Transcript 2. Predavanje Kineska fonetika Kineski jezik • Slogovi i tonovi Kineski jezik ima dvije posebnosti – slogovi-riječi su općenito otvoreni ili imaju nazalne završetke na.

2. Predavanje
Kineska fonetika
Kineski jezik
•
Slogovi i tonovi
Kineski jezik ima dvije posebnosti – slogovi-riječi su općenito
otvoreni ili imaju nazalne završetke na –n dotično –ng, a mogu
imati neki od pet različitih tonova: ravni, uzlazni, silazno uzlazni, silazni i neutralni.
Slogovi se redovito sastoje od početka – suglasničkoga dijela i
dočetka –samoglasničkoga dijela (uključujući dvoglase,
troglase). Slog ne mora imati suglasnički dio.
Ukupno ima 21 početak: bo, po, mo, fo ....
i 36 dočetaka: a, o, e, i, u,ü, ia, ie ….
Tonovi
• Svaki slog može u načelu imati i različite tonove.
Ukupno ima nešto preko 1200 mogućih slogova
računajući ih s pripadnim tonovima.
Značenja i tonovi
Vidimo da su tonovi bitni za značenje riječi. Po
tome je kineski veoma melodičan i sluhovno
veoma osjetljiv jezik. Ima mnoštvo primjera poput
ovih:
Peking
pozadina
Sastavnice znakova
Kineski znakovi općenito su sastavljeni od dviju
sastavnica – označitelja (radikal) i ozvučitelja (fonetik).
Prvi ga svrstava u neku od (klasično 214) kategorija, a
drugi naznačuje približni izgovor:
Primjer zajedničkoga ozvučitelja
Pojednostavnjeni znakovi
Znakovi su se razvijali kroz više od četiri tisuće
godina, od početnih slikovnih do sadašnjih
standardnih, u različitim stilovima. U NR Kini se u
60-tim i 70-tim godinama prošloga stoljeća uvelo
nove pojednostavnjene, skraćene znakove, za koje je
tipično da imaju manji broj crtica – poteza od
tradicionalnih, potpunih znakova. Navodimo
primjere:
Tonovi
•
•
•
•
•
1. ton – ravni ton
2. ton – uzlazni ton
3. ton – silazno-uzlazni ton
4. ton – silazni ton
Nenaglašeni (neutralni) ton
Izgovor slogova
• Kineski izgovorni slogovi sastoje se općenito od dva
dijela
• početaka (ima ih 21) i dočetaka (ima ih 36).
• dočetak može i sam biti samostalan slog
• Pri tom početci odgovaraju suglasnicima, a dočetci
su samoglasnici, dvoglasnici (na pr. ai, ei, ao, uo),
troglasnici (na pr. iao, iou, uai, uei), te prednje (n) i
stražnje (ng) nazalizirani dočetci (na pr. ang, eng,
ong, iang).
• Izgovor kineskih slogova zapisuje se sustavom pin
yin (slaganje glasova).
Početci, suglasnici se izgovaraju ovako:
•
•
•
•
•
•
b p m f
d t n l
g k h
j q x
z c s
zh ch sh r
bo po mo fo - usneni
de te ne le
- zubni
ge ke he
- grleni
ji qi xi
- prednjenepčani
zi ci si
- šuštavi
zhi chi shi ri - stražnjenepčani
• pri tom su - m, f, n, l, h, s - izgovorom
slični odgovarajućim hrvatskim glasovima,
• b, d, g, također, ali nisu zvučni nego
"poluzvučni – na granici bezvučnoga i
zvučnoga, p/b, t/d, k/g
• p, t, k, su bezvučni, ali su haknuti, aspirirani,
s pojačanom strujom zraka – kao ph, th, kh.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Slično, ostalima odgovaraju hrvatski glasovi:
j—đ, ali poluzvučan, ć/đ, prednji doljnji
z— dz, ali poluzvučan, c/dz
zh—dž, ali poluzvučan, č/dž i stražnji gornji
q—ć, ali haknut, ćh, prednji doljnji
c—c ali haknut, ch
ch—č, ali haknut, čh i stražnji gornji
sh—š, ali stražnji gornji
x – ś , mekani š, prednji doljnji
r – stražnji gornji, zvuči između r i ž.
Dočetci su:
•
a o e i u
• pr. bā pó dé mǐ fù
ü ai ei ao ou
lǘ kāi gěi dào tóu
• e se izgovara kao o s ustima namještenim za e
• ü se izgovara kao i s ustima namještenim za u
• glas ü iza j, q, x piše se bez točkica dakle kao
ju(=jü), qu(=qü), xu(=xü)
• U slogovima bez početaka piše se yi za i, wu za u, yu
za ü
•
an en ang eng ong
• pr. nán mén gāng lěng dòng
•
ia ie iao i(o)u ian in iang ing iong
• pr. jiā bié liǎo niú jiàn xīn jiǎng píng qióng
• ako su bez početaka piše se y za i,
dakle: yā yé yào yǒu yǎn yīn yàng yíng yòng
za: ia ie iao iou ian in iang ing iong
•
ua
uo
ueng
• pr. huā zuó
uai
u(e)i
uan u(e)n uang
kuài shuǐ chuán lùn shuāng
• ako su bez početaka piše se w za u
• dakle: wā wǒ wài wéi wán wèn
wēng
wàng
•
üe üan ün
• pr. lüè xuǎn jūn
• ako su bez početaka piše se yu za ü,
• dakle: yuè yuán yūn
za: üe üan ün
•
er
• pr. érzi zhèr (=zhe er) nǎr (=na er) nàr