Transcript Planinarske crtice iz Slavonije Klara Jasna Žagar 22.07.2012. Slavonija - planinarski kutak Vijenac šumovitih planina koje okružuju Požešku kotlinu – Požeška gora, Psunj, Papuk, Krndija.

Planinarske crtice iz
Slavonije
Klara Jasna Žagar
22.07.2012.
Slavonija - planinarski kutak
Vijenac šumovitih planina koje okružuju Požešku kotlinu –
Požeška gora, Psunj, Papuk, Krndija i Dilj gora – pravi su
mali planinarski raj.
Iako ovdje nema vrhova i stijena koje oduzimaju dah,
prozračne, nadaleko poznate slavonske šume ispunjavaju
dah opojnom svježinom.
Pitomost prirode, brojne uvale s potocima, travnati proplanci
i široki vidici, niz ruševnih gradina iz turskog doba, umjetna
jezera i termalna kupališta, spilje i vodopadi – što još
planinar može poželjeti?
Nekad su ovi vrhovi bili otoci u Panonskom moru!
Požeška gora
Požeška se gora nalazi na južnom rubu Požeške kotline.
Pruža se u smjeru istok-zapad od Pleternice do Nove
Gradiške u dužini od 30 km i širini od 10 km.
Zapadni dio je viši, a istočni pitomiji. Polja, vinogradi i naselja
na mnogim mjestima dopiru gotovo do samog hrpta.
Najviši vrh Požeške gore je Kapavac (618 m), a Maksimov
hrast je tek četiri metra niži. Maksimov hrast je dobio ime po
hajduku Maksimu Bojaniću koji je u 19. stoljeću hajdukovao
Požeškom kotlinom.
Put iz Vladisova
Psunj
Psunj je najviša slavonska planina. To je prostrana gora
prekrivena bujnom, većinom bjelogoričnom vegetacijom.
Pruža se u smjeru istok-zapad u dužini od 25 km. Između
gorskih kosa se nalaze duboko usječene doline.
Na pakračkoj strani je glavno planinarsko odredište
planinarski dom Omanovac, a na istočnoj strani je to Strmac.
Tradicionalan je uspon na Omanovac Fokinom stazom.
Vrh Brezovo polje (984 m) je dostupan makadamskom
cestom ili označenim stazama. Prilikom planinarenja
Psunjem potreban je poseban oprez zbog zaostalih mina.
Omanovac
Fokina staza
Kalvarija iznad Pakraca
Strmac
Brezovo polje
Papuk
Papuk zagrađuje Požešku kotlinu sa sjeverne strane.
Jednostavan središnji hrbat Papuka na zapadnom se dijelu
razdvaja u dva usporedna hrpta dugačka po 25 km. Oba su
u blizini Zvečeva, smjer pružanja je istok-zapad, a Papuk je
u ovom dijelu šumovit. Za planinare su zanimljivi planinarski
dom “Petrov vrh” ispod istoimenog vrha, ruševine grada
Dobra kuća iz 14. stoljeća, stijene na Vranom kamenu, Crni
vrh i istoimeno planinarsko sklonište.
U središnjem dijelu visinom se ističu vrhovi Točak i Lom
(887 m), Papuk (953 m), Ivačka glava (913 m) i
Češljakovački vis (825 m). Svi su obrasli šumom, a gole
stijene se javljaju u nižim dijelovima i potočnim koritima.
Najvažnija planinarska odredišta su Velika, dolina
Dubočanke, Lapjak i Jankovac. Područje Jankovca je pravi
gorski fenomen s dvije spilje, dva jezera, slapom Skakavcem
i prelijepim livadama.
U Velikoj se nalazi termalno kupalište, a ponad njega je
planinarski dom. Od planinarskih objekata tu su još dom na
Jankovcu i sklonište Mališčak.
Ponad Velike nalaze se slikovite Tauberove stijene i Velička
gradina.
Cijeli središnji dio Papuka je zaštićen kao park prirode.
Svake prve proljetne nedjelje na Papuku se održava
manifestacija “Papučki jaglaci”.
Jankovac
Slap Skakavac
Jasna Žumbar
Planinarska kuća “Jezerce” kod Nevoljaša
Vladimir Beštak
Lapjak
Jasminka Fabijančić
Tauberove stijene
Vladimir Beštak
Velički grad
Petrov vrh
Krndija
Krndija se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Požeške kotline.
Prirodni je nastavak Papuka, od kojeg nije strogo odijeljena,
dok je od Dilj gore dijeli rijeka Londžica. Hrbat joj se pruža u
smjeru sjeverozapad-jugoistok, a u jugoistočnom smjeru se
postepeno spušta i prelazi u našičko humlje.
Najviši vrh Krndije je Kapovac (790 m).
Ružica grad (370 m) je jedna od najvećih gradina u
Hrvatskoj. Povijest Staroga grada (670 m) nije poznata.
Njegove zidine su svojom dužinom bile veće od zidina
Ružice grada. Na rubu Krndije se nalazi Bedemgrad.
Planinarski objekti su kuće Šaševo i Tivanovo.
Jezero Duzluk
Ružica grad
Stari grad
Kapovac
Vladimir Jagušić
Dilj
Dilj gora je najniža gora vijenca gorja oko Požeške kotline.
Povezuje Požešku goru s Krndijom i dijeli Posavinu od
Požeške kotline. Unatoč skromnoj visini od 461 m koju dijele
dva vrha, Cinkovac i Jurje brdo, prostorno je velika gora. U
smjeru zapad-istok dugačka je oko 50 km, a u smjeru sjeverjug oko 30 km.
Među pitomim kosama teku brojni potoci, a posebno su
lijepa jezera Petnja, Sovsko jezero i Ljeskove vode.
Za većinu izleta na Dilj iz Slavonskog Broda polazna točka je
planinarski dom “Đuro Pilar”, a najposjećeniji je vrh Čardak
(421 m).
Ljeskove vode
Spomen izvor Ljeskove vode
Čardak
Kraj