Transcript 1. Provedba politike energetske učinkovitosti

Provedba politike energetske učinkovitosti i predstavljanje
Sustava za mjerenje i verifikaciju ušteda energije
31.10.2014 u 10:00h
Hotel International, Miramarska 24, Zagreb
Program događanja
10:00 – 10:20 Uvodna riječ
• Josip Borak, predsjednik uprave, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija
• Johannes Elle, sektorski fond menadžer, Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Europu – Energetska
učinkovitost, GIZ
• Valentin Gescher, zamjenik veleposlanika, Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke
• Ivan Vrdoljak, ministar, Ministarstvo gospodarstva
Potpisivanje Ugovora o Primopredaji Sustava za mjerenje i verifikaciju ušteda energije SMIV
10:20 – 11:00 Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost, Zakon o energetskoj
učinkovitosti, Treći nacionalni akcijski plan, Dean Smolar, CEI
11:00 – 11:15 Platforma za mjerenje i verifikaciju, Armin Teskeredžić, GIZ
Pauza za kavu
11:45 – 12:00 Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije SMIV, Josip Kobešćak, CEI
12:00 – 12:15 Program obnove zgrada javnog sektora i ISGE, Damir Vuletić, APN
12:15 – 12:30 Sufinanciranje programa i projekata energetske učinkovitosti, Vesna Bukarica, FZOEU
NKT
•
•
•
•
NKT – osnivanje, naziv
Institucionalni okvir RH
Stanje EU – EE kao prilika za izlazak iz krize
Direktiva o EnU – Zakon o EnU, pravilnici, NAPEnU, čl.7.
SMIV
• Izrađen kroz projekt Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ),
a MINGO je kao partner imenovao CEI za operativnog voditelja projekta s
Hrvatske strane
• Uspostavljanje sustava: Planiranje – Provedba - Izvještavanje
Projekcije potrošnje
Neposredna potrošnja energije drastično je pala pa novelirane projekcije potrošnje u 2020. godini
pokazuju puno manju potrošnju. Međutim, službene projekcije i dalje ostaju one iz 2010. godine,
a te projekcije ionako ne utječu na cilj, koji je izračunat obzirom na povijesnu potrošnju.
Kk
Kk
Kk
k
SMIV – Sustav za mjerenje i verifikaciju
• Izrađen kroz projekt Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ),
a MINGO je kao partner imenovao CEI za operativnog voditelja projekta s
Hrvatske strane
• Uspostavljanje sustava: Planiranje – Provedba - Izvještavanje
Kk
Kk
Kk
k
Neke novosti u Zakonu o energetskoj
učinkovitosti
Javni sektor
• Obveze sustavnog praćenja potrošnje – ISGE
• Energetska učinkovitost u javnoj nabavi
• Program obnove zgrada javnog sektora
Sustavno planiranje
• Akcijski planovi
• Godišnji planovi
• Koordinacija planiranja - NKT
Mjerenje i verifikacija
ušteda
• Vodi Nacionalno koordinacijsko tijelo
• Prate se rezultati planiranih mjera
• Obveznici unosa javni sektor, davatelji subvencija i
pružatelji energetskih usluga
Energetska usluga
• Ugovor o energetskom učinku i ugovor o energetskoj
obnovi zgrada
• Utvrđen proces za ugovaranje za višestambene zgrade
Akcijski plan
Godišnji plan
Nacionalni
planovi
• Obveza po Direktivi
• Donosi Vlada RH
• Za razdoblje od tri godine
• Dorade i izmjene akcijskog plana
• Donosi Vlada RH
• Za razdoblje jedne godine
Županije i
veliki gradovi
• U skladu sa nacionalnim
akcijskim planom
• Obveza za županije i velike
gradove
• Donosi zastupničko tijelo
• Dorade i izmjene akcijskog plana,
izvješće o provedbi
• Donosi izvršno tijelo
• Za razdoblje jedne godine
Fond za zaštitu
okoliša i
energetsku
učinkovitost
Financiranje mjera provodi se u skladu sa nacionalnim akcijskim
planom i godišnjim planovima – obveza Fonda
Obveze izvještavanja
Planovi energetske učinkovitosti
Sustav planiranja,
koordinacija,
davanje suglasnosti
i praćenje
provedbe provodi
Nacionalno
koordinacijsko
tijelo za energetsku
učinkovitost
Prvi godišnji plan obveznici moraju predati do kraja 2014. za 2015. godinu
Prvi akcijski plan obveznici moraju predati do kraja 2016. godine
Kolovoz 2014.
Što je NAPEnU i čemu služi?
•
•
•
•
trogodišnji plan koji izvještava o napretku u ostvarivanju nacionalnih
ciljeva energetske učinkovitosti
Donosi se svake tri godine do 30. travnja, a svake godine radi se izvješće o
provedbi
Promatraju se uštede u primarnoj i krajnjoj potrošnji
Cilj povećanja EnU iskazuje se kao apsolutna razina potrošnje primarne i
krajnje potrošnje energije u 2020.
!
EnU je:
EnU nije:
Korištenje manje en. kako bi
se postigao isti, ili bolji učinak
Smanjivanje potrošnje
energije
Često rezultira povećanim
konforom i standardom
Manji konfor ili smanjena
gospodarska aktivnost
Cilj povećanja energetske učinkovitosti
EU cilj: Potrošnja energije u EU 2020. ne smije biti veća od 1.474 Mtoe
primarne energije, tj. 1.078 Mtoe krajnje energije (ekvivalent smanjenja 20 %)
RH cilj: apsolutni iznos neposredne potrošnje energije u 2020. godini je
293,04 PJ (7,00 Mtoe), a apsolutni iznos primarne energije u 2020. godini je
466,69 PJ (11,15 Mtoe)
Ukupno trebamo povećati energetsku učinkovitost za
3. NAPEnU – novosti i osnove:
•
•
Ukupno ima 40 mjera – 28 mjera preuzeto iz 2. NAPEnU, 12 mjera novih (od
toga je 7 mjera energetskih poduzeća). Na strani 26. 3. NAPEnU može se naći
pregled svih mjera te usporedba kako se te mjere nadovezuju na 2. NAPEnU
Veliki broj mjera, posebice informativnih, utječe na više sektora. Ovdje je dan
pregled svih mjera koje utječu na pojedini sektor, tako da je ukupni broj veći
od ukupnog broja mjera:
18
15
11
11
12
Industrija
Uslužni komercijalni
Uslužni javni
Kućanstva
Promet
Broj mjera koje utječu na ostvarene uštede u pojedinom sektoru
3. NAPEnU – izvršna tijela:
Izvršna tijela su:
i još: regionalne energetske agencije,
JLRS, tijela državne uprave, sveučilišta,
fakulteti, upravitelji zgrada...
•
11 mjera je informativnog karaktera ili nije jasno određeno koliki će biti razmjer
provođenja mjere pa se učinci nisu računali, iako će te mjere sigurno doprinjeti
uštedama.
•
Kroz preostalih 29 mjera izmjerena je ušteda od 10,16 PJ u 2016., i to:
Izvješće o provedbi 2. NAPEnU:
•
Dodatak A u 3. NAPEnU zapravo je izvješće o provedbi 2. NAPEnU
•
U izvješću pod Dodatkom A4.4. su navedene sve mjere iz 2. NAPEnU, po redu kojim
su bile predstavljene te je opisano koje se se sve aktivnosti odvijale i kolike su uštede
po pojedinoj mjeri
•
primjenom TD metode ostvarene uštede u 2012. godini su na razini od 11,96 PJ ili 61
% od cilja za 2016. godinu te se može očekivati da će cilj biti ostvaren. U odnosu na
2010. godinu, povećane su uštede u svakom sektoru, od čega je najveći porast u
industriji i prometu.
•
Procjena BU metodom pokazuje da je
ostvarenje ciljanih ušteda u 2010. godini
18% u odnosu na cilj za 2016. godinu, dok je
u 2012. godini procjena na razini 23% cilja
(4,5 PJ). U realnosti, ostvareno je puno više
ušteda, ali mjerenje i praćenje nije
predvidjelo skupljanje podataka o tim
uštedama. To će se od sada promijeniti,
uvođenjem SMIV-a.
Ostalo za
ispuniti do
2016.
7,81 PJ
Izmjereno TD
11,96
KkPJ
Kk
Kk
k
Izvješće provedbe 2. NAPEnU:
•
Od 4,5 PJ uštede izračunatih BU metodom, projekti FZOEU su zaslužni za 34 % svih
ušteda i to kroz sufinanciranje 14 mjera.
•
Prvi puta prikupljeni su podaci o ostvarenim mjerama svih lokalnih projekata koje nije
financirao FZOEU. Podaci pokazuju veliki pomak u inicijativi gradova i županija da
obnavljaju zgrade, izrađuju en. certifikate i mijenjaju javnu rasvjetu. Kroz prikupljene
podatke došlo se do brojke od 2,96 PJ uštede.
Grad/Županija/
Broj zgrada
Ministarstvo
(ukup 152)
Bjelovarsko-bilogorska
4
Krapinsko-zagorska
10
Primorsko-goranska
6
Osječko-baranjska
107
Beli Manastir
2
Bjelovar
3
Rijeka
3
Ministarstvo zdravstva
17
Ukupno kWh:
Ukupno PJ:
Ušteda energije
(kWh/god)
303.000,00
909.426,00
2.182.970,65
9.593.910,00
276.450,00
560.000,00
189.950,00
18.010.259,42
32.025.966
0,12
Izvješće provedbe 2. NAPEnU:
•
9 gradova prijavilo je podatke o zamjeni rasvjetnih tijela i time su postignute uštede
od pola milijuna kWh:
Grad
Pazin
Bjelovar
Buzet
Rijeka
Split
Umag
Slatina
Beli M.
Dugo Selo
•
Br. rasvj.
tijela
387
262
147
22
10
Ukupno kWh:
Ušteda en.
(kWh/god)
276.400,00
153.278,50
137.781,00
61.740,80
33.064,00
26323
23.609,72
5.082,00
2.988,00
443.867
Planiranje JLRS
Planove i programe izradilo je 17
županija i 2 grada, a 3godišnji
program 11 županija i 1 grad.
Sporazumu gradonačelnika
pridružilo se 39 hrvatskih gradova
i 9 općina te su izradili (ili
dovršavaju) SEAP-e.
Osim obnove zgrada i zamjene rasvjete, velik broj javnih tijela izradio je energetske
certifikate za zgrade u svom vlasništvu. Prikupljeni su podaci od ukupno 23 grada, 8
županija i jednog ministarstva. Tih 32 tijela ukupno su ishodili en. certifikate
na 647 zgrada i time uštedjeli ukupno 7.062.592 kWh ili 0,026 PJ.
Zahvaljujemo na pažnji!
Nacionalno koordinacijsko tijelo
za energetsku učinkovitost
www.cei.hr