia na endometriumot i sekundarna amenorea, hormonski dermatozi – akni,
egzema, hipermenorea, neplodnost {to se dol`i na hiperprolaktemija i defekt na lutealna
faza,
Tradicionalna upotreba:
 vo tretmanot na menstrualni problemi {to se sozdavaat poradi deficit na corpus luteum,
vklu~uvaj}i gi predmenstrualnite simptomi i spazmodi~nata dismenoreja. kako emenagog,
sedativ i galkatogog, kako tonik.
25 November 2010
EMA/HMPC/144006/2009
Committee on Herbal Medicinal Products (HMPC)
Community herbal monograph on Vitex agnus-castus L., fructus
Final
2. Qualitative and quantitative composition
Well-established use
Traditional use
Vitex agnus-castus L., fructus (agnus castus
fruit)
i) Herbal substance
Not applicable.
Herbal substance
Not applicable
ii) Herbal preparations
Powdered herbal substance
Tincture (ratio of herbal substance to
extraction solvent 1:5), extraction solvent:
ethanol 58-60% V/V
Tincture (ratio of herbal substance to
extraction solvent 1:5), extraction solvent:
ethanol 70% V/V (manufacture under
addition of calcium carbonate)
Dry extract (DER 7-13:1), extraction solvent:
ethanol 60% m/m
Dry extract (DER 10.0-18.5:1), extraction
solvent: ethanol 50-52% m/m
ii) Herbal preparations
Dry extract (DER 6-12:1) , extraction solvent:
ethanol 60% m/m
Европска монографија (НМРС/ЕМА):
Предвидена е употреба и во рамките на традиционални хербални лекови и како
хербални лекови (well-established use).
 Во групата на традиционалните хербални лекови:
 може да се користи пулверизирана дрога, тинктура или сув екстракт.
 во цврста или во течна фармацевтска форма, за орална употреба,
 за ослободување на тегобите врзани за ПМС.
 Во производство на хербалните лекови:
 може да се користи само сув екстракт
 само во цврста фармацевтска форма,
 наменети за третман на ПМС.
DOZIRAWE

Suv ekstrakt (10:1 w/w) standardiziran na kasticin 1%
2,6-4,2 mg ekstrakt = 1 tableta/den),

Te~en ekstrakt (1:1 g/ml, 70% etanol): 0,5-1 ml.

Tinktura vo etanol 58%, (100 g vodeno-alkoholen rastvor
sodr`i 9 g tinktura 1:5): 40 kapki.

Vodenoetanolen ekstrakt (50-70%) [to e soodvetno na 30-40
mg droga (suv plod).

Tableti [to sodr`at 162 mg tinktura 1:10 so 62% etanol, dva
pati dnevno.
(