Transcript OSNOVNA ŠKOLA DRAGANIĆI GLOBE program DABAR U DRAGANIĆU Učenici: Teresa Domladovac 7.r., Antonia Dotlić 8.r., Sara Pavlović, 7.r. Mentor: mr.sc.

OSNOVNA ŠKOLA DRAGANIĆI
GLOBE program
DABAR U DRAGANIĆU
Učenici: Teresa Domladovac 7.r., Antonia Dotlić 8.r., Sara Pavlović, 7.r.
Mentor: mr.sc. Alenka Bujan
POVOD ISTRAŽIVAČKOM RADU
• Listopad 2010. – otvorena Poučno-povijesna cesta kroz
draganićku šumu – jedan njezin dio posvećen je staništu
dabra u Draganiću
ISTRAŽIVAČKA PITANJA
1. Kako je dabar stigao u Hrvatsku i u Draganić?
2. Kakvi su uvjeti staništa potrebni za njegovo
obitavanje?
3. Ima li povoljne uvjete lokalitet na kojem je
zamijećen dabar u Draganiću obzirom na
smještaj, položaj, klimatska, biološka i
hidrološka obilježja te obzirom na djelovanje
ljudi?
HIPOTEZA
Uvjeti za život dabra na lokalitetu u
Draganiću odgovaraju uvjetima potrebnim za
njegovo stalno naseljavanje.
METODE ISTRAŽIVANJA
• prikupljanje informacija iz literature i s interneta
• savjetovanje s dr.sc. Marijanom Grubešićem (pokretač
projekta Dabar u Hrvatskoj) i s predsjednicom Udruge Zraka,
Kristinom Vrbanek, voditeljicom projekta Poučno-povijesna
cesta kroz draganićku šumu
• određivanje koordinata lokaliteta GPS-om
• analiza satelitske snimke lokaliteta
• analiza geografske karte
METODE ISTRAŽIVANJA
• TERENSKI obilasci lokaliteta: 9.2., 6.4., 14.4., 19.4.
METODE ISTRAŽIVANJA
• fotografiranje
METODE ISTRAŽIVANJA
• fizikalno – kemijska analiza vode po GLOBE protokolima na
bajeru Brebernica (lokalitet s dabrom) i na sabirnom kanalu
(uz bajer)
Temperatura vode mjerena je alkoholnim
termometrom
pH vode određen je indikator papirima
Otopljeni kisik mjeren je kitom Visocolor ECO
Alkalitet je mjeren kitom LaMotte
Prisutstvo nitrata i nitrita određivano je indikator
listićima Quantofix
Prozirnost –
cijev duljine
51 cm sa
Secchi diskom
Pomoć globovaca OŠ Banija
METODE ISTRAŽIVANJA
• determinacija biljaka uz bajer Brebernica
(terenski izlazak 14.4.)
• kombinirana procjena brojnosti i pokrovnosti jedinki
prema Braun-Blanquet metodi na cijeloj površini uz
bajer koja je obrasla drvenastom i grmolikom
vegetacijom
Tab.1.Ljestvica za kombiniranu procjenu brojnosti i
pokrovnosti jedinka prema Braun – Blanquetu
Stupanj
Opis
+
Biljka je rijetko nazočna (do desetak primjeraka na plohi i
neznatne pokrovnosti)
Broj je primjeraka iste vrste veći, ali je pokrovnost mala (510%)
Biljka je mnogobrojnija ili, bez obzira na broj primjeraka,
pokriva (projekcijom nadzemnih dijelova na površinu tla) 10
do 25 % površine
Bez obzira na broj individua biljka pokriva 25 do 50 %
površine
Bez obzira na broj primjeraka pokrovnost je 50 – 75 %
površine
Bez obzira na broj primjeraka pokrovnost je 75 – 100 %
površine
Ponekad se koristi slovo «r» (rarus = rijedak) kad je biljka na
plohi samo pojedinačno, a ima malu pokrovnost
1
2
3
4
5
(r)
Izvor:Topić, J. i dr. (2006): Staništa: priručnik za inventarizaciju, kartiranje i
praćenje stanja, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
Između drugog i trećeg terenskog izlaska lokalno ribičko
društvo “očistilo” je veliki dio obale bajera od grmlja taj dio biljaka nije ušao u procjenu
METODE ISTRAŽIVANJA
• klimatska obilježja analizirana su preko atmosferskih GLOBE
podataka OŠ Draganići i službenih meteoroloških podataka
DHMZ-a za jedanaestgodišnji period od 1/2000. – 12/2010.
• anketiranje mještana (55 kućanstava, 231 stanovnik)
– cilj: saznati koliko su mještani informirani o dabru i ostalim
ekološkim aktivnostima u mjestu te kakav je njihov stav
prema toj životinji
PRIKAZ I
ANALIZA PODATAKA
•
•
•
•
•
•
EUROPSKI DABAR (Castor fiber L.)
Najveći glodavac
sjeverne hemisfere
(do 35 kg)
Iznimno velikih
sjekutića koji stalno
rastu
Semiakvatična vrsta
Tijelo pokriveno
dlakom, a rep ljuskav
Dobro razvijena
osjetila (vid, sluh, miris)
Najaktivniji noću
EUROPSKI DABAR (Castor fiber L.)
•
•
•
•
•
Monogaman
Živi u familijama
Izvrstan plivač i ronilac
Do 15 min. bez zraka
Gradi brane kad počne
opadati razina vode –
koristi oborena stabla i
grane, a repom baca
blato kao žbuku
• Brane mogu biti do
stotinu metara duge
Izvor: www.naturephoto-cz.eu
EUROPSKI DABAR
(Castor fiber L.)
• Za zaklon gradi humke
(nastambe iznad
površine tla ) ili jame
(ispod zemlje)
• Prema Pravilniku o
lovostaju dabra je
zabranjeno loviti
tijekom cijele godine –
zaštićena životinja
Izvor: www.stuartelsom.co.uk
PONOVO NASTANJIVANJE DABRA U HRVATSKU
• tijekom 19.st. dabar je izumro u Hrvatskoj i
velikom dijelu Europe (izlov, bolesti, ...)
• 20.st. - europske države provode akcije
povratka dabra
• 1996.-98. – akcija povratka dabra u Hrvatsku
(voditelj projekta dr.sc. M. Grubešić) – dabrovi
su dovezeni iz Bavarske i ispuštani u šumi
Žutici kraj Ivanić Grada
Put širenja dabra do Draganića
Geografski smještaj i položaj bajera Brebernica
(45,6004° N; 15,6375° E; 113 m nmv ; 28. km dionice A1 od
Zg prema Ka; u blizini zaselka Lazina; na rubnom dijelu
draganićke šume)
Izvor: http://maps.google.com (datum pristupa: 2.3.2011.)
Tab.2. Podaci fizikalno – kemijske analize vode provedene tri puta (6., 14. i 19. travnja 2011.) na
bajeru Brebernica i na sabirnom kanalu uz A1 te klasifikacija vode prema Uredbi o izmjenama
i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda (NN, 77/98; 137/08)
Bajer Brebernica
Temperatura
vode
Sabirni kanal uz A1
6.4.
2011.
14.4.
2011.
19.4.
2011.
Prosječna
vrijednost
Vrsta
vode
prema
Uredbi
6.4.
2011.
14.4.
2011.
19.4.
2011.
Prosječna
vrijednost
Vrsta
vode
prema
Uredbi
15,5
15,2
15,5
15,4
-------
10
11
12
11
-------
11
8
11
10
I. vrsta
10
9
9
9,3
I. vrsta
7,5
7,5
7
7,3
I. vrsta
6,5
7
7,5
7,0
I. vrsta
330
355
308
331
I. vrsta
278
285
280
281
I. vrsta
0
0
0
0
I. vrsta
0
0
0
0
I. vrsta
0
0
0
0
I. vrsta
0
0
0
0
I. vrsta
>51
>51
>51
>51
-------
>51
>51
>51
>51
-------
(°C)
Otopljeni
kisik
(mg/L)
pH
Alkalitet
(mg
CaCO3/
L)
Nitrati
(mg/L)
Nitriti
(mg/L)
Prozirnost (cm)
•
•
•
•
dabar je biljojed
dnevno treba oko 2 kg biljne mase
za prehranu koristi preko 300 biljnih vrsta
iz literature - u staništima sličnim našem lokalitetu dabar se
hrani: običnom (bijelom) vrbom, klenom, glogom,običnim
grabom, divljom kruškom, nizinskim brijestom, poljskim
jasenom
• cilj terenskog izlaska 14.4. odrediti koje biljne vrste rastu
na prostoru uz bajer i analizirati
njihovu zastupljenost
Braun – Blanquet metodom
(procjena)
Tab. 3. Podatci o svojtama i procjena stanja određene svojte kombiniranom procjenom prema
Braun - Blanquetu na lokalitetu bajer Brebernica u Draganiću dana 14.4.2011.godine
(r=pojedinačni primjerci male pokrovnosti; +=rijetko nazočna i neznatne pokrovnosti;
2=mnogobrojnija, pokriva 10-25% površine; 3=biljka pokriva 25-50% površine)
Red.
br.
Ime svojte
latinsko
Procjena
stanja
hrvatsko
lokalno
1.
Salix alba
bijela vrba
vrba
3
2.
Amorpha fruticosa
divja agacija
3
3.
Cornus sanguinea
amorfa, kineski
bagrem,
bagremac
svib
svibovina
2
4.
Salix caprea
vrba iva
iva
+
5.
Salix fragilis
krhka vrba
vrba
+
6.
Crataegus sp.
glog
glog
+
7.
Carpinus betulus
obični grab
grab
+
8.
Dipsacus sylvestris
češljuga
češljugovina, čičak
+
9.
Pyrus pyraster
divlja kruška
divja ruška
(r)
10.
Populus alba
topola
topola
(r)
Bijela vrba prevladava na lokalitetu i pokriva oko 35 %
promatrane površine
Amorfa (bagremac) je druga biljka po zastupljenosti i pokriva oko
30% promatrane površine
• potječe iz Sjeverne Amerike
• unesena u Europu kao ukrasna biljka, ali je “podivljala” i udomaćila se u
južnoj i srednjoj Europi
Treći po zastupljenosti je svib i pokriva oko 15 % promatrane
površine
(ostale vrste prekrivaju zajedno oko 20 % površine)
°C
KLIMATSKA OBILJEŽJA:
25
umjereno topla vlažna klima
s toplim ljetom; godišnji hod
oborina održava vodostaj na
dovoljno visokom nivou
20
GLOBE
DHMZ
15
10
5
0
I
II
III IV
V VI VIII VIII IX X XI XII
MJESECI
mm
140
120
Sl.1. Prosječne mjesečne temperature zraka za
jedanaestgodišnje razdoblje (2000.-2010.) na
atmosferskoj GLOBE postaji OŠ Draganići i službenoj
meteorološkoj postaji Karlovac
(Izvor: atmosferska GLOBE mjerenja OŠ Draganići i
podaci DHMZ-a)
100
80
GLOBE
60
DHMZ
40
20
0
I
II III IV V VI VIII VIII IX X XI XII
MJESECI
Sl.2. Prosječne mjesečne količine oborina za jedanaestgodišnje razdoblje (2000.-2010.) na
atmosferskoj GLOBE postaji OŠ Draganići i službenoj meteorološkoj postaji Karlovac
(Izvor: atmosferska GLOBE mjerenja OŠ Draganići i podaci DHMZ-a)
REZULTATI ANKETE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
anketirano 55 kućanstava (5,7 % kućanstava Draganića)
231 stanovnik
68% anketiranih zna da na prostoru Draganića obitava dabar
dabra ili njegove tragove vidjelo je svega 25% anketiranih
većina (83%) bi znala prepoznati prisutnost dabra po oštećenim
stablima ili po brani
29% ispitanika misli da je dabar mesojed !!!
93% ispitanih izjavila je da nisu primijetili da im dabar uništava
usjeve
72% dabra smatra korisnom životinjom
84% se slaže da dabra treba štititi zakonom
71% anketiranih nije posjetilo novootvorenu Poučno – povijesnu
cestu kroz draganićku šumu
91% smatra da nisu dovoljno upoznati s ekološkim akcijama u
Draganiću
ZAKLJUČCI
• dabar je stigao u Hrvatsku u okviru projekta povratka
dabra (1996.-98.)
• dabar je stigao do Draganića, uglavnom vodenim
putem iz šume Žutice kod Ivanić Grada
• geografska obilježja lokaliteta bajer Brebernica nisu
sasvim zadovoljavajuća zbog blizine prometnica i
naselja
• s hidrološkog aspekta lokalitet ima povoljne uvjete
jer voda ukazuje na I. vrstu prema Uredbi
ZAKLJUČCI
• s biološkog aspekta lokalitet je povoljan jer ima
dovoljno raznovrsnog bilja (prevladava vrba) kojeg
dabar koristi za hranu i gradnju nastambi
• dabru odgovara umjereno topla vlažna klima s toplim
ljetom jer godišnji hod oborina osigurava dovoljnu
dubinu vode
• stav anketiranog stanovništva prema dabru je
pozitivan, ali su nedovoljno informirani
Hipoteza je kroz projekt potvrđena – uvjeti za život dabra
povoljni su na lokalitetu bajer Brebernica u Draganiću
Tragovi dabra pronađeni kraj bajera
Brebernica tijekom terenskog obilaska
14.4.2011.
• Recenzent: doc.dr.sc. Renata Matoničkin
Kepčija
• Suradnici:
– dr.sc. Marijan Grubešić, izv. prof. na Šumarskom
fakultetu
– Kristina Vrbanek, prof.
– DHMZ (mr.sc. Janja Milković)
– ostali globovci OŠ Draganići
– globovci OŠ Banija i voditeljica Barka Komadina
IZVORI / LITERATURA:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
1. GLOBE program – Priručnik za mjerenja (www.vnovak.hr/globe/prirucnik.htm)
2. Google maps - http://maps.google.com (datum pristupa: 2.3.2011.)
3. Grubešić, M. (1994): Potencijalna staništa dabra (Castor fiber L.) u Hrvatskoj i
mogućnost njegovog ponovnog naseljavanja, Šumarski list CXVIII, Zagreb
4. Grubešić, M. (2008): Dabar u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb
5. Informativna ploča (DABAR Castor fiber L.) na Poučno – povijesnoj cesti kroz
draganićku šumu; Udruga ZRAKA Draganić, 2010.
6. Margaletić, J., Grubešić, M., Kalvi, T.,Videc, G.(2007): Utjecaj europskog dabra (Castor
fiber L.) na šumski ekosustav gospodarske jedinice „Turopoljski lug“, Šumarski list br.5-6,
CXXXI, Zagreb
7. Pravilnik o lovostaju (NN, 67/2010)
8. Šegota, T. i Filipčić, A.(1996): Klimatologija za geografe; Školska knjiga, Zagreb
9. Topić, J. i dr. (2006): Staništa: priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja,
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
10. Uredba o klasifikaciji voda (NN, 77/98)
11. Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda (NN, 137/08)