Transcript Boja

Boja
a)
dimenzije boja:
1. Vrsta boje - primarne
- sekundarne
- tercijarne
2. Ton boje - (svjetliji, tamniji)
3. Čistoća boje (valer) – jarkost, intenzitet, zagasitost, kvaliteta
b)
efekti boja
- tople i hladne boje
c)
kontrasti boja
- po Paulu Kleeu:
a) komplementarni kontrast
b) kontrast krivih parova
- po Johanesu Ittenu:
a) kontrast boje prema boji
b) kontrast svjetlo - tamno
c) kontrast toplo - hladno
d) komplementarni kontrast
e) simultani (istodobni) kontrast
f) kontrast kvalitete
g) kontrast kvantitete
- Isaak Newton prizmom otkriva sve boje u bijeloj svjetlosti. Proglašava
sedam boja u spektru po uzoru na glazbenu ljestvicu i ezoteriju.
spektrum = prikaza, fantom
a) dimenzije boje:
1. Vrsta boje
2. Ton boje
3. Čistoća boje (valer)
1. vrsta boje
- primarne
- sekundarne
(I + I = II)
- tercijarne
(I + II = III)
Ostwaldov krug boja:
Wilhelm Ostwald traku (niz)
spektra zakrivljuje u kružnicu.
Miješa susjedne boje i dobiva
100 čistih boja, koje naziva
kromatske, šarene boje.
Sve boje koje nisu u spektru
naziva akromatske, nešarene
boje (neboje).
Nastavna jedinica:
Motiv: vizualni, šuma
Likovni problem: kromatske i
akromatske boje
Likovno područje: slikanje
Likovna tehnika: tempera
Piet Mondrian:
Kompozicija,
1921.
Franc Mark:
Plavičastocrna
lisica, 1911.
2. ton boje:
svjetlina boje
- akromatski tonovi
- kromatski tonovi
- isti tonovi, različite vrste boje
- ista vrsta, različiti tonovi
Henri Matisse: Arapska kavana, 1913.
Victor Vasarely:
Gestalt Rugo, 1978.
3. Čistoća boje (valer)
Boja gubi svoju čistoću dodavanjem sive – degradacija boje. Boju možemo
degradirati i oduzimanjem pigmenta (akvarel boji dodati vodu).
Joan Miró : Slika, 1953.
A. H. Munsell je
Ostwaldovu kružnicu
“uprostorio” i
pretvorio je u kuglu.
Uspostavlja tri
dimenzije boja:
1. kromatska
kvaliteta, vrsta (hue)
2. svjetlina (value)
3. čistoću (chroma)
b) efekti boje
Tople i hladne boje
Oscar Kokoscha: Dolomitski krajolik, 1913.
Nastavna jedinica:
Motiv: vizualni, drvo
Likovni problem: tople i hladne boje
Likovno područje: slikanje
Likovna tehnika: tempera
razred: 2.
Koloristička perspektiva
toplo – bliže
hladno – dalje
Maurice de Vlamnick: Krajolik s crvenim drvećem, 1907.
Modulacija
sjena – svjetlost
hladno – toplo
Modelacija
sjena – svjetlost
tamno - svjetlo
Andre Derain, 1905.
Nastavna jedinica
Motiv: vizualni, portret
Likovni problem: modulacija
Likovno područje: slikanje
Likovne tehnika: pastel
razred: 3
c) kontrasti boja
Po Paulu Kleeu:
a) komplementarni kontrast
b) kontrast krivih parova
Komplementarni parovi:
“Krivi” parovi:
Komplementarni kontrast
Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889.
c) kontrasti boja
1. Kontrast boje prema boji
Po Johanesu Ittenu:
1) kontrast boje prema boji
2) kontrast svjetlo - tamno
3) kontrast toplo - hladno
4) komplementarni kontrast
5) simultani (istodobni) kontrast
6) kontrast kvalitete
7) kontrast kvantitete
Nastavna jedinica:
Motiv: vizualni, prskalica
Likovni problem: svjetlo –
tamni kontrast
Likovno područje: slikanje
Likovne tehnika: tempera
3. Kontrast toplo - hladno
Henri Matisse: Plavi prozor, 1912
Vincent van Gogh: Noćni kafe, 1888.
5. Sukcesivni kontrast
Albersova vježba
6. Kontrast kvalitete
Joan Miro: Slika
7. Kontrast kvantitete
Georges Braque: Billiard
Miješanje boja:
a)
mehaničko miješanje boja – supraktivno miješanje
pigmentacija, osnovne boje C, P, Ž
b)
optičko miješanje boja – aditivno miješanje, svjetlosti.
RGB snopovi na televiziji:
R – red (crvena), G – green (zelena), B – blue (plava)
CMYK u tisku:
C – cijan (svjetloplava),
M – magenta (crvenoljubičasta),
Y – yellow (žuta),
K – key (označava crnu)