Transcript Gospodarenje komunalnim otpadom s naglaskom na otpad iz hrane u Republici Hrvatskoj Prof.

Gospodarenje komunalnim otpadom s naglaskom na
otpad iz hrane u Republici Hrvatskoj
Prof. dr. sc. Neven Voća
Agencija za zaštitu okoliša, Trg maršala Tita 8, Zagreb, Hrvatska
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Agencija za zaštitu okoliša
Nezavisna javna ustanova osnovana
odlukom Vlade Republike Hrvatske u
lipnju
2002.g.
za
prikupljanje,
objedinjavanje i obradu podataka o
okolišu
Republike
Hrvatske
te
izvješćivanje o stanju okoliša.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Agencija za zaštitu okoliša
 vođenje 67 različitih baza podataka o okolišu organiziranih u 45
informacijskih sustava i 11 tematskih podsustava,
Primjeri:
 Informacijski sustav zaštite zraka:
 Baza: Kvaliteta zraka u RH;
 Baza: Kvaliteta goriva na benzinskim postajama i terminalima;
 Informacijski sustav mora:
 Baza: Kakvoća mora za kupanje,
 Baza: Podaci i pokazatelji stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva.
 Informacijski sustav tematskog područja pedosfera i litosfera:
 Baza: Pokrov i namjena korištenja zemljišta CORINE Land Cover
 Baza: HR slojevi
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Informacijski sustav gospodarenja otpadom
Baze podataka, evidencije
•
Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom (on-line),
• Registar onečišćavanja okoliša ROO / otpad - podaci o
proizvedenim, sakupljenim i obrađenim količinama otpada, po
vrstama otpada – prijava podataka on-line,
•
•
•
•
•
Prekogranični promet otpadom,
Planovi gospodarenja otpadom proizvođača,
Katastar odlagališta,
Posebne kategorije otpada (otpadna vozila, elektronički otpad , otpadna
ulja..),
Laboratoriji za analizu otpada…..
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Registar onečišćavanja okoliša
Podaci OPSEŽNIJI I KVALITETNIJI
(Nisu dostavljeni podaci: 2007. – 56 općina, 2011. – 13 općina,
a 2012. – 7 općina)
Hrvatski nacionalni registar onečišćivanja okoliša.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Odlagališta u RH
 303
službena
odlagališta
komunalnog otpada (zatvaranje
do 2018. godine),
 krajem 2013. godine završena je
sanacija 118 odlagališta, u tijeku
je sanacija 47 lokacija, a u
pripremi sanacije je 138 lokacija
odlagališta.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Neslužbena (divlja) odlagališta u RH
•
•
•
od procijenjenih 3.000 divljih/neslužbenih odlagališta, FZOEU je do
kraja 2012. zaključio ugovore za sufinanciranjem sanacije za njih
1.007,
sufinanciranjem od strane FZOEU je do kraja 2012. sanirano ukupno
750 lokacija divljih/neslužbenih odlagališta, uglavnom metodom
uklanjanja,
CILJ: do kraja 2017. – zatvoriti sva odlagališta koja ne zadovoljavaju
standarde propisane Direktivom o odlaganju – predviđeni penali za
neizvršavanje obaveze!
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem otpada u 2012.
godini iznosi 96% - kvantitativni cilj za 2015. premašen još 2007.
godine.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Komunalni otpad
Zakonom o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13) se komunalni
otpad definira kao otpad iz kućanstva te otpad iz proizvodne ili uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima sličan otpadu iz kućanstva.
Neprimjereno postupanje s komunalnim otpadom značajno ugrožava
ljudsko zdravlje i sigurnost ekosustava te predstavlja gubitak resursa
poput materijala ili energije.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Komunalni otpad
Udio u ukupnom otpadu: 10 -14%,
Složeni sastav – uključuje i otpad iz hrane,
Mnogobrojnost proizvođača,
Stupanj urbanizacije, životni standard, potrošačke navike.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Komunalni otpad - odlaganje na odlagališta,
bez prethodne obrade
UKUPNO PROIZVEDENO KOMUNALNOG
OTPADA U RH
2011. godina - 1.645.295 t
2012. godina - 1.670.005 t
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Količine komunalnog otpada upućenog na oporabu u
razdoblju od 2010. do 2012. godine, RH
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
• 1.287.927 tona miješanog komunalnog otpada se proizvodi u RH.
• Približno četvrtinu udjela čini otpad iz hrane.
• Odložen na odlagališta bez ikakve daljnje oporabe.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Količine komunalnog otpada u RH
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Količine komunalnog otpada u RH po stanovniku
390 kg/stanovnik – znatno manje nego prosjek EU.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Količine komunalnog otpada u Europi
EU - 2011. godina - 503 kg/stanovnik/godina
– najviše Danska, Luxemburg, Švicarska: 2,3 kg/stanovnik/dnevno ->
840 kg/godina
– budućnosti: 1 % BDP -> 0,69 % više otpada
– Svjetsko tržište: od skupljanja kroz recikliranje oko $400 milijardi
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Ciljevi
• Prema Tematskoj strategiji o sprečavanju nastanka i
recikliranju otpada (2005) dugoročni cilj za EU je postati “društvo
koje reciklira”, što zahtjeva izbjegavanje nastajanja otpada i
korištenja otpada kao resursa.
• Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EC postavlja sljedeće ciljeve:
– odvojeno sakupljanje papira,metala, plastike i stakla do 2015.godine
– najmanje 50% papira, plastike, metala i stakla iz kućanstava i sličnog
porijekla, pripremljeno za ponovnu uporabu ili reciklirano do 2020.
– najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada ponovno uporabljeno,
reciklirano ili materijalno oporabljeno, do 2020.
• Godišnja provjera napretka (mogući penali),
• Dostava godišnjih izvješća o napretku + podaci u Eurostat –
odgovoran AZO.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Biorazgradljivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe
anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji.
Biootpad je biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski
otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih
objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.
Porijeklom može biti komunalni, ali i proizvodni otpad.
Biootpad ne uključuje: otpad iz poljoprivrede i šumarstva, gnojivo,
muljeve iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tekstil od prirodnih
vlakana, papir, karton, drvo, te nusproizvode iz proizvodnje
prehrambenih proizvoda koji neće postati otpadom.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Biorazgradivi otpad 2011. – 2012. godina
U 2011. proizvedeno 1.017.519 tona biorazgradivog otpada
92% odloženo na odlagališta (oko 937 000 t)
24.000 t zaprimile kompostane
15% općina/gradova odvojeno skuplja biootpad!
U 2012. proizvedeno 1.077.119 tona biorazgradivog otpada
83% odloženo na odlagališta (892 049 t)
~26.000 t zaprimile kompostane
16% općina/gradova odvojeno skuplja biootpad!
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Direktiva o odlaganju 1999/31/EC/ Landfill of Waste Directive
PRATI SE: BIORAZGRADLJIVI KOMUNALNI OTPAD
Do 2013 / 2016 / 2020 – ostvariti ciljeve smanjenja odlaganja biorazgradivog
komunalnog otpada na odlagališta
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Projekcije - komunalni i biorazgradivi otpad – RH
Biorazgradivi otpad - ne ostvaruje se smanjenje količina biorazgradivog
komunalnog otpada odloženog na odlagalištima
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Odloženi biorazgradivi otpad u zemljama EU
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Količine biootpada u 2012. godini u RH
– Biootpad izdvojen na mjestu nastanka iznosio je 82.238 tona;
– Najveći udio izdvojenog biootpada čini biorazgradivi otpad iz
vrtova i parkova;
– Svega 5.292 tona odnosilo se na otpadna jestiva ulja i
biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina;
– Količina materijala neprikladnih za potrošnju ili preradu iznosila
je 6.857 tona.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Postotak recikliranja biootpada iz komunalnog otpada u 32 europske
zemlje
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Otpad od hrane
• Količina otpada od hrane koja završi na odlagalištima otpada kao
dio miješanog komunalnog otpada iznosi oko 309.000 tona.
• Odvajanje otpada od hrane na mjestu nastanka još uvijek
zanemarivo i proizvodnom sektoru i kućanstvima.
• Uglavnom se bilježi odvajanje otpadnih jestivih ulja i masti
(proizvodnja biodizelskoga goriva).
• Otpad od hrane uglavnom završava u miješanom komunalnom
otpadu.
U svrhu praćenja ostvarenja navedenih ciljeva Europska komisija
sufinancirala je provedbu projekta Data collection on food waste
statistics (uključuje gotovo sve zemlje članice EU uključujući i
Hrvatsku - nositelj AZO)
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Otpad od hrane
Smanjenje nastanka otpada od hrane zauzima značajno mjesto u
programima europskih institucija.
•
Dokumentom Europske komisije The Roadmap to a Resource
Efficient Europe propisan cilj prema kojem se do 2020. godine
odlaganje otpada od hrane na razini EU treba smanjiti za
polovicu;
•
Trenutno EK razmatra uvođenje indikativnog cilja sprječavanja
nastanka otpada od hrane od 30%;
•
Okvirnom direktivom o otpadu propisane su obveze odvojenog
sakupljanja biootpada u svrhu kompostiranja, anaerobne
fermentacije ili energetske oporabe, te korištenje
ekološki
sigurnih materijala proizvedenih od biootpada.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Zbrinjavanje biootpada i otpada iz hrane
Nedovoljan broj kompostana!
Premalo edukacije stanovništva o kompostiranju kod kuće!
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Ostatak (otpad) iz poljoprivredne industrije
U Hrvatskoj još uvijek velik dio poljoprivrednih tvrtki odlažu veliku
količinu otpada svoje proizvodnje na odlagališta, bez njihovog
daljnjeg (energetskog) iskorištenja.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Ostatak (otpad) iz prehrambene industrije
• U sektoru prerađivačke industrije (prehrambena industrija,
proizvodnja pića) izdvajanje otpada od hrane i upućivanje na
postupke zbrinjavanja zastupljeno je u nedovoljnoj mjeri.
• Otpad iz turističko – ugostiteljskih djelatnosti i kućanstava uglavnom
završava u miješanom komunalnom otpadu i odlaže na odlaglištima
otada.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Ostatak (otpad) iz prehrambene industrije
• U turističko – ugostiteljskim djelatnostima uglavnom se bilježi
odvajanje otpadnih jestivih ulja i masti (proizvodnja biodizelskoga
goriva).
• Odbačeno otpadno ulje uzrokuje mnoge, prije svega ekološke i
ekonomske probleme.
• Potencijalna količina otpadnog jestivog ulja se za Hrvatsku
procjenjuje na oko 1 litra po stanovniku godišnje, što predstavlja
potencijal od oko 4,5 milijuna litara.
• Osim što može poslužiti kao sirovina za proizvodnju biodizela,
prednosti prikupljanja otpadnog jestivog ulja su i smanjenje troškova
prečišćavanja otpadnih voda.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Otpadno jestivo ulje
Da bi se organiziralo kvalitetno prikupljanje otpadnog jestivog ulja
potrebno je:
• uspostaviti strateško partnerstvo s domaćim proizvođačem biodizela
(Virovitica – postrojenje za preradu otpadnog jestivog ulja u biodizel),
• organizirati sakupljanje otpadnog ulja od poslovnih subjekata i
kućanstava (primjerice proširenjem djelatnosti postojećih komunalnih
poduzeća ili dodjelom koncesija na razini gradova ili županija),
• otpadno ulje od kućanstava bi se trebalo sakupljati u posudama od 1
do 3 litre, koje se nakon punjenja dostavljaju u sabirna mjesta,
• informirati javnost o važnosti zbrinjavanja otpadnog jestivog ulja.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Otpadno jestivo ulje u biodizel
1994. Godina ECODRIVE-projekt sa gradskom upravom Graza
Skupljanje:
Proizvodnja:
Korisnici:
 Spremnici za kućanstva
 BDI-tvornica s 9.000
t/god. kapacitetom
 Javni
autobusi
u
Grazu (140 autobusa,
B100)
 Kontejneri za restorane
 McDonalds
Austrija
(~170 restorana)
 SEEG - poljoprivredni
kooperant
 lokalna
energetska
neovisnost(+ bioplinsko
 Kamioni
Austrije

postrojenje +izgaranje drvene
sječke)
Otpadno
jestivo ulje
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Biodizel
Javne
postaje
McDonalds
benzinske
Primarna selekcija:
ušteda energenata
Termička obrada:
električna i
toplinska energija
Odlagališni plin:
električna i
toplinska energija
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Bioplin iz organskog
otpada za proizvodnju
električne i
toplinske energija
Postojeća proizvodnja bioplina u sustavima poljoprivredne
proizvodnje RH
Kogeneracijsko postrojenje
Bioplinsko
postrojenje
Bioplin
Stajski gnoj
Zelena masa
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Bioplin
nastaje
anaerobnom
fermentacijom organske tvari u
hermetički zatvorenom fermentoru
pod utjecajem anaerobnih bakterija
koje su kao mikroorganizmi prisutne u
tvarima i odgovorne za proces
razgradnje
Pročišćeni
bioplin - promet
Fermentirani ostatak
Sirovine za proizvodnju bioplina u Njemačkoj (2012)
Životinjski gnoj
43%
49%
7%
1%
Industrijski i
poljoprivredni organski
otpad
Biorazgradljivi
komunalni otpad otpad iz hrane
Biomasa
Do 2020. godine očekuje se porast udjela biorazgradljivog otpada iz hrane u
bioplinskim postrojenjima na 11% ukupnog udjela
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
TRENUTNO RASPOLOŽIVI KAPACITETI ZA OPORABU OTPADA IZ
HRANE U RH:
•
•
•
Kompostiranje – 59.000 t/god – trenutno aktivne kompostane
Bioplinska postrojenja – 35.000 t/god (9 postrojenja koja trenutno
rade na stajski gnoj i kukuruznu silažu)
Energetska oporaba – 248.070 t/god
Procjenjuje se da godišnje u miješanom komunalnom otpadu
završi oko 309.000 tona otpada od hrane !
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Odvajanje otpada
Mehaničko-biološka
obrada otpada
Cementara
RDF
Fermentirani
ostatak
Kompostiranje
Ostatak poljoprivredne
proizvodnje
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Bioplin
Korištenje bioplina u zbrinjavanju biorazgradljivog otpada
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Za ostvarivanje zadanih ciljeva za gospodarenje otpadom potrebno je:
•
•
•
•
uspostaviti cjeloviti sustava gospodarenja otpadom;
smanjivanjiti količina proizvedenog komunalnog otpada;
analizirati sastav miješanog komunalnog otpada (udio biorazgradivog)
smanjivati količinu biorazgradivog komunalnog otpada koji se upućuje
na odlaganje;
• pažljivo voditi i prijavljivati podatke;
• uvesti energetsko iskorištavanje biorazgradljivog otpada za
proizvodnju energije;
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
• sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta;
• sanirati "crne točke" - lokacije u okolišu visoko opterećenih otpadom
(primjer: jama Sovjak);
• uspostaviti regionalne i županijske centre za gospodarenje otpadom,
s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Centri za gospodarenje otpadom u RH
– Marinšćina – Primorsko-goranska županija
– Kaštijun – Istarska županija
– Bikarac – Šibensko-kninska županija
– Piškornica – sjeverozapadna Hrvatska: Varaždinska, Krapinsko-zagorska,
Koprivničko-križevačka i Međimurska županija
– Biljane donje – Zadarska županija
– Lučino razdolje – Dubrovačko-neretvanska županija
– Lečevica – Splitsko-dalmatinska županija
– Babina gora – Karlovačka županija
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Centri za gospodarenje otpadom u RH
NIMBY efekt ("Not In My Back Yard" – ne u mom dvorištu) naziv je za
efekt koji se javlja kad su ljudi svjesni da je nešto potrebno, ali se
zbog nedostatka informacija boje i odbijaju da to bude u njihovom
dvorištu.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Energetski potencijal ili …..?
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Edukacija ima ključnu ulogu u pogledu sprječavanja
nastanka otpada od hrane
Usmjeravati edukaciju:
– na ciljane sektore djelatnosti poput ugostiteljskih, obrazovnih i sl.
za koje se pretpostavlja da su uz kućanstva jedni od najvećih
proizvođača otpada od hrane.
– na dizajnere ambalaže za pakiranje hrane u smislu osiguravanja
maksimalnog korištenja sadržaja, te očuvanja hrane.
– na kućanstva u smislu što kvalitetnijeg odvajanja miješanog
komunalnog otpada.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Zaključak
• Ne ostvaruje se potrebno smanjenje količina biorazgradljivog
komunalnog otpada koje završavaju na odlagalištima,
• Najveće količine se bez prethodne obrade odlažu,
• Potrebno uvođenje energetske oporabe biorazgradljivog otpada
(bioplin),
• Daljnja ulaganja u infrastrukturu, provođenje usvojenih propisa,
edukacija stanovništva.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Zaključak
Potrebno je poštivanje samo nekih od odredbi propisanih Zakonom o
održivom gospodarenju otpadom poput:
– ograničenja za odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada u
kojem otpad od hrane također čini značajan udio,
– obveze odvojenog sakupljanja biootpada u svrhu kompostiranja,
anaerobne fermentacije ili energetske oporabe,
– red prvenstva gospodarenja otpadom pri čemu je prednost prije
svega dana sprječavanju nastanka otpada,
– svakako bi trebalo unaprijediti dosadašnji sustav gospodarenja
otpadom od hrane, te smanjiti nastajanje istog.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
INFORMACIJE
Podaci, izvješća, informacije dostupni putem
 www.azo.hr
(baze, izvješća, pregledi podataka)
 zahtjeva za pristup informacijama
Info-centar Agencije
Trg maršala Tita 8
[email protected]
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
HVALA NA PAŽNJI!
AGENCIJA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA