Slide 1

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 2

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 3

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 4

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 5

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 6

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 7

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 8

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 9

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN


Slide 10

Bogovi i mitovi
Starog Svijeta

Mitologija
• Mitologija je koja proučava priče fantastičnog
sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i
slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija
• Pored toga, mitologijom se naziva i skup mitova
neke religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Grčka mitologija
• Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova)
o bogovima i herojima, a korijen joj je u
vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su
kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali
su se po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati
brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Olimpski bogovi
• Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i
heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji.
Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze,
griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i
na ljude djeluju Mojre (Srde).

Egipatska mitologija
• Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu vjerovanju u svete životinje. Karakteriziraju je božanstva
s ljudskim tijelom i glavom životinje, s tim da postoje
iznimke. Jedna od glavnih dijelova religije drevnog
Egipta jeste vjerovanje u zagrobni život, čemu svjedoči
velik broj pronađenih grobnica, među kojima su piramide
najveće, zatim velik broj mumija, statua, ali i brojna
božanstva povezana sa zagrobnim životom. Većina
bogova ima ankh, sveti znak života.

Egipatski bogovi
•
•

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Thoth - bog-ibis, zaštitnik pisara, bog Mjeseca.
Sekhmet - božica-lavica, ratnica, okrutna i osvetoljubiva.
Seshat - božica pisanja, mudrosti i znanosti, zapisničarka bogova.
Neit - božica rata, drevna sjverna božica, vlada lukom i strijelom, "Majka Bogova".
Tawaret - božica-vodenkonj, zaštitnica djece i trudnica.
Hapy - bog Nila i vode, daje plodnost Zemlji, važniji seljacima od samog Ra.
Ma'at - božica istine, pravde i svemirskog reda, smatrana faraonovom sestrom, nadgledava rad cijelog svemira.
Sobek - bog-krokodil, bog plodnosti, skriven u močvari.
Selkis - božica škorpiona i liječenja, zaštitnica mumija i faraona.
Bes - bog veselja i plesa, čudni patuljak, pratitelj Tawaret.
Ptah - bog umjetnosti, prema memfiskoj mitologiji, stvoritelj neba i Zemlje, Atumov otac.
Hnum - bog-ovan, lončar, stvorio je ljude na svom lončarskom kolu.
Min - bog plodnosti muškaraca i erekcije, "Bik Svoje Majke".
Huh - bog nebeske vječnosti i beskonačnosti, jedan od stvoritelja svijeta, uz Nuna i Amona.
Kek - bog tame, stvoritelj svemira.
Apop - kobra, dijete Neit, neprijateljica Ra.
Ammut - čudovište od više dijelova, proždire zle ljude.
Dvije dame - sestre blizanke, Wadjet i Nekhbenet.
Sfinga - čudovište ljudske glave i lavljeg tijela, premda može imati glavu ovna, poznata je Velika sfinga u Gizi.
Feniks - sveta čarobna dvospolna ptica, spominje se i u Kini.
Heket - božica-žaba, znak života i plodnosti.
Meretseger - božica-kobra, zaštitnica Doline kraljeva u Tebi.

Nordijska mitologija
• Nordijska mitologija dio je germanske
mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija),
ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih
naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi
Skandinavije i Islanda pokršteni kasnije pa su,
prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska
vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija
daleko bogatija materijalom za proučavanje što
je utjecalo da se danas u većini jezika termin
nordijska mitologija koristi u širem smislu, za
mitologiju svih germanskih naroda.

Nordijski Bogovi
• Postoje dvije skupine bogova: Asi, bogovi rata i Vani, bogovi
blagostanja, zdravlja i plodnosti. Oni su dugo međusobno ratovali,
no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše sklopiti primirje
te razmijeniše taoce. Asi su dobili Njorda i njegovu djecu, Freya
i Freyju, te Kvasira, najmudrijeg diva. Vani dobiše Henira koji je
trebao biti dobar vojskovođa i Mimira koji ga je u svemu
podučavao i bez kojeg se Henir nije snalazio. Shvativši da su
prevareni, Vani odrubljuju glavu Mimiru i šalju je Asima. Odin je
sačuvao Mimirovu glavu konzervirajući je uz pomoć raznih trava i
čarolija, a ona mu je govorila mnoge mudre stvari.

Asi i Vani
Asi
Odin, često zvan i Svih Otac,
smatra se najstarijim i najmoćnijim
od svih bogova.
Tor ili Vignir najstariji je Odinov
sin.
Baldr je među bogovima
najomiljeniji. Sin je Odina i Frigg,
suprug Nanne, otac Forsetija.
Bragi je sin Odina i Gunnlög, kćeri
diva Suttunga.
Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni
poprilično je enigmatičan bog;
govori se da je sin devet majki
koje su jedna drugoj sestre.
Tyr je bog rata.
Loki, zvan i Lopt i Hvedrung,
zapravo nije bog iako živi s njima
u Asgardu.

Vani
Njord je bog mora.
Frey; zove se još i Frö, Atridi i
Menglad, a nekad se zvao i Yngvi.
Freyja, Mardell ili Syr božica je
ljubavi i ljepote.
Frigg ili Hlin Odinova je žena,
majka je mnogih bogova.
Henir (Ve) i
Lodur (Vili) Odinova su braća koja
su mu pomogla stvoriti svijet i
ljude.

BAJ:
• NENO

• END

• JOSKAN