Transcript Razvoj IS i trendovi u tehnologiji FON, Master studije Upravljanje razvojem IS
Razvoj IS i trendovi u tehnologiji
FON, Master studije Upravljanje razvojem IS prof. dr Dragana Bečejski-Vujaklija
2/50
Cloud* computing
Upotreba računarske tehnologije zasnovane na Internetu. U uslovima globalne ekonomske krize, cloud computing omogućava smanjenje određenih troškova vezanih za IT.
O buhvata prvenstveno javne cloud computing mreže namenjene pružanju usluga putem interneta (Google Search, Microsoft Hotmail) Javne usluge „cloud computinga“: pretraživanje na internetu, lični email servisi (Yahoo mail, Gmail, Hotmail), društveno povezivanje (social networking) druge primene Web 2.0. Koncept usluga za male kompanije: aplikacije za upravljanje e dokumentima, rasporedom zaposlenih, za podršku menadžmenta ljudskih resursa i sl.
3/50 * „cloud“ (eng. oblak) predstavlja metaforu za Internet.
Usluge Cloud computing-a
Softver u vidu servisa (software-as-a-service,
SaaS
) – softver koji je implementiran u obliku hostovanog servisa kome se pristupa putem interneta; Platforma u vidu servisa (platform-as-a-service,
PaaS
) – platforme koje mogu biti korišćene za realizaciju aplikacija obezbeđenih od strane klijenata ili partnera provajdera platforme; Infrastruktura u vidu servisa (infrastructure-as-a-service,
IaaS
) – serveri, data centri za skladištenje podataka, umrežavanje.
4/50
Nedostatak koncepta „cloud computinga“
Neke kompanije nisu spremne da svoje podatke povere na upravljanje drugoj kompaniji. Zavisnost od veze sa Internetom. Ograničene mogućnosti nekih SaaS aplikacija u poređenju sa klasičnim desktop aplikacijama 5/50
Service Oriented Architecture SOA
Servisno orijentisana arhitektura (SOA)
SOA - model projektovanja IT sistema u kome se funkcionalnosti dekomponuju na različite jedinice (servise), koji se mogu nezavisno distribuirati putem mreže i kombinovati sa drugim servisima radi stvaranja kompleksnijih biznis aplikacija.
SOA definiše IT strukturu unutar same firme koja omogućava različitim aplikacijama na različitim nivoima da razmenjuju podatke bez obzira na kom se operativnom sistemu izvršavaju i na kom su programskom jeziku napisane. Ovi servisi komuniciraju izmedju sebe putem razmene podataka od jednog ka drugom, ili putem koordinacije aktivnosti izme đu dva ili više servisa.
7/50
Principi SOA
Ponovna upotreba, granularnost, modularnost, kompenzacija i interoperabilnost servisa, Projektovanje prema standardima (kako zvaničnim, tako i specifičnim za pojedine industrijske grane), Identifikacija i kategorizacija servisa, sre đivanje i isporuka, monitoring i praćenje.
8/50
Arhitektura SOA servisa
9/50
Karakteristike SOA
Enkapsulacija servisa – Mnogi web servisi su konsolidavani kako bi bili korišćeni unutar SOA strukture.
Lako vezivanje servisa – Servisi ostvaruju veze koje smanjuju zavisnost izmedju njih i zahtevaju samo saznanja o postojanju onog drugog.
Ugovor servisa – Servisi se pridržavaju ugovora komunikacije, kako je definisano od strane dva ili više servisa.
Apstrakcija servisa – Servis ne dozovljava uvid u njegovu logiku osim onoga što je opisano u ugovoru servisa.
Ponovna upotreba servisa – Kolekcija servisa se može koordinirati i asemblirati na više različitih načina kako bi stvorili više različitih struktura, Autonomija servisa – Servisi imaju potpunu kontrolu nad logikom koju sadrže.
10/50
SOA životni ciklus
11/50
Prednosti SOA za poslovni sistem
Jače veze sa kupcima i dobavljačima.
kompanije i partnera. Uspostavljajući dinamičke aplikacije i poslovne servise ka kupcima i dobaljavčima, pospešuje se saradnja i zadovoljstvo između
Poboljšava procese donošenja odluka.
aplikacije, donosioci odluka Agregiranjem pristupa servisima i informacijama u dinamički skup jedne poslovne dobijaju tačnije i sveobuhvatnije informacije za kraće vreme i manje troškove.
Povećanje produktivnosti zaposlenih.
efikasnije izvršavanje poslovnih procesa.
Stvarajući jednostavan i direktan pristup sistemu i informacijama omogućava efektvnije i 12/50
SOA u poslovnom sistemu
Bez SOA Sa SOA 13/50
Web 2.0 za poslovne sisteme
Karakteristike Web 2.0
Web 2.0 - druga velika faza razvoja World Wide Web-a, okarakterisana sve većim usmeravanjem na networking i dinamične izvore informacija. K orišćenje naprednih tehnika za stvaranje bogatih Internet sadržaja. Najbolji primer novih tehnoloških principa na kojima se zasniva Web 2.0 predstavlja P2P model. On predstavlja mrežnu arhitekturu ravnopravnih računara (peer-to-peer), u kojoj svaki računar (radna stanica) ima podjednake mogućnosti i odgovornosti.
15/50
Web 2.0
Web 2.0
koncept omogućava da sadržaji budu potpuno odvojeni od forme i nezavisni od tehnologije izrade sajta, tako se jednostavno i na standardizovan način mogu preuzeti i prikazati na web stranicama. Tako prikupljene informacije mogu se prikazati i na drugim medijima. Kada su podaci strukturirani i dodatno opisani primenom novih standarda, može se uvesti automatizacija, dozvoliti računaru da sam pretražuje i pronalazi informacije od konkretnog značaja.
Web 2.0
omogućava da sadržaje unosi svako ko ima osnovna znanja o računaru, pa informacije uređuju oni koji su eksperti za određenu temu, a ne oni koji su stručni za izradu web-a.
16/50
Web2 koncept
17/50
Web 2.0 tehnologija
RSS (Real Simple Syndication)
delova ili celih dokumenata sa Web strane. Korisnici Interneta na jednom mestu prate novosti sa različitih lokacija, a ne idu na svaki pojedinačni sajt koji ih interesuje. Tek kada pročitaju naslov ili deo teksta koji ih interesuje, klikom na link dolaze do sajta da pregledaju kompletan dokument.
format za automatsko povlačenje
Folksonomy
- kategorizicija koju spontano stvaraju obični korisnici kroz proces tagovanja (tagging) . Korisnik obeležava ključnu reč i povezuje je sa linkom, koji opisuje dati pojam. Tako pravi svoju putanju i može kasnije da se vrati na date strane.
Blogovi
– lični, nekomercijalni web prostor, na kojem autor u formi dnevnika iznosi sopstvene stavove o određenim temama.
Wiki
- zbirka web stranica dizajnirana za pristup svakome ko hoće da doprinese ili m enja sadržaj, korišćenjem pojednostavljenog markup jezika.
Social networking
stvaranje socijalnih mreža u online okruženju. 18/50
Odnos administratora i korisnika u Web1 i Web2 sistemima 19/50
Web 2.0 u poslovnim sistemima
Kolaboracija
(Razmena iskustava i kreiranje proizvoda kroz alate za kolaboraciju, bez obzira na lokaciju).
E-logistika
( Raspoloživost najpre pravih informacija, a potom i pravih materijalnih dobara primenom Web 2.0).
Elektronsko poslovanje
(Podrazumeva organizaciju poslovanja firme u mrežnom okruženju).
Baza znanja
(dokumentacija, metode, poslovne strategije, različite studije, analize i slično).
Distance Learning System – DLS
(v eb bazirano učenje).
20/50
Prednosti Web 2.0 za poslovni sistem
21/50
Domaće kompanije koje koriste Web 2.0
Najpoznatiji svetski Web 2.0 portali 22/50
Pervasive computing - primena u poslovanju
Pervasive (ubiquitous) computing
Sveprisutno , prožimajuće računarstvo predstavlja skup nekoliko novih elemenata IT tehnologija. O buhvata računare i senzore ”svugde”: u uređajima, alatima, opremi, u kućama, na radnim mestima, fabrikama i u odevnim artiklima. Uređaji i senzori mogu biti mobilni (bežični PDA uređaji ili smart telefoni) , ili mogu biti ugneždeni u okruženje (senzori i kompjuterski čipovi), u zidove ili u opremu.
Obuhvata i komunikaciju između uređaja i senzora kroz sveprisutnu infrastruktrurnu žičanu ili bežičnu vezu. 24/50
Pervasive computing
25/50
Karakteristike pervasive computing-a
Mali:
Sadrži minijaturne komponente.
Ugnežden: Komponente su smeštene na ili u uređajima ili predmetima.
Umrežen:
Fleksibilan kapacitet za razmenu podataka i softverskih komponenti sa drugim uređajima i platformama.
Osetljiv kontekst:
senzora.
Prilagodljiv:
nivou.
Sakupljanje i razmena podataka u okruženju preko Izvršene promene i modifikacije na softveru i predmetnom
Spreman na saradnju:
Sposoban za otkrivanje drugih objekata i interakciju sa njima radi uspostavljanja kooperacije.
Nevidljiv:
Stvarno i virtuelno okruženje su povezani kroz korišćenje uređaja. Povezivanje stvarnog sveta i sveta informacija (npr. senzorski uređaji) Dajući nam pristup svetu informacija (npr. personalni računari, mobilni telefoni itd.) Obezbeđivanje servisa između informacionih i stvarnih svetova (npr. kreditne kartice i web servisi).
Lokacija i povezivanje
:
Mogućnost lociranja i povezivanja predmeta.
Gomilanje podataka:
generiše mnogo više podataka 26/50
Komponente i tehnologija pervasive computing-a
uređaji, povezivanje korisnički interfejsi mrežna infrastruktura
Predstavnici uređaja:
•
PDA
(mala memorija
,
naizmenična konekcija, pristup velikom izvoru podataka) •
MP3 plejeri/ kamere, itd
(specifični zadaci, specijalizovana obrada) •
Senzori
(jednostavne dimenzije, ograničavajuća moć računara) •
Mobilni telefoni
(konvergentni sa PDA uređajima)
.
27/50
Uređaji
1. infrastrukturni
– komunikacione mreže, senzori, aktivatori, RFID dodaci i čitači itd.
2. pristupni uređaji
– koji se mogu videti i dodirnuti, kao što su PDA i laptopovi.
3. ugrađeni inteligentni uređaji
– kontrolori u mašinama za pranje veša, kolima, mobilnim telefonima itd.
4. simbolički ključevi
– primer: kreditne kartice, koje reprezentuju plaćanje i kreditni servis.
28/50
ADC - Automatic Data Capturing
29/50
Vrste RFID Tagova
30/50
RFID prah (Hitachi)
Ljudska dlaka 31/50
Primena u svakodnevnom životu
Briga o zdravlju Primena u kući Ambijentalni monitoring Inteligentni transportni sistemi 32/50
IT u zdravstvu
Kamera u piluli: Wireless endoskopija 33/50
Lična pokretna informaciona mreža
Bluetooth u uhu Multifunkcionalni sat na ruci Holter na mi šici Laptop u torbi!
34/50
Bluetooth Laser Virtual Keyboard
35/50
Virtuelni PC
36/50
Mobilni Internet kiosk
Indija
http://www.echoupal.com/ 37/50
Poslovne aplikacije vezane za pervasive computing
Proizvodnja i distribucija (RFID) Lanci snabdevanja, Marketing i advertajzing (WAP, SMS, MMS) Finansije, Bankarstvo, Enterprise Resource Planning (ERP), Customer Relationship Management - CRM), ...
38/50
Primeri primene u poslovnim sistemima
39/50
Primer arhitekture koja podržava proširenje aplikacija na mobilne uređaje
40/50
Me šap aplikacije u poslovnim sistemima
Mešap aplikacije
Reč mešap (mashup) dolazi iz pop muzike, hip-hop sveta, gde se često koristi da opiše remiksovanje pesama U zima podatke za različitih izvora i kombinuje njih u jedinstven prikaz.
Prvi mešap je HousingMaps, softver koji kombinuje listu nekretnina (Craigslist) sa mapama ( Google ) 42/50
Mešap aplikacije
Osnovne vrste mešap aplikacija su: 1. multisource mashup 2. presentation mashup Druga podela mešap aplikacija je: 1. javne – dostupne svim korisnicima na internetu 2. interne – dostupne u okviru neke grupe, organizacije ili kompanije 3. desktop – offline aplikacije Podela mešapa po kategorijama: 43/50
Mešap aplikacije
Proces stvaranja mešap aplikacija: 1. određivanje cilja 2. identifikacija podataka i ključa 3. pristup podacima 4. regrupisanje 5. pravljenje korisničkog interfejsa 6. implementacija mešapa 7. implementacija početne strane 44/50
Poslovanje sa mešap aplikacijama
Mešap aplikacije su napravljene spajanjem internih i eksternih informacija i aplikacija, sa ciljem da dostignu novi nivo poslovne prednosti i konkurentnosti Aplikacije su brže, lakše za pisanje i implementaciju i po nižoj ceni Ubrzani tempo prihvatanja mešap aplikacija u poslovnom svetu je povezan sa dva parametra: dobit kompanije i troškovi 45/50
Poslovanje i mešap aplikacije
Ciljevi , koji se postižu uvođenjem mešapa: Poboljšanje procesa donošenja odluka od strane menadžmenta Optimizacija produktivnost ljudskih resursa Demonstracija novih poslovnih prilika Pronalaženje i alokacija stručnih zaposlenih Poboljšanje informacionih procesa u kompaniji 46/50
Case study
HousingMaps.com
1.
2.
3.
softver koji kombinuje listu nekretnina (Craigslist) sa mapama (Google) koristan način da se brzo i lako dođe do informacija vezane za iznamljivanje i kupovinu nekretnina Unosom željenih kriterijuma, izlistavaju se sve nekretnine u zadatom gradu, kao i cene i datum kada su postavljeni oglasi 47/50
Case study
MapMyEvent.com
1.
2.
portal koji sadži podatke o hotelima, informacije o događajima i konferencijama u jednom mestu • • • • kombinacija nekoliko sajtova Google Maps Upcoming Zvents Yelp 48/50
Zaključak
Prednost korišćenja nove tehnologije je da ostvari bolju konkurentnost, ponudi spremnost i prilike za inovaciju Nove tehnologije brzo reaguju na promene koje se dešavaju u poslovnom okruženju Pomažu malim timovima i individualnim poslovnim korisnicima da dobiju ono što im je potreno uz raspoloživa sredstva, omogućavajući brzu kastomizaciju od strane samih korisnika.
49/50
Korisni linkovi
http://www.information-management.com/microsite/cloudcomputing www.microsoft.com/Cloud www.hp.com/cloudcomputing www.oracle.com/Sun_Cloud www.ibm.com/ibm/cloud http://www.service-architecture.com/ http://www.oracle.com/us/technologies/soa/index.html
http://www-01.ibm.com/software/solutions/soa/ http://www.microsoft.com/soa/ http://www.go2web20.net/ http://www.computer.org/portal/web/pervasive/home http://www.webmashup.com/ http://www.mashupevent.com/ 50/50