Transcript ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I POTENCIJAL ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA REA SJEVER, KOPRIVNICA, 22.

ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA
I POTENCIJAL ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA
REA SJEVER, KOPRIVNICA, 22. 11. 2011.
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.
Energetski institut Hrvoje Požar
Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost
1
Struktura predavanja
1.
UVOD
2.
POTENCIJAL ENERGETSKIH, EKONOMSKIH I EKOLOŠKIH UŠTEDA U ZGRADAMA
3.
ENERGETSKA CERTIFIKACIJA ZGRADA I ZAKONODAVNI OKVIR
4.
ULOGA VANJSKE OVOJNICE ZGRADA U POVEĆANJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
5.
ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I SUVREMENI ENERGETSKI KONCEPTI
6.
ZAKLJUČAK
Uvod
 Energetska i ekološka problematika zahtijevaju ozbiljan integralni
pristup,
je dosadašnja
Razlozi
za jer
energetsku
obnovu zgrada
nekontrolirana potrošnja energenata s vidljivim ekološkim posljedicama neodrživa.
 Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta zgrada pri gradnji novih i energetskoj obnovi
postojećih zgrada za struku je danas najveći izazov, koji traži znanje i multidisciplinarnu suradnju svih
sudionika u projektiranju i gradnji
 Energetska obnova zgrada predstavlja najveći potencijal za energetske uštede, a istovremeno i priliku
za temeljito i nužno osuvremenjivanje postojećeg sektora zgrada
 Novi integralni pristup projektiranju, obnovi postojećih i gradnji novih zgrada
Energetski pregledi i energetska certifikacija zgrada
Energetska obnova postojećih zgrada – FAKTOR 10
Energetski koncepti novih zgrada – NISKOENERGETSKA I NUL ENERGETSKA
ZGRADA – A, A+ ENERGETSKI RAZRED
3
Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama

zgrade građene prije 1940. godine >180 kWh/m2 energije za grijanje

zgrade građene 1940.-1970. godine > 200-300 kWh/m2

zgrade građene u periodu od 1970. do 1987. godine 150-180 kWh/m2
ali i do 300 kWh/m2

zgrade građene u periodu od 1987. do 2006. godine 100-150 kWh/m2

novogradnja usklađena s Tehn. propisom o uštedi toplinske energije i
toplinskoj zaštiti u zgradama NN 79/05, NN110/2008, NN 89/09 < 95 kWh/m2

Suvremene niskoenergetske zgrade A i A+ <25 kWh/m2 energije za grijanje

ENERGETSKA OBNOVA – FAKTOR 10 – smanjenje energetske potrošnje na
1/10 potrošnje prije energetske obnove
Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama
Značajan je broj razloga za sustavni integralni pristup energetskoj obnovi zgrada:
 energetska obnova je jedini način za značajno smanjenje ukupne energetske potrošnje
 energetska obnova može rezultirati novim kreativnim i pokretačkim impulsom u arhitekturi
 kroz energetsku obnovu zgrada doprinosimo kompletnom osuvremenjivanju arhitekture
 suvremeni energetski koncepti i povećana razina toplinske zaštite dovode do optimalnih klimatskih
uvjeta u zgradama, sprječavaju kondenzaciju i građevinske štete, te produžuju životni vijek zgrada
 visoki standard i komfor povećavaju vrijednost zgrade i smanjuju periode povrata ulaganja
 troškovi života postaju niski kroz dugi vremenski period
 obnova zgrada može rezultirati socijalnim, kulturnim i urbanim razvojem
 povećana građevinska aktivnost potaknuta sustavnom energetskom obnovom otvara nova radna
mjesta i može biti osmišljena kroz financijske mehanizme poticanja
 energetska obnova zgrada je osnova za racionalno gospodarenje zgradama
 energetska obnova zgrada može značajno doprinijeti zaštiti okoliša i smanjenju CO2 emisija
5
Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama
2010
Veliki energetski i ekološki problemi
32,7%
42,3%
 Prema najnovijoj energetskoj bilanci RH za
22,1%
2,2% 3,9%
Ukupna potrošnja energije u zgradama - Total energy consumption in buildings
Poljoprivreda - Agriculture
Građevinarstvo - Construction
Industrija - Industry
Promet - Transport
2009
34,1%
2010., finalna potrošnja energije u sektoru
zgrada porasla je za 5,98 posto u odnosu na
2009. godinu, te iznosi 112,53 PJ, što je
ukupno 42,3 posto potrošnje finalne energije za
2010. godinu.
 EU do 2020. godine kao ciljeve navodi
smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%,
povećanje udjela korištenja OIE na 20% i
povećanje energetske učinkovitosti za 20%.
40,0%
22,1%
4,0%
2,5%
Ukupna potrošnja energije u zgradama - Total energy consumption in buildings
Poljoprivreda - Agriculture
Građevinarstvo - Construction
Industrija - Industry
Promet - Transport
6
Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama
Veliki energetski i ekološki problemi
PJ
2009
2010
%
INDUSTRIJA
51,14
50,30
- 1,64
PROMET
90,11
86,89
- 3,57
OPĆA POTROŠNJA
123,00
128,65
+ 4,40
zgrade
105,80
112,53
+ 5,98
poljoprivreda
10,47
10,27
- 1,91
građevinarstvo
6,72
5,85
- 12,95
264,25
265,84
+ 0,60
SVEUKUPNO FINALNA
POTROŠNJA
7
Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama
Prijedlog 2.Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost (2.NAPEnU) - naglasak na sustavnoj
energetskoj obnovi zgrada, kao i poticanju gradnje gotovo nul energetskih zgrada
 Nacionalni okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji definiran je u skladu s metodologijom
propisanom u Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama te iznosi 9% referentne
neposredne potrošnje energije u 2020., koja je određena kao prosječna potrošnja energije u razdoblju 2001. –
2005. godine
 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, popisu stanovništva 2001. godine, te podacima o
ukupno izdanim građevinskim dozvolama i izgrađenim zgradama u razdoblju 2001-2010. godine u RH je u
2010. godini evidentirano ukupno 149,38 milijuna četvornih metara korisne površine stambenih zgrada
 Ukupna kvadratura nestambenih zgrada procijenjena je prema energetskoj bilanci Hrvatske i podacima
o broju izdanih građevinskih dozvola i izgrađenoj površini u razdoblju 1994.-2010. godine, te iznosi u 2010.
godini 43,38 milijuna četvornih metara korisne površine, od čega je oko 9,58 milijuna četvornih metara
korisne površine zgrada javne namjene
 Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, odnosno oko 5 milijuna m2 te da se spec.
godišnja potrošnja topl. energije za grijanje smanji sa 200-250 kWh/m2 na 25-50 kWh/m2, uz doprinos gradnje
10 posto zgrada godišnje u gotovo nul energetskom standardu te strožu zakonsku regulativu, ostvarile bi se
uštede finalne energije u 2020. oko 20,60 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ energetskih ušteda u 2020.
8
Potencijal energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda u zgradama
Ukupne uštede finalne energije
2010
2015
2020
donošenje propisa za novogradnju 2006. godine
1,522
1,506
1,493
novi propisi za novogradnju u 2012., 2015. i 2018.
0,000
0,260
0,954
energetska obnova 3% postojećih stambenih zgrada
god.
0,000
6,154
12,793
povećanje broja stambenih zgrada s gotovo nultom
potrošnjom
0,000
0,036
0,064
UKUPNO STAMBENE PJ
1,522
7,957
15,304
donošenje propisa za novogradnju 2006. godine
0,144
0,142
0,140
energetska obnova javnih zgrada do 2010. godine
0,009
0,009
0,009
novi propisi za novogradnju u 2012., 2015. i 2018.
0,000
0,055
0,203
energetska obnova 3% postojećih javnih zgrada god.
0,000
0,419
0,991
povećanje broja javnih zgrada s gotovo nultom
potrošnjom
0,000
0,011
0,020
UKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE PJ
0,153
0,637
1,363
donošenje propisa za novogradnju 2006. godine
0,492
0,486
0,479
novi propisi za novogradnju u 2012., 2015. i 2018.
0,000
0,187
0,694
energetska obnova 3% postojećih komercijalnih
zgrada god.
0,000
1,178
2,722
povećanje broja komercij. zgrada s gotovo nultom
potrošnjom
0,000
0,039
0,069
UKUPNO NESTAMBENE ZGRADE
KOMERCIJALNE NAMJENE PJ
0,492
1,890
3,963
SVEUKUPNO PJ
2,167
10,484
20,630
STAMBENE ZGRADE
ZGRADE JAVNE NAMJENE
Scenariji neposredne potrošnje energije i očekivane uštede do 2020.
NESTAMBENE ZGRADE KOMERCIJALNE
NAMJENE
9
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
Razlozi za energetsku obnovu zgrada
 Energetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije –
nova zakonska obveza za zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj
 Energetski certifikat jest dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki
marketinški instrument s ciljem promocije energetske učinkovitosti i nisko energetske gradnje i
postizanja višeg komfora života i boravka u zgradama
 Energetskim certificiranjem zgrada dobivaju se transparentni podaci o potrošnji energije u zgradama na
tržištu, energetska učinkovitost prepoznaje se kao znak kvalitete, potiču se ulaganja u nove inovativne
koncepte i tehnologije, potiče se korištenje alternativnih sustava za opskrbu energijom u zgradama, razvija
se tržište novih nisko energetskih zgrada i modernizira sektor postojećih zgrada, te se doprinosi ukupnom
smanjenju potrošnje energije i zaštiti okoliša
 Energetska certifikacija zgrada može odigrati ključnu ulogu u povećanju standarda gradnje i
kvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgrada, pokretanju sustavne energetske
obnove i moderniziranju postojećih zgrada
 Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta zgrada za struku je danas najveći izazov, koji
treba znanje i multidisciplinarnu suradnju svih sudionika u projektiranju i gradnji.
10
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
RH implementirala je EU Direktivu 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada u zakonodavni okvir
temeljem Akcijskog plana za implementaciju izrađenog u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva (MZOPUG) te kroz:
 Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11)
 Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08)
 Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN110/2008 i NN 89/09
 Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada, NN110/2008
 Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN113/2008, NN 91/09, NN36/2010 – do QH,nd
 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje
zgrada, NN113/2008, NN 89/09
11
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
ZAHTJEVI ZA STAMBENE ZGRADE
(grijane na unutarnju temperaturu 18 ºC ili višu)
Najveća godišnja potrebna toplina za grijanje Q“H,nd [kWh/(m²a)]
za f0 ≤ 0,20
za 0,20 < f0 > 1,05
za f0  1,05
Q“H,nd = 51,31 [kWh/(m ²a)]
Q“H,nd = 41,03 + 51,41 • f0
Q“H,nd = 95,01
FAKTOR OBLIKA
f0
f0 = A / Ve
ZAHTJEVI ZA NESTAMBENE ZGRADE
(grijane na unutarnju temperaturu 18 ºC ili višu)
Najveća godišnja potrebna toplina za grijanje Q‘H,nd
za f0 ≤ 0,20
za 0,20 < f0 > 1,05
za f0  1,05
(m-1)
A = vanjsko oplošje
Ve = grijani volumen
[kWh/(m³a)]
Q‘H,nd = 16,42 [kWh/(m³a)]
Q‘H,nd = 13,13 + 16,45 • f0
Q‘H,nd = 30,40
12
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
Propisuje:
Pravilnik o energetskom
certificiranju zgrada
 Zgrade za koje je potrebno izdati energetski certifikat o energetskim svojstvima zgrade i izuzeća od
obveznosti izdavanja energetskog certifikata
 Energetske razrede zgrada
 Sadržaj i izgled energetskog certifikata, izdavanje, važenje
 Energetsko certificiranje novih zgrada,
 Energetsko certificiranje postojećih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing,
 Zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata i izlaganje energetskog
certifikata,
 Obveze investitora odnosno vlasnika zgrade u vezi s energetskim certificiranjem zgrade,
 Registar izdanih energetskih certifikata,
 Nadzor nad provedbom Pravilnika.
 Energetski razredi od A+ do G, dvije referentne klime: kontinentalna i primorska Hrvatska, granica na 2200
stupanj dana grijanja
 Zgrade javne namjene površine > 1000 m2 energetski certifikat javno izložen uz glavni ulaz, s
preporukama za povećanje energetske učinkovitosti
13
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
ZAKONSKE OBVEZE
 Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat zgrade prije početka njezine uporabe
odnosno puštanja u pogon – sve zgrade koje za koje se nakon 31. ožujka 2010. godine podnosi zahtjev
za izdavanje akta temeljem kojega se može graditi
 Vlasnik postojeće zgrade dužan je prilikom prodaje ili iznajmljivanja zgrade u cjelini ili njezinog dijela,
odnosno leasinga, osigurati energetski certifikat zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na uvid
potencijalnom kupcu ili unajmljivaču zgrade – energetski certifikat postaje sastavni dio kupoprodajnog
ugovora
Zgrade javne namjene moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat i popis mjera za
povećanje energetske efikasnosti u roku od najdulje 36 mjeseci od donošenja metodologije za provođenje
energetskih pregleda, dakle najkasnije do lipnja 2012. godine
 Sve postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati energetski certifikat
dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU.
14
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
Potencijal u RH
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PUiG (NN 90/11)- Energetska svojstva zgrada
Članak 15.
(1) Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom
uporabe ima propisana energetska svojstva.
(2) Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili
iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade koji
izdaje ovlaštena osoba.
(3) U certifikat iz stavka 2. ovoga članka kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije
sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
Članak 15.c
(1) Energetski certifikati podliježu neovisnom sustavu kontrole.
(2) Ustroj neovisnog sustava kontrole, način provedbe neovisne kontrole, uvjete za osobe koje provode
neovisnu kontrolu i druga pitanja vezana za neovisnu kontrolu energetskih certifikata propisuje ministar
pravilnikom
 Uvedene novčane kazne za vlasnike/investitore, projektante, izvođače i nadzor za propuste i nepoštivanje
energetskih svojstava te ne ishođenje energetskih certifikata
15
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
 Energetski certifikat daje informaciju o potrošnji toplinske energije za grijanje te prijedlog mjera za
poboljšanje energetskih svojstava svih energetskih sustava
 Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem projektne dokumentacije, dok je za postojeću zgradu
potrebno provesti detaljni energetski pregled
 Na temelju izračuna specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje QH,nd,ref zgrada se svrstava
u razred energetske potrošnje, od A+ razreda s najmanjom potrošnjom toplinske energije za grijanje
(QH,nd,ref≤ 15 kWh/m2a), do G razreda zgrade s najvećom energetskom potrošnjom (QH,nd,ref> 250 kWh/m2a) i
to u dvije referentne klime, kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, s granicom na 2 200 stupanj dana grijanja
 Trenutno se energetski razred zgrade izražava prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za
grijanje. U konačnici, potrebno je uvesti u energetski certifikat ukupnu potrošnju energije u zgradi do razine
primarne energije. U tom smjeru će se razvijati daljnje promjene regulative.
16
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
17
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
U 2011. godini pokrenut je i proces izmjena i dopuna zakonodavno-regulatornog okvira kojim će se u
potpunosti uvažiti zahtjevi nove EU Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada, EPBD II, te
započeti približavanje cilju zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije.
U skladu s obvezama nove Direktive o energetskim svojstvima zgrada EPBD II, potrebno je:
 uvesti nove strože zahtjeve vezano na energetska svojstva zgrada;
 koristiti obnovljive i alternativne energetske sustave u zgradama za sve nove zgrade, bez obzira na
veličinu, kao i za postojeće zgrade pri većim rekonstrukcijama;
 razraditi više financijskih mehanizama poticanja energetske učinkovitosti;
 pripremiti konkretne mjere i instrumente za brzu implementaciju ove direktive te ih revidirati i poboljšavati
svake tri godine;
 pripremiti nacionalne akcijske planove za povećanje broja skoro nul-energetskih zgrada i za
stimuliranje energetske obnove u standardu skoro nul-energetskih zgrada, posebno za javni sektor;
 uvesti kaznene odredbe za neodgovarajuću implementaciju Direktive, koja u nacionalno zakonodavstvo
mora biti implementirana najkasnije do 9. srpnja 2012.;
 proširiti obvezu javnog izlaganja energetskog certifikata u zgradama javne namjene na sve veće od
500 m2, odnosno od 2015. na sve veće od 250 m2 ;
 uspostaviti nezavisni sustav kontrole energetskih certifikata i izvještaja;
 od 31. prosinca 2018. nove zgrade javne namjene trebaju biti gotovo nul-energetske;
 od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade trebaju biti gotovo nul-energetske.
18
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za
osobe koje provode en.preglede i en. certificiranje zgrada
Propisuje:
 Uvjete i mjerila za davanje, produžavanje, važenje o izmjenu ovlaštenja za provođenje energetskih
pregleda i energetsko certificiranje zgrada
 Nadzor nad obavljanjem poslova
 Registar ovlaštenih osoba
 Uvjeti i mjerila za davanje suglasnosti za provođenje programa izobrazbe
 Registar nositelja programa izobrazbe
 Nadzor nad radom nositelja programa izobrazbe
 Osobe koje provode energetske preglede i energetsku certifikaciju moraju imati ovlaštenje ministarstva –
pravna ili fizička osoba,VSS arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke, 5 godina
radnog iskustva, završen program stručnog osposobljavanja
 Osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada moraju imati ovlaštenje
MZOPUG koje se izdaje fizičkoj ili pravnoj osobi, i to za energetske preglede i certificiranje stambenih i
nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom (MODUL1), te za energetske preglede zgrada sa
složenim tehničkim sustavom (MODUL2).
19
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
 Energetski institut je odlukom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva od 21. srpnja 2009. Nositelj programa izobrazbe za stručno osposobljavanje i
obvezno usavršavanje osoba koje provode en. preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada.
 Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je 16. lipnja 2010.
Energetskom institutu Hrvoje Požar rješenje kojim se daje ovlaštenje za:
- provođenje energetskih pregleda stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim
sustavom
- energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada s jednostavnim tehničkim
sustavom
- provođenje energetskih pregleda stambenih i nestambenih zgrada sa složenim tehničkim
sustavom
- energetsko certificiranje stambenih i nestambenih zgrada sa složenim tehničkim sustavom.
 http://www.mzopu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm - P-23/2010
 EIHP Zagreb i INZA Sarajevo u suradnji, odlukom Federalnog Ministarstva Prostornog
Uređenja od 31. Decembra 2010. godine - Nosilac programa obuke za stručno
osposobljavanje i obavezno usavršavanje osoba koje provode energetske preglede i
energetsko certificiranje objekata u F BiH.
20
Energetska certifikacija zgrada i novi zakonodavni okvir
 Program osposobljavanja za osobe koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada
s jednostavnim tehničkim sustavom – MODUL 1
 Održani tečajevi
MODUL 1  Održano ukupno 10 seminara u periodu 01.09.2009. do 01. 09. 2011., program uspješno
završilo 210 polaznika - u toku 11. seminar:
07. – 17. 11. 2011.
 Program osposobljavanja za osobe koje provode energetske preglede i/ili energetsko certificiranje zgrada
sa složenim tehničkim sustavom – MODUL 2
 Održani tečajevi MODUL 2  Održano ukupno 4 seminara u periodu 01.09.2009. do 01. 11. 2011.,
program uspješno završilo 86 polaznika
 STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH OSOBA – 23. 11. 2011. , 07. 12. 2011.
OVLAŠTENO 150 FIZIČKIH I 170 PRAVNIH OSOBA, 3. 11. 2011.
 SSU – sustav bodovanja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STRUČNOM ISPITU
TE UPOTPUNJAVANJU I USAVRŠAVANJU ZNANJA OSOBA KOJE OBAVLJAJU POSLOVE
PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
600 polaznika u školskoj godini 2010/2011
21
Edukacija
PROGRAM STRUČNOG
USAVRŠAVANJA – 5PSU
 Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
izdalo je 12. listopada 2010.
Energetskom institutu Hrvoje Požar
suglasnost na provođenje 5PSU
 Multidisciplinarni pristup
građevinarstvu i energetici s
naglaskom na energetskoj
učinkovitosti i OIE
 Edukacija ovlaštenih inženjera
arhitektonske, građevinske,
strojarske i elektrotehničke struke
http://www.eihp.hr
22
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
 Dobro poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala jedan je od preduvjeta za projektiranje
energetski učinkovitih zgrada
 Potrebna količina energije u zgradi ovisi o faktoru oblika zgrade, orijentaciji, sastavu konstrukcije i nivou
toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade, te o klimatskim uvjetima
 Zahtjevi za visokom toplinskom zaštitom zgrada uvjetuju poseban pristup koncepciji konstruiranja detalja
toplinske zaštite cijele vanjske ovojnice zgrade, s posebnim naglaskom na rješavanju detalja toplinskih
mostova
 Toplinski gubici kroz građevni element ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske
vodljivosti λ
(1) Smanjenje
energetskih potreba
(3) Optimalno
korištenje
fosilnih goriva
(2) Maksimiziranje
korištenja obnovljivih
izvora energije
Energetske potrebe zgrade
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
 Koeficijent toplinske vodljivosti λ (W/mK) je količina topline koja prođe u jedinici vremena kroz sloj materijala
površine 1 m2, debljine 1 m kod razlike temperature od 1 K. Toplinsko izolacijski materijali imaju vrlo malu
vrijednost vodljivosti topline λ: najčešće 0,025do 0,045 W/mK
 Vrijednost koeficijenta λ različita je za različite materijale, a ovisi o gustoći, veličini i povezanosti pora i
stanju vlažnosti materijala
 Bolju toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske vodljivosti, odnosno visokog
toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na debljinu materijala.
 Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike
materijala kao što su požarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, tlačna tvrdoća, stišljivost, trajnost,
otpornost na vlagu i drugo.
Na izbor materijala utječe i vrsta konstrukcije u koju ga ugrađujemo, tako da nije isto da li se radi o izolaciji
poda, podrumskog zida, nadzemnog zida, ravnog ili kosog krova.
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Razmatranje toplinske zaštite vanjske ovojnice











vanjski zid
zid između grijanih prostora različitih korisnika
zid prema negrijanom prostoru
vanjski zid prema terenu
pod na terenu
međukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika
strop prema negrijanom podrumu
strop prema negrijanom tavanu
ravni i kosi krov iznad grijanog prostora
strop iznad vanjskog prostora
prozori i vanjska vrata
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Toplinska izolacija vanjskog zida
 Izvodi se, u pravilu, postavljanjem toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske strane zida, a iznimno s
unutarnje strane zida
 Izvedba toplinske izolacije s unutarnje strane zida – nepovoljna s građevinsko-fizikalnog stajališta, a
često i skuplja zbog potrebe dodatnog rješavanja problema difuzije vodene pare, težeg ispunjavanja
zahtjeva u pogledu sigurnosti protiv požara, gubitka korisnog prostora i dr.
 posebni slučajevi: prostori koji se koriste povremeno – potrebno je smanjiti toplinski kapacitet
konstrukcije zida, kako bi se skratilo potrebno vrijeme za zagrijavanje prostora
 naknadna izvedba toplinske izolacije na dijelu zgrade – stan unutar zgrade
 Postava toplinske izolacije s unutarnje strane zida je fizikalno lošija, jer iako postižemo poboljšanje
izolacijske vrijednosti zida, značajno mijenjamo toplinski tok u zidu i osnovni nosivi zid postaje hladniji –
potreba izvedbe parne brane kako bi se izbjeglo nastajanje kondenzata i pojava plijesni
 Sanacija postojećeg vanjskog zida izvedbom izolacije s unutarnje strane izvodi se iznimno kod zgrada
pod zaštitom, kada se žele izbjeći promjene na vanjskom pročelju zgrade zbog njezine povijesne
vrijednosti.
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
- proporcionalni odnos povećanja debljine toplinske
izolacije i smanjenja gubitaka topline
Zid od opeke
Za U=1,67 [W/m2K], toplinski
gubici iznose okvirno 134
kWh/m2 zida
Za U=0,32 [W/m2K], toplinski
gubici iznose okvirno 26
kWh/m2 zida
Zid od armiranog betona
Za U=3,20 [W/m2K] toplinski
gubici iznose okvirno 256
kWh/m2 zida
Za U=0,35 [W/m2K] toplinski
gubici iznose okvirno 28
kWh/m2 zida
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
- toplinska izolacija vanjskog zida s
unutarnje strane – toplinski most
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
ETICS sustav
Ovješena ventilirana fasada
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Toplinska izolacija kosog krova
 Iako je udio krova zastupljen sa svega oko 10-20 posto u ukupnim toplinskim gubicima u kući, krov
ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja
 Kosi krov – često prenamjena tavana u stambeni prostor, bez adekvatne izolacije - veliki toplinski
gubici zimi, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti
 Toplinska izolacija ili stropa zadnje etaže prema negrijanom tavanu ili kosog krova ako se radi o
stambenom prostoru
 Naknadna toplinska izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa, jer je povratni period
investicije od 1 do 5 godina
 Detalj spoja toplinske izolacije vanjskog zida i krova treba riješiti bez toplinskih mostova
 Preporučljiva debljina toplinske izolacije na kosom krovu iznosi najmanje 16 do 20 cm. Izolaciju treba
postaviti u dva sloja; jedan sloj između rogova, a jedan sloj ispod rogova kako bi se spriječili toplinski
mostovi
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Toplinska izolacija ravnog krova
 Ravni krovovi su najviše izloženi atmosferskim utjecajima od svih vanjskih elemenata zgrade – važna i
toplinska i hidroizolacija
 Svaki je građevni dio zgrade, pa tako i ravni krov potrebno projektirati prema građevinsko – fizikalnim
zakonitostima, ugraditi kvalitetne materijale provjerenih proizvođača i poštovati pravila izvedbe, a posebice
korektno riješiti sve detalje ugradnje (završetke krova, priključke, dilatacije i dr)
Kada je riječ o ravnim krovovima u području izvođenja radova i rješavanja detalja završetaka hidroizolacije,
često je neslaganje tehničkog znanja i izvedbe što je i uzrok građevinskih šteta pa tako i stanovitom nepovjerenju i
predrasudama prema njihovoj koncepciji i dugogodišnjoj funkcionalnosti
 Ravni krov može biti riješen kao prohodni, neprohodni ili tzv. zeleni krov
 Preporuča se minimalno 16 cm toplinske izolacije, odnosno koeficijent prolaska topline U=0,20 W/m2K
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Podovi na tlu
-
-
posebni zahtjevi:
- mehanička čvrstoća – sposobnost nošenja korisnog opterećenja
- izolacija unutarnjeg prostora od vlage iz tla
- zvučna izolacija od strukturnog prijenosa zvuka
- toplinska izolacija
završna podna obloga malo utječe na koeficijent prolaska topline podnih konstrukcija
zbog otpornosti na vlagu, neke podne obloge mogu biti i dobra parna brana i zadržavati
građevinsku vlagu unutar konstrukcije poda (lijevani podovi, plastične podne obloge)
položaj toplinske izolacije je moguć ovisno o vrsti primijenjene toplinske izolacije – u suhom ili
vlažnom dijelu konstrukcije
zvučna izolacija plivajućeg poda djeluje i kao dodatna toplinska izolacija
Toplinski gubici prema tlu (HRN EN ISO 13370)
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Prozori
 Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje kao prijemnik koji
propušta Sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka
 Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj.
provjetravanjem, koji zajedno iznose često preko 50 posto ukupnih toplinskih gubitaka kroz vanjsku
ovojnicu zgrade
 U skladu s novim Tehničkim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata
kod grijanih prostora može iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K
 EU smjernice se danas kreću uglavnom oko U=1,4-1,8 W/m2K
 Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće između 0,60-1,10
W/m2K
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Ostakljenje prozora
 Na niski U-faktor stakla utječu sljedeći čimbenici:
 Debljina i broj međuprostora
 U-faktor smanjujemo većim brojem međuprostora i čim većom širinom tih međuprostora, npr.
4+10+4+10+4, što znači 3 stakla debljine 4 mm na razmacima od 10 mm
 Punjenje međuprostora
 Napunimo li međuprostor izo stakla nekim od već spomenutih plinova (argon, krypton i sl.) U-faktor će
se bitno smanjiti
 Odabir stakla
 Debljina stakla vrlo malo utječe na U-faktor, ali ga zato upotreba stakla niske emisije (Low-e staklo)
značajno smanjuje
 Low-e stakla premazana su sa strane koja dolazi u međuprostor izo stakla posebnim metalnim filmom
koji propušta zračenja kratke valne duljine (sunčeva svjetlost), a reflektira zračenja dugih valnih duljina (IC
zračenja)
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Uloga vanjske ovojnice zgrada u povećanju energetske učinkovitosti
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
Realizirani projekti
2001-02 Energija [MWh]
45000
1997-98 Energija [MWh]
40000
120
35000
100
30000
kWht
MWh
80
60
40
2004/05
20000
15000
20
0
1998/99
25000
10000
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Mjesec
5000
0
X
XI
XII
I
II
III
mjeseci
235 kWh/m2 ► 81 kWh/m2
278 kWh/m2 ►72 kWh/m2
240 kWh/m2 ► 70 kWh/m2
42
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
HOW DEEP TO GO?
FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA? - FAKTOR 10
Realizirani projekti
IT IS NOT THE COST OF DEEP RENOVATION
IT IS THE COST OF NO DEEP RENOVATION
43
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
Energetska obnova
stambene zgrade, Linz
REKONSTRUKCIJA S FAKTOROM 10 - Arch+More, DI Ingrid Domenig-Meisinger
Autor rješenja fasadnog panela arhitekt Johan Aschauer
44
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
Energetska obnova
stambene zgrade, Linz
Energetskom rekonstrukcijom višestambene zgrade u Linzu postignuto je:
 smanjenje troškova za energiju na minimum
 povećanje kvalitete unutarnjeg zraka
 funkcionalnije korištenje prostora, povećanja standarda
 primjena novih inovativnih tehnologija prefabrikacije
 rekonstrukcija bez iseljavanja stanovnika
Rekonstrukcija je obuhvatila dodatnu toplinsku izolaciju cijele vanjske ovojnice, povećanje stambenog
prostora i zatvaranje balkona te ugradnju prefabriciranih zidnih fasadnih izolacijskih panela. Osim visokog
nivoa toplinske zaštite uveden je i sustav mehaničke ventilacije s iskorištenjem topline otpadnog zraka.
Projekt je nagrađen austrijskom državnom nagradom za arhitekturu i održivi razvoj, kao i nagradom
Energie Star 2006. godine, kao najuspješniji projekt povećanja energetske učinkovitosti.
45
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
46
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
ENERGETSKA SVOJSTVA
PRIJE ENERGETSKE OBNOVE
NAKON ENERGETSKE OBNOVE
ENERGIJA ZA GRIJANJE QH,nd
179,0 kWh/m2
14,4 kWh/m2
UKUPNE ENERGETSKE POTREBE
cca 500.000 kWh/god.
45.000 kWh/god.
ENERGETSKE UŠTEDE
-
455.000 kWh/god.
U VRIJEDNOST VANJSKOG ZIDA
1,2-1,4 W/m2K
0,082 W/m2K (uz doprinos sunca)
U VRIJEDNOST KROVA
0,9 W/m2K
0,094 W/m2K
U VRIJEDNOST PODA
0,7 W/m2K
0,21 W/m2K
U VRIJEDNOST PROZORA
3,0 W/m2K
0,86 W/m2K
UKUPNI GRIJANI PROSTOR
2.789 m2
3.106 m2
GODIŠNJE CO2 EMISIJE
160.000 kg CO2/god
14.000 kg CO2/god
TROŠKOVI ZA GRIJANJE ZA
PROSJEČNI STAN OD 60 M²
40-50 EURA MJESEČNO
4,7 EURA MJESEČNO
47
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
HOW DEEP TO GO?
Potencijal u RH
FAKTOR 4 ILI BOLJE OD TOGA - FAKTOR 10
PAUAT ARCHITECTEN
Architekt DI. Heinz Plöderl
energetska sanacija gradske bivše industrijske
zgrade – Fronius Wels
Sanacija faktor 10 – zgrada stara preko 100 godina
koja se prije koristila za industrijsku proizvodnju –
vjerno obnovljena uz visoku učinkovitost i korištenje
OIE
Prije sanacije 204 kWh/m2 za grijanje – nakon
sanacije smanjenje potrošnje energije za 90 posto,
redukcija CO2 95 posto, zrakopropusnost smanjena
sa 2,4-4,2 na 0,5
Povećanje komfora korisnika , kvalitetan svježi zrak,
ugodna klima
Potrošnja energije danas 24 kWh/m2
48
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
Potencijal u RH
49
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
Obnovljivi izvori energije u arhitekturi
Novi integralni pristup projektiranju, obnovi postojećih i gradnji novih zgrada
 Energetski pregledi i energetska certifikacija zgrada
 Energetska obnova postojećih zgrada – FAKTOR 10
 Energetski koncept novih zgrada – NISKOENERGETSKA I NUL
ENERGETSKA ZGRADA – A, A+ ENERGETSKI RAZRED
50
Energetska obnova zgrada i suvremeni energetski koncepti
Obnovljivi izvori energije u arhitekturi
51
Višestambena zgrada u A+ energetskom razredu, Koprivnica
 Jedna od prvih pozitivnih reakcija tržišta na energetsku certifikaciju zgrada je nova višestambena zgrada
izgrađena u pasivnom standardu u Koprivnici u okviru programa poticane stanogradnje gr. agencije APOS
 Useljenje prvih stanara, krajem kolovoza 2011.g.
 Investicija oko 11 milijuna kuna (1.446.666 eura), a prodajna cijena kvadrata stana je 7500 kn (1000 eura)
 Projekt je planiran po investicijskom modelu koji obuhvaća projektiranje i izvođenje, a izradila ga je tvrtka Tehnika
d.d. iz Zagreba, proračun i energetski certifikat EIHP
 Ukupno 28 stanova, P0 + P + 3, neto stambena površina je 1.726,65 m2.
 Koeficijenti prolaska topline U= 0,1-0,18 W/m2K.
 Prozori s trostrukim izolacijskim ostakljenjem s plinovitim punjenjem i PVC okvirom s 5 komora, ukupni koeficijent
prolaska topline je U= 1,0 W/m2K.
 Mehanička ventilacija s rekuperacijom otpadne topline zraka, visokoučinkovita dizalica topline (zrak-voda) učina
grijanja 79,1 kW i učina hlađenja 88,4 kW, COP 3, radna tvar R410A, sustav za PTV su Sunčani topl. kolektori 80 m 2
 Rezervni toplinski sustav su 2 plinska kondenzacijska kotla nazivnog učina 90 kW
 Spremnik topline volumena 4000 l izoliran je s 100 mm mineralne vune s refleksivnim vanjskim slojem
 U stanovima se koristi podno grijanje i hlađenje
 QH,nd,STV = 24.612 kWh/a, specifični 14,25 kWh/m2a, QC,nd = 39.417 kWh/a.
 QH,nd,ref iznosi 25.750 kWh/a, specifični 14,91 kWh/m2a, A+ energetski razred.
 Praćenje parametara rada svih tehničkih sustava u zgradi, edukacija za stanare kako bi pravilno koristili sve
sustave i svojim ponašanjem doprinijeli racionalnoj upotrebi energije.
52
Višestambena zgrada u A+ energetskom razredu, Koprivnica
53
Zaključak
 Potencijal energetske učinkovitosti jasno se izražava kroz podatak da se više od 40 posto
ukupne potrošnje energije troši u zgradama i da su ovdje moguće najveće uštede
 To je mogućnost koja nam se pruža za oporavak graditeljstva koju ne bi smjeli propustiti
 Ulaganje u sustavnu energetsku obnovu zgrada te gradnja suvremenih niskoenergetskih
zgrada i primjena novih tehnologija mogu pokrenuti značajne investicije u građevinskom sektoru
nužne za oporavak tog sektora
 Projekti povećanja energetske učinkovitosti i energetska certifikacija zgrada mogu odigrati bitnu
ulogu u:
podizanju standarda gradnje
kvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgrada
pokretanju sustavne obnove i osuvremenjivanja postojećeg sektora zgrada
razvoju integralnog projektiranja uzimajući u obzir cijeli životni vijek zgrade.
 Reakcija tržišta na uvođenje energetskih certifikata je značajna
 S obzirom na postavljene ciljeve za smanjenje energetske potrošnje, možemo očekivati da će glavne
aktivnosti u sektoru građevinarstva u budućnosti bit usmjerene upravo na sustavnu energetsku obnovu
postojećih zgrada te gradnju suvremenih gotovo nul-energetskih zgrada.
ENERGETSKA UČINKOVITOST U ZGRADARSTVU RH
ENERGY EFFICIENCY IN BUILDINGS IN CROATIA
HVALA NA PAŽNJI
www.eihp.hr
[email protected]
55