EUROPA I SVIJET UOČI I.SVJETSKOG RATA Industrijski razvoj • II.ind.revolucija – čelik, električna energija • industrijalizacija, urbanizacija Europe i S.Amerike • SAD • u Europi Njemačka imperijalizam • razgrabljivanje.
Download
Report
Transcript EUROPA I SVIJET UOČI I.SVJETSKOG RATA Industrijski razvoj • II.ind.revolucija – čelik, električna energija • industrijalizacija, urbanizacija Europe i S.Amerike • SAD • u Europi Njemačka imperijalizam • razgrabljivanje.
EUROPA I SVIJET UOČI
I.SVJETSKOG RATA
Industrijski razvoj
• II.ind.revolucija – čelik, električna energija
• industrijalizacija, urbanizacija Europe i
S.Amerike
• SAD
• u Europi Njemačka
imperijalizam
• razgrabljivanje kolonija > sukobi među
silama
• Engleska, Francuska i Rusija su se
dogovorile – ostaju sporovi s Njemačkom
I. karakteristike 6 sila
Francuska
• druga kolonijalna sila
• slabiji ekonomski
razvitak
• slom Napoleona III.
• Ustav 1875. - opće
pravo glasa, učvršćena
3.republika
Njemačka
• nova sila
• brz industrijski razvoj
• traži preraspodjelu
kolonija
• Bismarck nastoji
izbjeći izolaciju,
smijenjen 1890.
• car Wilhelm II. –
nepažljiv, sukobi s
drugim silama
Britanija
• liberalno uređenje i
parlamentarizam
• kolonijalni imperij
• vodeća pomorska sila
• pojava laburističke
stranke
• pitanje Irske
Rusija
apsolutistički režim
velike društvene
nejednakosti
brojne manjine potlačene
vojni poraz od Japana
1905. revolucija
širenje prema Balkanu
i u Aziji – sukobi s
drugim silama
Austro-Ugarska
• dualizam, mađarizacija
• mnogo naroda – pokreti za samostalnost
• vlada se uredbama i kratkoročnim
mjerama
• bori se da zadrži ugled velike sile
• primorana osloniti se na Njemačku
Italija
• sjever razvijen, srednji i južni
dio zaostali
• želi prisvojiti istočnu obalu
jadrana (iredenta)
• najslabija od velikih sila
• nepouzdan saveznik
II. antagonizmi
Francuska vs. Njemačka
vratiti Alsace i
Lorraine,
spriječiti
njemačko ek. i
političko jačanje
afirmirati Njemačku kao
novu svjetsku silu,
izolirati Francusku,
steći kolonije
Britanija vs. Rusija
spor oko interesnih zona u Aziji i na Crnom moru
Rusija vs. Austro-Ugarska
borba za prevlast na Balkanu
III. prestrojavanje
• sustav ugovora i saveza čiji je glavni
kreator Bismarck
• 1879. Njemačka i Austro-Ugarska (protiv
ruskih presezanja na Balkanu)
• pridružuje se Italija >>
1882. Trojni savez
Kaiser Wilhelm II.
• unuk eng.kraljice Viktorije
• invalidan, impulzivan,
megaloman
• natjerao Bismarcka na ostavku
• nediplomatski istupi: podrška
Burima, intervju za Daily
Telegraph (“You English are mad, mad,
mad as March hares”)
• često mu se neopravdano
pripisuje najveća krivnja za rat
• njemački ekspanzionizam prema Balkanu i
Bliskom Istoku („Drang nach Osten“)
• izgradnja bagdadske željeznice u Turskoj ugrožava interese Britanije, Rusije i
Francuske
• Francuska pridobiva Rusiju – 1894.
sporazum
• ubrzani rast njemačke mornarice i borba
za kolonije – sukob s Britanijom koja se
priklanja Francuskoj (1904.)
• poč. 20.st. Rusija i Britanija dogovaraju
podjelu interesnih sfera i izglađuju sporove
>>
1907. Antanta
Antanta
Antanta
Trojni
savez
• zveckanje oružjem, atmosfera na rubu rata
• utrka u naoružavanju
• regionalne krize i ratovi
regionalne krize
i ratovi
I.marokanska kriza (1905.)
Francuska želi Maroko za svoju
koloniju
njemački kajzer Wilhelm II. posjetio
Maroko i izjavom podržao nezavisnot
Maroka
međusobne ratne prijetnje Francuske
i Njemačke
I.marokanska kriza (1905.)
međunarodna konferencija u
Algecirasu – Maroko “nezavisan” pod
nadzorom fr. i šp. snaga
II.marokanska kriza(1911.)
Njemačka podržala pobunu Marokanaca
protiv fr. vlasti – šalju ratni brod
“Panthera” u luku Agadir
pregovori sila –
Njemačka priznaje
Francuskoj Maroko
kao protektorat ,
zauzvrat dobiva
dio fr. Konga
(pripojen njem.
Kamerunu)
aneksijska kriza
aneksija = ?
pripojenje
- pravno
- veća zemlja manju
- najčešće jednostrano
• Tursko Carstvo neprestano slabi
(“bolesnik na Bosporu”)
• koje su se zemlje osamostalile od Turske u
19.stoljeću i koji su teritoriji Tuskoj
još ostali u Europi?
odvajanje
zemalja:
1830. Grčka
1878. Srbija
Rumunjska
Crna Gora
1878.okupacija
BiH
1908. Bugarska
mladoturci
skupina vojnih časnika
žele modernizaciju i
jačanje zemlje,
nacionalisti
1908.revolucija –
preuzimaju vlast, iduće
godine svrgnuli sultana
Abdul Hamida II.
Bugarska proglašava
samostalanost
aneksija
Austro-Ugarska se boji jačanja
Osmanskog Carstva – 1908.samovoljno
proglašava aneksiju BiH (ne pita ostale
potpisnice sporazuma iz Berlina 1878.)
opasnost od rata, najviše se protivi
Rusija
Turska priznaje aneksiju za 52
milijuna kruna, Rusija na pritisak
Njemačke, Srbija na pritisak Rusije
balkanski ratovi
1912.-1913.
1912. Balkanski savez - Grčka,
Bugarska, Srbija i Crna Gora
“Balkan balkanskim narodima” >
zaraćuju s Turskom (I.balkanski
rat)
mirovni sporazum u Londonu:
balkanske zemlje zadržavaju
osvojene teritorije
uspostavljena nova država –
Albanija
spor oko podjele Makedonije >>
novi rat – Srbija, CG,
Rumunjska i Turska protiv
Bugarske (II.balkanski rat)
mir u Bukureštu
>>> Makedonija podijeljena:
Vardarska M.– Srb.
Pirinska M. – Bug.
Egejska M. – Grčka
Rumunjska uzela Dobrudžu
Turskoj ostao pojas od
Carigrada do Jedrena
Japan
Japan
očuvao nezavisnost
dugotrajna izolacija
ukinuta samovolja šoguna
car Meiji (Mutsuhito)
država potiče trgovinu, industriju i promet
(željeznice)
brz rast stanovništva (udvostručenje 1867.-1918.)
ustav
prihvatili tehničke novosti sa zapada - skok
iz agrarnog feudalnog u moderno
industrijsko društvo
obavezno školovanje
modernizacija vojske
opća vojna obaveza
osnovana mornarica
japanski imperijalizam
• nedostatak sirovina za industriju – težnja
za širenjem
– rat s Kinom 1895. – dobiven Tajvan
– rat s Rusijom 1904/5. – Koreja i kontrola nad
Mandžurijom