EUROPA I SVIJET UOČI I.SVJETSKOG RATA Industrijski razvoj • II.ind.revolucija – čelik, električna energija • industrijalizacija, urbanizacija Europe i S.Amerike • SAD • u Europi Njemačka imperijalizam • razgrabljivanje.
Download ReportTranscript EUROPA I SVIJET UOČI I.SVJETSKOG RATA Industrijski razvoj • II.ind.revolucija – čelik, električna energija • industrijalizacija, urbanizacija Europe i S.Amerike • SAD • u Europi Njemačka imperijalizam • razgrabljivanje.
EUROPA I SVIJET UOČI I.SVJETSKOG RATA Industrijski razvoj • II.ind.revolucija – čelik, električna energija • industrijalizacija, urbanizacija Europe i S.Amerike • SAD • u Europi Njemačka imperijalizam • razgrabljivanje kolonija > sukobi među silama • Engleska, Francuska i Rusija su se dogovorile – ostaju sporovi s Njemačkom I. karakteristike 6 sila Francuska • druga kolonijalna sila • slabiji ekonomski razvitak • slom Napoleona III. • Ustav 1875. - opće pravo glasa, učvršćena 3.republika Njemačka • nova sila • brz industrijski razvoj • traži preraspodjelu kolonija • Bismarck nastoji izbjeći izolaciju, smijenjen 1890. • car Wilhelm II. – nepažljiv, sukobi s drugim silama Britanija • liberalno uređenje i parlamentarizam • kolonijalni imperij • vodeća pomorska sila • pojava laburističke stranke • pitanje Irske Rusija apsolutistički režim velike društvene nejednakosti brojne manjine potlačene vojni poraz od Japana 1905. revolucija širenje prema Balkanu i u Aziji – sukobi s drugim silama Austro-Ugarska • dualizam, mađarizacija • mnogo naroda – pokreti za samostalnost • vlada se uredbama i kratkoročnim mjerama • bori se da zadrži ugled velike sile • primorana osloniti se na Njemačku Italija • sjever razvijen, srednji i južni dio zaostali • želi prisvojiti istočnu obalu jadrana (iredenta) • najslabija od velikih sila • nepouzdan saveznik II. antagonizmi Francuska vs. Njemačka vratiti Alsace i Lorraine, spriječiti njemačko ek. i političko jačanje afirmirati Njemačku kao novu svjetsku silu, izolirati Francusku, steći kolonije Britanija vs. Rusija spor oko interesnih zona u Aziji i na Crnom moru Rusija vs. Austro-Ugarska borba za prevlast na Balkanu III. prestrojavanje • sustav ugovora i saveza čiji je glavni kreator Bismarck • 1879. Njemačka i Austro-Ugarska (protiv ruskih presezanja na Balkanu) • pridružuje se Italija >> 1882. Trojni savez Kaiser Wilhelm II. • unuk eng.kraljice Viktorije • invalidan, impulzivan, megaloman • natjerao Bismarcka na ostavku • nediplomatski istupi: podrška Burima, intervju za Daily Telegraph (“You English are mad, mad, mad as March hares”) • često mu se neopravdano pripisuje najveća krivnja za rat • njemački ekspanzionizam prema Balkanu i Bliskom Istoku („Drang nach Osten“) • izgradnja bagdadske željeznice u Turskoj ugrožava interese Britanije, Rusije i Francuske • Francuska pridobiva Rusiju – 1894. sporazum • ubrzani rast njemačke mornarice i borba za kolonije – sukob s Britanijom koja se priklanja Francuskoj (1904.) • poč. 20.st. Rusija i Britanija dogovaraju podjelu interesnih sfera i izglađuju sporove >> 1907. Antanta Antanta Antanta Trojni savez • zveckanje oružjem, atmosfera na rubu rata • utrka u naoružavanju • regionalne krize i ratovi regionalne krize i ratovi I.marokanska kriza (1905.) Francuska želi Maroko za svoju koloniju njemački kajzer Wilhelm II. posjetio Maroko i izjavom podržao nezavisnot Maroka međusobne ratne prijetnje Francuske i Njemačke I.marokanska kriza (1905.) međunarodna konferencija u Algecirasu – Maroko “nezavisan” pod nadzorom fr. i šp. snaga II.marokanska kriza(1911.) Njemačka podržala pobunu Marokanaca protiv fr. vlasti – šalju ratni brod “Panthera” u luku Agadir pregovori sila – Njemačka priznaje Francuskoj Maroko kao protektorat , zauzvrat dobiva dio fr. Konga (pripojen njem. Kamerunu) aneksijska kriza aneksija = ? pripojenje - pravno - veća zemlja manju - najčešće jednostrano • Tursko Carstvo neprestano slabi (“bolesnik na Bosporu”) • koje su se zemlje osamostalile od Turske u 19.stoljeću i koji su teritoriji Tuskoj još ostali u Europi? odvajanje zemalja: 1830. Grčka 1878. Srbija Rumunjska Crna Gora 1878.okupacija BiH 1908. Bugarska mladoturci skupina vojnih časnika žele modernizaciju i jačanje zemlje, nacionalisti 1908.revolucija – preuzimaju vlast, iduće godine svrgnuli sultana Abdul Hamida II. Bugarska proglašava samostalanost aneksija Austro-Ugarska se boji jačanja Osmanskog Carstva – 1908.samovoljno proglašava aneksiju BiH (ne pita ostale potpisnice sporazuma iz Berlina 1878.) opasnost od rata, najviše se protivi Rusija Turska priznaje aneksiju za 52 milijuna kruna, Rusija na pritisak Njemačke, Srbija na pritisak Rusije balkanski ratovi 1912.-1913. 1912. Balkanski savez - Grčka, Bugarska, Srbija i Crna Gora “Balkan balkanskim narodima” > zaraćuju s Turskom (I.balkanski rat) mirovni sporazum u Londonu: balkanske zemlje zadržavaju osvojene teritorije uspostavljena nova država – Albanija spor oko podjele Makedonije >> novi rat – Srbija, CG, Rumunjska i Turska protiv Bugarske (II.balkanski rat) mir u Bukureštu >>> Makedonija podijeljena: Vardarska M.– Srb. Pirinska M. – Bug. Egejska M. – Grčka Rumunjska uzela Dobrudžu Turskoj ostao pojas od Carigrada do Jedrena Japan Japan očuvao nezavisnost dugotrajna izolacija ukinuta samovolja šoguna car Meiji (Mutsuhito) država potiče trgovinu, industriju i promet (željeznice) brz rast stanovništva (udvostručenje 1867.-1918.) ustav prihvatili tehničke novosti sa zapada - skok iz agrarnog feudalnog u moderno industrijsko društvo obavezno školovanje modernizacija vojske opća vojna obaveza osnovana mornarica japanski imperijalizam • nedostatak sirovina za industriju – težnja za širenjem – rat s Kinom 1895. – dobiven Tajvan – rat s Rusijom 1904/5. – Koreja i kontrola nad Mandžurijom