Slide 1

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 2

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 3

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 4

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 5

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 6

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 7

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 8

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 9

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 10

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 11

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 12

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 13

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 14

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 15

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 16

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 17

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 18

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 19

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 20

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 21

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 22

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 23

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 24

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 25

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 26

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 27

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 28

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 29

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 30

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 31

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 32

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 33

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 34

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 35

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 36

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 37

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 38

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 39

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.


Slide 40

Dubravkin put je prvi odvojak ulice
Tuškanac.
 Ova pješačka staza duga je oko 2
kilometra i spaja središte Zagreba sa
Cmrokom.


Dubravkin
put



Uređen je u drugoj polovici 19. stoljeća
kao pješačka staza. Sofija Stockau,
supruga bana Josipa Jelačića, hvalila je
ljepotu šumskog puta kojim su se šetali te
je njoj u čast kasnije prozvan Sofijin put.

Ban Josip Jelačić

Sofija Stockau



Sofijin put preimenovan je u Dubravkin
put te danas nosi ime prema Dubravki –
liku iz poznatog djela Ivana Gundulića.



Na Dubravkinom putu, u podnožju
Krležina gvozda, od 2004. godine nalazi
se skulptura Miroslava Krleže. Idejno
rješenje za postavu skulpture izradio je
arhitekt Željko Kovačić s kiparicom
Marijom Ujević-Galetović.



Zgrada današnjeg kina izgrađena je u
19. stoljeću. U 20. stoljeću preuređena je
za potrebe HNK-a. Nakon preseljenja
kazališta otvoreno je kino pod nazivom
Sloboda, ali kasnije je preimenovano u
Kino Tuškanac.



Zagrebačko ljetno kino na Tuškancu
projektirao je arhitekt Kazimir Ostrogović
polovicom prošlog stoljeća kao ljetnu
pozornicu kina Sloboda. Obnovljeno je
2011. godine i otvoreno za publiku.

Nekada

Danas



Isprva gostionica, u kojoj su se okupljali
planinari prije odlaska na Sljeme, postaje
okupljalište zaljubljenih parova i s
vremenom postaje elitni riblji restoran.



Godine 2010. restoran je obnovljen
poštujući njegovo austro-ugarsko,
mediteransko i srednjoeuropsko
određenje. Postaje nezaobilazno mjesto
vrhunskih ribljih specijaliteta.



Otvoren je 1970. godine u prostorima
tadašnjeg Košarkaškog kluba
Lokomotiva. Zagrebačko kultno mjesto
za dobru svirku, mjesto kvalitetne rock
glazbe.



Na samom kraju Dubravkinog puta
nalazi se prostrana livada okružena
hrastovom šumom i nasadima
crnogorice i breze. Od 1928. naziva se
Cmrok.



Neki tvrde da je Cmrok dobio ime po
smrekama, a neki ga povezuju s Rokom
koji je na današnjem Cmroku imao
gostionicu. Stari bi purgeri rekli “idemo
zum Rok” te je s vremenom “zum Rok”
postao Cmrok.



Cmrok je danas izletište, bijeg u prirodu iz
zagrebačke stvarnosti. Zimi je sanjkalište,
a tu su se održavali i prvi skijaški tečajevi
u Zagrebu.



Ovim projektom pokušali smo povećati
zainteresiranost Zagrepčana za ovaj
predivan dio Zagreba i osigurati da ne
padne u zaborav.










Petra Klasić
Tihana Ramljak
Ana Vladić
Ivana Pavić
Antonela Gašpar
Valentina Pucko
Petra Pracaić
Tamara Oršolić










Iva Hruškar
Lucija Rogina
Irma Vugdalić
Žaklina Cvitkušić
Tamara Foro
Marko Štrkalj
Vid Vrban
Matej Kniewald

Ljubica Kostanić, prof.
Zrinska Zrnčić-Krajnović, prof.