Stari Beograd Grupni rad učenika III/4 • • • • • Blagojević Anje Dimitrijević Mine Eraković Maše Rančić Une Stojanović Danila.

Download Report

Transcript Stari Beograd Grupni rad učenika III/4 • • • • • Blagojević Anje Dimitrijević Mine Eraković Maše Rančić Une Stojanović Danila.

Stari Beograd
Grupni rad učenika III/4
•
•
•
•
•
Blagojević Anje
Dimitrijević Mine
Eraković Maše
Rančić Une
Stojanović Danila
O Beogradu
Beograd je glavni i najveći grad Srbije. Jedan je od najstarijih gradova u
Evropi, a prva naselja na njegovoj teritoriji datiraju još iz vremena
praistorijske Vinče, 4.800 godina pre nove ere.
Sam Beograd su osnovali Kelti u 3. veku pre nove ere, pre nego što je
postao rimsko naselje Singidunum. Slovensko ime "Beligrad" prvi put je
zabeleženo 878. godine.
Beograd je glavni grad Srbije od 1403. godine i bio je prestonica raznih
južnoslovenskih država od 1918. pa do 2003, kao i Srbije i Crne Gore
od 2003. do 2006
Beograd na brdima
Beograd je grad izgrađen na dve reke (Dunav i Sava) i zauzima
veliku ravnicu sa leve obale Save a sa desne obale pokriva 31
brdo.
Sva brda su dobila ime po nečemu ili nekome: po izgledu
(BELO,GOLO),
po životinji (LABUDOVO, ORLOVO), čoveku (JULINO, MITROVO),
objektu
(KALEMEGDAN, BANJA) ili događaju:
-PAŠINO BRDO: kada je Sulejman-paša bežao iz Beograda na tom brdu
su ga srbi dočekali i Karađorđeva vojka ubila.
- BANOVO BRDO: po Matija Banu koji je došao čak iz Dubrovnika na
moru da živi u Srbiji pa su mu Beograđani poklonili celo brdo da napravi
lepi letnjikovac.
U svetu ima još gradova poznatih po brdima, kao što je grad RIM u Italiji
ili veliki grad SAN FRANCISKO u Americi.
Beogradska brda
Баново брдо
Бањичко брдо (Бањица)
Бело брдо
Велико брдо
Водичко брдо
Врачарско брдо (Врачар)
Глумчево брдо
Глумчево брдо
Голо брдо
Дедињско брдо (Дедиње)
Ерино брдо
Жуто брдо
Звездарско брдо (Звездара)
Јулино брдо
Калемегданско
брдо (Калемегдан)
Лекино брдо (Пашино брдо)
Лисасто брдо
Лозовичко брдо
Малешко брдо
Милићево брдо
Митрово брдо
Морачко брдо
Никино брдо
Орлово брдо
Петлово брдо
Становачко брдо
Старац-Васино
Стојчино брдо
Топчидерско брдо (Топчидер)
Ћуртово брдо
Poznate ulice
POP LUKINA
Nekada se zvala Varoš-kapijska. U njoj su se štampale prve srpske novine i pisali
zakoni, a ostaće upamćena I po prvoj pekari koja je otvorena u tom kraju gde su se
pravile najbolje puter-kifle.
Dok je imala kaldrmu, Pop Lukina je bila vesela ulica koja bi se zimi pretvarala u
klizaonicu, na čijoj bi se padini deca sankala I grudvala. Leti je bila šetaonica.
Prvi prodavac knjiga živeo je u Pop Lukinoj br. 18, ta kuća je odavno srušena.
BALKANSKA
Ova ulica bila je središte trgovine I predstavljala je prvi kontakt
došljaka sa Beogradom.. Blizu Železničke stanice, ova ulica bila je
prva kojom su novi Beograđani prolazili nakon silaska sa voza.
U gornjem delu ulice radio je čuveni majstor Voja, krojač koji je za
svečane prilike šio odela po italijanskoj modi.
Odmah ispod hotela Moskva bio je poznati Leskovčanin, čuven
po najboljim pljeskavicama.
Balkanska je jedna od retkih ulica koje se od 1872. godine nisu
zamerile ni jednoj vlasti, pa su sačuvale ime.
PRVI ELEKTRIČNI TRAMVAJI – U ULICI KNEZA
MILOŠA
• Za vreme svoje vladavine u 19. Veku, knez Miloš Obrenović je
udario temelje urbanog života Beograda. U njoj počinje da
podiže državne institucije, pa će je kasnije nazivati I
diplomatskom ulicom.
Prva fabrka obuće, prvi semafor u
gradu
Preko puta Londona
bila je prva fabrika
obuće Tomasa Bata.
Na ovoj raskrsnici bio
je postavljen i prvi
semafor u gradu.
1893. godine pojavili su se prvi električni tranvaji od Narodnog
pozorišta do Topčidera.
1896. godine bio je održan prvi šampionat u biciklizmu sa trasom
od Londona do Topčidera.
Mostovi Beograda
Sve do polovine tridesetih godina u Beogradu je postojao samo
jedan most, današnji Stari železnički koji je bio oštećen i I sv. ratu i
potom opravljen.
1934. godine svečanom kraljevskom konjicom od nekoliko stotina
konjanika, tzv. Probom mosta svečano je otvoren prvi lančani most u
Beogradu. "Моst Kralja Aleksandra II ", kasnije poynat kao Zemunski
most. Bio je ponos tadašnjeg Beograda i cele zemlje.
Preko njega je prolazio prvi tramvaj za Zemun.
Nažalost u noći između 11. i 12. aprila 1941. godine u tzv.
Aprilskom ratu most je miniran od strane Vojske
KraljevineJugoslavije, da bi se sprečio prodor Nemaca u Beograd.
Drugi beogradski most bio je Most kralja Petra I, današnji Pančevački
most. Zvanično je otvoren za saobrađaj 1935.godine., no ni danas ne
izgleda kao nekada. Njegova prepoznatlčjivost se ogledala u sedam
povezanih lučnih, čeličnih konstrukcija. Oštećen je 1944. godine u
savezničkom bombardovanju Beograda.
Most kralja Aleksandra je bio drumski most
preko reke Save u Beogradu, koji je srušen
tokom Drugog svetskog rata.
Posle rata je na njegovom mestu podignut
Brankov most.
Građenje je počelo jula 1930. godine, a
most je pušten u saobraćaj decembra 1934
godine.
Ukupna dužina mosta iznosila je 474m.
Svi ga znaju kao "Brankov". Ali kog Branka?
Većina bi rekla da je most dobio ime po Branku Ćopiću koji je izvršio
samoubstvo skočivši sa njega 1984. godine. Ali most je tako nazivan i pre
ovog nesrećnog događaja, i to jer je nastavak Brankove ulice, koja je
dobila ime po čuvenom pesniku Branku Radičeviću.
Još jedna zanimljivost vezana za današnji Brankov most je da ga ustvari
čine dva samostalna mosta blizanca od kojih je jedan, onaj u pravcu
Novog Beograda, stariji čak 15 godina.
Postoji i mit o prokletstvu mosta koji je trajao samo 7 godina posebno
zbog činjenice da se most gradi na ostacima nekadašnje džamije, koju su
prethodno morali da raščiste. Džamija se, nalazila tačno na mestu gde je
danas noseći stub mosta na desnoj obali Save. Upravo su tu Liman
džamiju, kako se zvala ova bogomolja, Srbi želeli da zaborave....postoji i
podatak da je za zadnjih dvadesetak godina preko 1000 ljudi skočilo sa
mosta...!!!
Stari Savski tramvajski most
Posle rušenja mosta preko Save, Beogradu je hitno
bio potreban novi most, pa je iz Nemačke u delovima dopremljen
novi. Montiran je i tokom 1942. godine
pušten u saobraćaj - To je Stari Savski, tramvajski
most....
Savski most je najmanji most koji služi za putni saobraćaj u
Beogradu. Pored putnog saobraćaja preko njega prelaze i tramvaji.
Most je sagrađen za vreme okupacije tokom 1942. godine, jer je
tada jedini most preko reke Save (most kralja Aleksandra) bio
srušen. Most je od miniranja, od strane nemačkih nacista, 20.
oktobra 1944. godine spasio beogradski učitelj Miladin
Zarić.Tramvajske šine na mostu su postavljene 1984. u sklopu
izgradnje tramvajske pruge do Bloka 45 na Novom Beogradu.
Poznati parkovi
Prvi javni park uredjen je 1860. Godine na uglu ulica Kneza
Milosa i Nemanjine, a nazvan je finansijski park. Uredjenje
zelenih povrsina pocinje u 19. veku.
PIONIRSKI PARK
Jedan od najlepsih parkova u gradu do 1944. Godine je bio
okruzen visokim zidom i sluzio je kao basta Starog dvora
( sada Skustina grada Beograda). Uklanjenjem zida park je
predate na javno koriscenje i dobio je ime Pionirski park, po
istoimenoj organizaciji najmladjih.
TASMAJDAN
Ime je dobio kamenolomu koji je bio na tom
mestu, (na turskom tas znaci kamen, a majdan
mesto gde se vadi kamen). Ovde je podignuta i
crkva Svetog Marka, Ruska crkva, Glavna posta i
hotel Tas.
KARADJORDJEV PARK
Za vreme napada na Beograd 1906. Godine bio je jedan od logora
ustanicke vojske. Tu su posle zauzimanja Beograda svi ustanici izginuli I
bili sahranjeni.Knez Aleksandar Karadjordjevic je u to ime na tom
vojnickom groblju podigaoprvi javni spomenik u Beogradu.
Kalemegdan - najveci beogradski park
Kalemegdan je najveci beogradski park.
Istovremeno je i najznacajniji kulturno-istorijski kompleks, u kojem
dominira Beogradska tvrdava iznad ušca Save u Dunav.
Turci su Kalemegdan nazivali i Ficir-bajir što znaci "breg za
razmišljanje
Košutnjak – gradsko izletište
Košutnjak se prostire na površini od 330 hektara, na nadmorskoj
visini od 250 m. Šuma listopadnog i cetinarskog drveca ispresecana je
mnogobrojnim stazama. Verovatno je ime Košutnjak nastalo zbog
košuta, kojih je nekad ovde bilo. Sve do 1903. gusta šuma bila je
zatvoreno dvorsko lovište.
U podnožju brda, gde je nekada bilo lovište kneževske
porodice Obrenovic, nalazi se izvor Hajducka cesma. U istoriji
je poznat kao mesto ubistva kneza Mihaila Obrenovica, 29.
maja 1868. godine.
Sada je sportsko-rekreativni centar.
Znamenite česme
Prve javne česme sagradjene su u davnoj prošlosti, a od
15 veka, postaju prva vajarska dela kao sto je Vezireva
česma a Kalemegdanu.
Medju najstrije spada Delijska česma na početku ulice
Kneza Mihaila.
TERAZIJSKA ČESMA
Predstavlja jedan od najznacajnijih spomenika Beograda u 19.
Veku, a nalazi se na Terazijama, pred hotelom Moskva.
ČUKUR ČESMA
Jedan turski vojnik udario je srpskog decaka Savu, jer je on
protestovao sto mu je turcin sklonio krcag sa cesme. Ovi
dogadjaji su bili uvod u sukobe izmedju Srba i Turaka.
Kafane
1522. godine otvorena je prva kafana u Srbiji, najstarija u Evropi, a
čitav vek kasnije u Londonu, Marselju, Beču...
U kafani su se prepričavale
vesti, ugovarali poslovi,
sklapali bračni dogovori; tu
bi često i bolesnik potražio
doktora da ga pita za savet,
rušile se vlade po kafanskim
ćoškovima i stvarale države.
Miloš Obrenović je na vlast
vraćen po drugi put u
jednoj kafani, "Velikoj ili
Kneževoj pivari".
U čuvenoj kafani "?" ("Znak pitanja") 1834. godine
odigrana je prva partija bilijara u Beogradu.
Dok su ulice grada bile osvetljene fenjerima, prva električna
ulična svetiljka zasijala je 1880. godine na uglu ulica Kolarčeve
i Makedonske, ispred kafane „Proleće”, kasnije nazvanoj
„Hamburg”. Danas simbolično ta sijalica gori ispred zgrade
Elektrodistribucije.
„Tri lista duvana“ i „Kolarac“
Prvi sajam knjiga 1893.održan u
"Kolarcu", kafani koja se nalazila
na današnjem Trgu Republike.
Prvi telefon zazvonio je u kafani
„Tri lista duvana” na uglu Ulice
kneza Miloša i Bulevara kralja
Aleksandra.
Nosile su imena:
1. Po gazdama zgrade ili po gazdama radnje: Kolarac, HadžiMaksimova, Pere Džambasa, Vitorova pivnica, Germanova
bašta, Ðozina kafana
2. Na osnovu oznake ili predmeta koji se u njihovoj blizini nalazio
i uočljivo izdvajao. Takav je, na primer naziv dobila kafana "Tri
šešira" - Tu je ranije bila radionica šešira staroga Dimčića. Na
kući je bila istaknuta firma na kojoj su bila od lima izrezana tri
šešira. Ti su šeširi dugo stajali i posle, kad je radionica prestala
da radi, a kad se u toj kući otvorila kafana ponela je ime kod
"Tri šešira".
Skadarlija jedna od znamenitosti
Je deo Beograda nastao u prvoj polovini XIX veka.
Skadarska ulica dobila je ime 1872. godine, kada je
izvršena i numeracija kuca u njoj. Pre toga bila je poznata
kao "Ciganska cetvrt", pošto su u njoj od 1830. godine
Cigani formirali svoje naselje. Krajem XIX i pocetkom XX
veka važila je za centar okupljanja boemskih krugova
grada.
Ovakvu reputaciju može da zahvali najviše gostima
legendarne kafane "Dardaneli", koji su se, nakon njenog
rušenja 1901. godine, rasuli po ostalim brojnim kafanama
u ulici.
Pozorište na Terazijama
Pozorište na Terazijama osnovano je 22. decembra 1949 od
strane Skupštine Grada Beograda. Ovo pozorište je jedino
muzicko pozorište u našoj zemlji i jedna je od najvažnijih
kulturnih institucija. U njemu su videna dela najznacajnijih
domacih i stranih scenarista i kompozitora:
Kejt, Violinista na krovu, Tri musketara, Prica sa zapadne
strane, Jalta, Jalta, Put oko sveta, Neki to vole vruce, To je moj
decko, Briljantin, Lutka sa naslovne strane, Jubilej, Dr… U
ovom pozorištu predstave su postavljali: M. Fotez, S.
Jovanovic, M. Maricic, M. Dedic, J. Putnik
Dvorski kompleks na Dedinju
Smešten je na imanju od 135 hektara, na najvišem brežuljku
ovog beogradskog naselja.
U Okviru dvorskog kompleksa nalaze se Kraljevski dvor, Beli
dvor i dvorska kapela Svetog Andreja Prvozvanog.
Gradnja je zapoceta 1924. a završena je 1929. Sama zgrada
dvora je gradena u srpsko-vizantijskom stilu, a fasada je
obložena belim grackim mermerom.
Gradnju Belog dvora zapoceo je 1934. godine, privatnim
sredstvima kralj Aleksandar i sa željom da napravi rezidenciju za
svoje sinove (prestolonaslednika Petra II, kraljevica Tomislava i
kraljevica Andreja), ali nije doživeo da vidi završetak radova.
Izgradnju dvora dovršio je knez Pavle koji je, kao veliki ljubitelj
umetnosti, dvor opremio vrednim umetnickim delima.
Beogradske crkve
Crkve su se gradile na brdima jer su bile mesto okupljanja
naroda pa su postavljane na vrh brda da se vide i čuju sa svih
strana grada i okoline.
Markova crkva u starom Beogradu Crkve su nekad građene
jedna do druge kao što su Crkva Svetog Marka i Ruska
pravoslavna, Hram Svetog Save i Crkva Svetog Save.
STARE PRAVOSLAVNE CRKVE U BEOGRADU
•Crkva Svetog Aleksandra Nevskog,
•Saborna Crkva,
•Crkva Ružica,
•Srpska Pravoslavna Crkva -mitropolija
•Hram Svetog Save,
•Vaznesenska Crkva,
•Crkva Svetih Apostola Petra i Pavla,
•Crkva Svetog Arhangela Gavrila,
•Crkva Svetog Marka,
•Ruska pravoslavna crkva
STARE PRAVOSLAVNE CRKVE U ZEMUNU
•Crkva Svete Trojice
•Crkva Svetog Veliko- mučenika Dimitrija,
•Hariševa kapela, Sibinjanin Janka
•Crkva Rođenja Presvete Bogorodice,
•Crkva Svetog Oca Nikolaja, i druge
KATOLIČKE CRKVE, MUSLIMANSKA DŽAMIJA,
JEVREJSKA SINAGOGA I
BAPTISKA CRKVA U BEOGRADU
• Franjevačka crkva,
• Crkva Krista Kralja,
• Crkva Svetog Ante,
• Bajrakli Džamija,
• Sinagoga,
• Baptistička crkva
Crkve su islikane freskama a veliki
ikonostas je ispred gde se okuplja narod
za vreme liturgije koju drži sveštenik.
Saborna Crkva
Hram Svetog Save