Transcript Rana intervencija u radu sa djecom s ADHD

Rana intervencija u radu sa djecom
kroz Montessori pedagogiju
Iva Balenović, prof.socijalne pedagogije, spec.rane intervencije i Montessori
odgojiteljica
Što je rana intervencija?
Europska mreža za ranu intervenciju Earlyaid definira ranu intervenciju kroz
sve oblike poticanja usmjerenog prema djeci i savjetovanja roditelja koji se
primjenjuju kao izravne i neposredne posljedice nekog utvrđenog razvojnog
uvjeta. Uključuje dijete, roditelje, obitelj i širu okolinu (Dinnenbeil, Hale i Rule,
1999.)
Rana intervencija u djetinstvu
Multidisciplinarne usluge
Usmjerene prema djetetovim
razvojnim potrebama
Djeca s razvojnim rizicima ili već
utvrđenim razvojnim teškoćama
Osnaživanje
razvoja vještina
Smanjivanje
razvojne
teškoće
Unaprijeđenje
zdravlja
CILJEVI
Unaprijeđenje
roditeljstva i
cjelokupnog
djelovanja
usmjerenog na
dijete
Prevencija
funkcionalnih
pogoršanja
Na koji način?
• Kroz timsku suradnju
• Omogućavanjem roditeljima brz dolazak do informacija vezanih
za daljnje djelovanje kod primjećivanja zabrinjavajućih
ponašanja kod djeteta
• Informiranjem koje poticaje dijete treba te osnaživanjem
intuitivnog roditeljstva
• Pružanjem podrške ranom učenju djeteta i različitim terapijskim
postupcima namijenjenim djeci
• Djelovanjem u zajednici s ciljem poboljšanja kvalitete života
djeteta i obitelji djece s teškoćama u razvoju kroz primjerenu
podršku u vrtićima, zdravstvu, socijalnim institucijama
Zašto je rana intervencija važna?
• Rano učenje
• Poticanje “prirodnog” učenja kroz svakodnevne
situacije u sigurnom okruženju
• Multidiciplinarni pristup obiteljima – različite vrste
podrške koje su dobro koordinirane i usmjerene na
dijete i obitelj
• Podrška obitelji u nošenju sa problematikom
djeteta s teškoćama, direktna pomoć kroz učenje
tehnika poticanja djeteta, savjetodavna pomoć i
podrška – patronaža u obiteljima
Važnost ranog poticanja/ranog učenja
PRAVOVREMENO POTICANJE
PLASTICITET I SPOSOBNOST INTENZIVNOG
RAZVOJA
NAJKRITIČNIJE I NAJOSJETLJIVIJE RAZDOBLJE
UPIJAJUĆI UM
ULOGA RODITELJA
“Početno igralište je malo, 15 do 30 cm i nalazi se između roditelja i djeteta, i to puno
prije igrališta s igračkama”
Susan Aud Saunders
Uloga roditelja u ranom razvoju
Podržavajući odnos
Združena pažnja –
temelj za jezični razvoj
i kasniji kognitivni
razvoj, socijalizaciju
Odgovorljivost
roditelja na djetetove
potrebe
Rana komunikacija
(predjezična)
komunikacija
Interakcija – kontakt
očima
rane izmjene u
komunikaciji “ja pa ti”,
mimika, geste
Združeno gledanje i
združeno djelovanje
Praćenje djeteta
-interesi
•Svakodnevne situacije
prilika za učenje
Naglasak na učenje kroz svakodnevne interakcije
U ranoj dobi djetetovo učenje temelji se na pozitivnim odnosima kroz
interakcije s bliskim osobama.
Djeca u ranoj dobi najbolje uče čineći! I to čineći sa bliskim osobama u
sigurnom i poticajnom okruženju.
Dijete najviše uči kroz svakodnevne aktivnosti. Pozitivna interakcija =
pozitivni osjećaji i visoka razina uključenosti djeteta i roditelja ili
odgojitelja.
stvaranje
predvidljivosti i
osjećaja sigurnosti
kroz ponavljanja,
rituale, rutine i
strukturu
uvažavanje djetetove
motivacije za omiljene
aktivnosti
zajednička igra i
poticanje učenja
poštivanje različitosti
svakog djeteta i
pružanje
odgovarajućeg poticaja
u datom trenutku
promatranje djeteta i
prilagodba djetetovim
potrebama, interesima i
osobitostima
komunikacija tjekom
hranjenja, oblačenja i
zajedničkog
promatranja okoline
Rana
intervencija
Montessori
pedagogija
intenzivno
fokusiranje na
dijete i njegov
razvoj
Montessori pedagogija leži na temeljima rane
intervencije te preventivno djeluje u smjeru optimalnog
razvoja svakog djeteta.
Rana
intervencija
Praćenje ljudskih sklonosti i
razdoblja posebne
osjetljivosti omogućuje
usvajanje novih iskustava na
prihvatljiv način djetetu s
teškoćama
Struktura,ritam i rituali u
Montessori aktivnostima i
Montessori pripremljena
okolina omogućuje djetetu
normalizaciju i regulaciju
ponašanja
Montessori
pedagogija
Razvoj osjetljivosti za
potrebe drugih i prihvaćanje
različitosti
Razvoj socijalne
kompetencije kroz pozitivan
model ponašanja,
socijalizacija
Promatranje djeteta u
aktivnostima omogućuje uvid
u djetetove razvojne potrebe
i olakšava stvaranje
individualiziranih programa
Individualizirani pristup te
učenje brige o sebi razvija
kompetentnost djeteta u
svakodnevnom životu i
intrinzično potiče dijete u
vlastitom razvoju
Montessori pedagogija
komplementarna je ranoj
intervenciji kroz svoja načela i
holističkim pristupom razvoju
djeteta.
Prilagodba Montessori
materijala i pripremljena
okolina omogućuje
individualan rad prilagođen
svakom djetetu u skladu sa
razdobljima posebne
osjetljivosti
Učenje čineći, ”pomozi mi
da učinim sam”
Ponavljanje i individualni
ritam u aktivnostima
Djelovanje kroz sva
osjetila – senzorna
integracija
“Polarizacija pažnje”
Sloboda odabira
aktivnosti
Poticanje djece s teškoćama u razvoju kroz
Montessori pedagogiju
Usporen
motorički
razvoj
Usporen
razvoj rane
komunikacije
i govora
Poremećaj
senzorne
integracije
Poremećaj
pažnje i
koncentracije
(ADD, ADHD)
Rad sa djecom s teškoćama u razvoju kroz
aktivnosti u Montessori pedagogiji
Aktivnosti u Montessori pedagogiji integriraju:
Poticanje motoričkog
razvoja djeteta od usvajanja
sheme tijela, kretanja do
fine motorike
Poticanje razvoja
motoričkog planiranja
Razvoj percepcije, poticanje
usmjeravanja pažnje,
koncentracije
Poticanje razvoja
samostalnosti, brige o sebi i
okolini
Senzorna integracija –
poticanje vidnih, slušnih,
olafktornih, te vestibularnih i
proprioceptivnih podrazaja
Poticanje rane komunikacije
i razvoja govora
– samoregulacija organizma
Poticanje pozitivne slike o
sebi
Razvoj socijalnih vještina i
normalizacije ponašanja
Kako poticati dijete u ranom razvoju
Polazište – interesi i potrebe djeteta -promatranjem
Rutina, struktura, predvidljivost, fleksibilnost i individualiziran pristup
Razvoj samopoštovanja djeteta, naglašavanje jakih strana i kvaliteta
Prilagođen prostor
Jasne upute, jasna komunikacija, jasna pravila ponašanja
Česta i brza povratna informacija, asertivna komunikacija
Česta i pravovremena pozitivna potkrepljenja ponašanja
Jasne posljedice ponašanja – ignoriranje nepoželjnog ponašanja – tehnika gašenja
Kako poticati dijete u ranom
razvoju
Pojednostavljanje uputa, razdijeljivanje aktivnosti na više manjih
Aktivnosti trajanja adekvatnog dobi i sposobnostima djeteta, izmjene aktivnosti,
posebni zadaci koji mu daju na važnosti
Održavanje pažnje senzoričkim poticajima
Razvoj socijalnih vještina, od samostalne igre, u paru i do malih grupa
Interese djeteta
Jake strane djeteta
Poticanje djece s teškoćama u razvoju kroz Montessori
pedagogiju
Promatranje i praćenje interesa i razvojnih potreba djeteta
Priprema okoline, prilagodba aktivnosti i pribora
Aktivnosti razvoja motorike, sheme tijela, ravnoteže i koordinacije
Aktivnosti vizualno motoričkog povezivanja
Aktivnosti poticanja razvoja osjetilnosti –senzorna integracija
Aktivnosti poticanja razvoja i usmjeravanja pažnje
Aktivnosti poticanja rane komunikacije i razvoja govora
Aktivnosti za razvoj motoričkog planiranja
Normalizacija ponašanja i smirivanja
Razvoj samostalnosti i pozitivne slike o sebi
Razvoj socijalnih vještina i socijalno uključivanje
Ponavljanje, struktura i rituali
Naglasak na pozitivne i jake strane djeteta
Promatranje, praćenje interesa i razvojnih
potreba djeteta
Praćenje djeteta u situacijama u kojima se bavi
svojim interesima, što ga ispunjava
entuzijazmom, npr. dijete s ADHD utone u
aktivnost.
Priprema okoline, prilagodba pribora i
aktivnosti
Pripremljena okolina je okolina pripremljena u skladu s potrebama djeteta i
nudi sve što djetetu treba za tjelesnu, mentalnu i duševnu prilagodbu
Upijajući um – dijete je senzorički istraživač
Bogatstvo djetetove mašte ovise o dubini i opsegu senzornih doživljaja u najranijoj dobi
Konkretni realni materijali koji se mogu upiti kroz osjetila
Pripremljena okolina – nudi poticaje/izazove istraživanju djeteta
Pedagoški
principi
•
•
•
•
Od lakšeg prema težem
Od jednostavnog prema složenom
Od konkretnog prema apstraktnom
Od cjelovitog prema pojedinačnom
Montessori
pribor
•Dostupnost
•Poticanje aktivne djelatnosti djeteta
•Struktura
•Samouočavanje pogreške
Prilagodba pribora
npr. veličina žlice, grabilice, kapaljke, posude za prelijevanje (težina posude), broj i veličina sjemenke...
Prilagodba aktivnosti
Promatranje djeteta
Dozirati aktivnost da ne
izaziva frustraciju kod
djeteta
Razdioba aktivnosti
na manje dijelove,
dodatna struktura,
mali koraci
Mirni kutak
Asistencija odgojitelja
pri izvođenju
aktivnosti te dodatno
usmjeravanje
Umetanje
posebnog
interesa
Uklanjanje ometajućih
faktor
Motorički razvoj djece kroz Montessori
pedagogiju
Predvježbe za kontrolu pokreta i koordinaciju - poticanje usklađivanja
pokreta, spretnost u kretanju i baratanju predmetima - vestibularni i
proprioceptivni poticaji kroz kretanje, razvoj ravnoteže, sheme tijela,
koordinacije pokreta.
Hodanje po labirintu, hodanje po suženoj površini, ljuljanje, vrtnja, penjanje, njihanje, klackanje...
Prilagodbe npr. korišenje malih utega, nošenje
većih i težih predmeta, ruksaka, nošenje kante
vode, gnječenje gline, vađenje predmeta iz riže,
gline, igre po tijelu sa kistom...
Nošenje predmeta
Hodanje oko tepiha/radne površine
Hodanje po suženoj površini
Vizualno motoričko povezivanje kroz aktivnosti
Montessori pedagogije
Aktivosti za razvoj brige o sebi i okolini
Briga o sebi i okolini
Aktivnosti
presipavanja, grabljenja, prelijevanja
Aktivnosti oblačenja
Složenije motoričko planiranje i programiranje
Rad putem malih koraka – etapa, spajanje u cjelokupnu aktivnost
Motivacija – interes izrade čarobnog napitka
Aktivnost pranja ruku
Aktivnost pranja suđa
Aktivnost pranja i oblačenja bebe
Poticanje razvoja rane komunikacije i govora
Rana komunikacija
• Predjezična komunikacija
• Jezična komunikacija
Pogled
Združena pažnja
Vokalizacija
Dijadička
interakcija/komunikacija
Trijadička
komunikacija
Mimika
Gesta
Reakcija na signale
Interakcija
Riječ
“Maminski govor”
“turn taking”
Važno! Roditeljska odgovorljivost i interakcija
Poticanje združene pažnje
• Združeno gledanje
kontakt očima i praćenje objekta interesa
+ komentiranje
•Združena aktivnost
Uključivanje u interes djeteta, aktivnost
interakcija, komentiranje i proširivanje
Razvoj govora
Važno ponuditi djetetu pravilan njegovan govor i bogatstvo riječi
Poticanje razvoja
oralne
muskulature
Puhanje :
slamka,
vjetrenjača,
lopta, baloni
Sviranje: Frula,
usna
harmonika
Vježbice
jezikom – tzv.
Oblizivanje
Razumijevanje,
Izgovor riječi
obogaćivanje
rječnika
Ritmičke igre
Imenovanje
predmeta, igre
naloga
Povezivanje
simbola i riječi
–slikovne
kartice
Slikovne
kartice, priče,
slikovnice,
ritmičke igre,
igrokazi
Pravilno
izgovaranje i
proširivanje ne
nasilno
ispravljanje
Igrokazi,
pjesmice,
recitacije
Slike u nizu –
stvaranje priča,
lenta
Poticanje razvoja percepcije, pažnje i
koncentracije
Percepcija
•
•
•
Senzoričko poticanje kroz vježbe osjetilnosti
Važna za razvoj motoričkog planiranja i izvođenja
aktivnosti, usvajanja pojmova i razvoj mišljenja
Često se javljaju teškoće sa odvajanjem dijelova iz
cjeline, konkretnost u mišljenju, poteškoće u
uočavanju razlika oblika i veličina,
Prilagodbe: različite veličine, oblici, boje
materijala - uočljiva posljedica pri radu
djeteta, npr. prelijevanje, presipavanje,
posudice, boje
Dodatne vježbe:
Čarobna vrećica
Vježba zamjećivanja: što se nalazi na stolu, maknemo predmet,
što nedostaje? (jedan predmet, pa dva), imenovanje, aktivnost
traženja..
Poticanje senzorne integracije
Hiperreaktibilna
desenzibilizacija
vizualno
auditivno
proprioceptivno
Promatranjem
reakcija djeteta i
prilagodbom prostora
desenzibilizacija i
senzibilizacija
olfaktorno
vestibularno
taktilno
gustativno
Hiporeaktibilna
senzibilizacija
•
•
•
Ljuljanje, penjanje, klackanje, hodanje po suženoj površini,
Provlačenje, loptice, masaža, zamatanje u deku
Osjetilna vrećica
Prepoznavanje boja, oblika
Prepoznavanje zvukova, mirisa i
okusa
Razvoj pažnje i
koncentracije
Poticanje održavanja pažnje u aktivnosti, postizanju “Montessori
fenomena” tj. dolaska u stanje “pravog rada”
Usmjeravanje
pažnje
Produžavanje
pažnje
•
•
•
Jasne upute, struktura
Mirni kutak bez ometajućih podražaja (izdvojena soba, pregrada, šator, tunel)
Usmjerenost na cilj - zvučni znak (npr. pljesak, zvono) za početak, kraj, pauzu
•
•
•
•
Aktivnost čuvanja tišine u igri tišine, usmjerenost pažnje na pješčani sat
Uvođenje posebnih interesa djeteta u aktivnost
Zatvoreni krug – dovršavanje aktivnosti, dužina aktivnosti prilagođena dobi
Upotreba mjerenja vremena: pješčani sat
Normalizacija ponašanja
Znak normalizacije ponašanja je tzv. “Prihvaćanje rada”, zanimljivog,
slobodno izabranog rada, koji ima snagu koncentracije i umjesto da
zamara on povećava energiju, umne sposobnosti i samoovladavanje.
Jasne upute
Sloboda odabira,
praćenje interesa
SVRSISHODNA
AKTIVNOST/RAD
Pripremljena
poticajna okolina
Struktura i rituali
Normalizacija ponašanja
Izbjegavanje aktivnosti zbog težeg ispunjavanja
zahtjeva okoline:
osigurati umirujuće okružje
o uspostaviti odnos sa djetetom
o prilagoditi očekivanja i zahtjeve
o pojačati afektivnost
o prilagoditi aktivnosti
o uključiti predmet interesa
o struktura, rituali
o
Pojava ometajućeg ponašanja, agresije i tantruma
o
o
o
o
o
tehnike smirivanja: proprioceptivni podražaji (polagano i ritmično), masaža,
rolanje loptice, senzomotoričke igre, voda, pijesak, glina, ljuljanje ..
motorička aktivnost – poligon, trčanje, skakanje
time out – kod ugrožavajućeg ponašanja za dijete i/ili okolinu
tehnike gašenja – ignoriranje nepoželjnog ponašanja i nuđenje poželjnog
ponašanja
učenje socijalno prihvatljivog ponašanja, socijalnih vještina, prepoznavanja
emocija i prihvatljivog izražavanja emocija – kutije ljutnje, stol mira...
Razvoj socijalnih vještina i kompetencija
učenje pozitivnim modelom ponašanja
o vježbe uljudnosti i pristojnog ponašanja
o zajednički krug, socijalne igre, igra
tišine
o aktivnosti kod djece s teškoćama
(posebice Autizam, Asperger i ADHD)
prvo u paru, manjim grupama te u
zajedničkom krugu u većoj grupi
o
Ponavljanje i struktura u radu s djecom u Montessori
pedagogiji
Struktura, rutine, rituali i ritam stvaraju osjećaj sigurnosti. Preduvjet za razvoj
predvidljivosti i lakše učenje djece. (struktura izuzetno bitna za djecu sa
Autizmom, ADHD-om, usporenim razvojem.
Strukturu stvara redovito odvijanje planiranih aktivnosti, postojanje
uobičajenog dnevnog rasporeda, te postojanje stalnog mjesta za djetetu
važne predmete
Svakodnevno ponavljanje određenih aktivnosti u približno isto vrijeme na
podjednak način - prepoznavanje pravilnosti, učenje usmjeravanja pažnje i
predviđanja što slijedi - otvara put ka zrelijim oblicima učenja
Naš cilj...pronaći put kako teškoću ponašanja kod djeteta integrirati u djetetov
cjeloviti razvoj, a ne djetetov razvoj svesti na teškoću
...sagledati ju kao razvojnu šansu...
Radionica
Rana intervencija u radu s djecom
kroz Montessori pedagogiju
Pitanja i diskusija
Hvala na pažnji!