Transcript 1razred Hardver

RAČUNALO IZVANA
kućište
monitor
zvučnici
tipkovnica
miš
RAČUNALO IZNUTRA
CD/DVD uređaj
Napajanje
Matična ploča
Procesor
Disketna jedinica
AGP utor
PCI utori
Tvrdi disk
RAM memorija
Modem
Zvučna kartica
BIOS
Mrežna kartica
KUĆIŠTE
• kutija u kojoj se nalaze svi dijelovi računala
• nosači i otvori za pričvršćivanje dijelova
• najčešće s njim dolazi i napajanje
• postoje dva oblika kućišta: vodoravni i horizontalni
• izbor ovisi o korisniku i njegovim potrebama
• vrlo važna je i veličina kućišta o kojoj ovisi koliko
ćemo u njega moći ugraditi dodatnih kartica
• današnja kućišta nisu više samo sive kutije nego se
proizvode u raznim bojama
• također postoje kućišta koja su prozirna te se u
njemu mogu vidjeti svi dijelovi
MATIČNA PLOČA RAČUNALA
LOGIČKA SHEMA MATIČNE PLOČE
CHIPSET
(Northbridge,Southbridge)
• veza procesora s ostalim dijelovima
CPU – (Central Processing Unit)
središnja jedinica za obradu podataka
ŠTO JE CPU?
• obavlja aritmetičke (+,-) i logičke (i,ili,ne)
operacije nad podacima
• koordinira i upravlja prijenosom podataka
• sastoji se od aritmetičko-logičke jedinice
i upravljačke jedinice
• obično je to jedan integrirani krug tj. čip
• sastoji se od više desetaka milijuna
tranzistora
• najpoznatiji proizvođači: INTEL i AMD
PROCESOR na matičnoj ploči
• spaja se u podnožje na matičnoj ploči
• broj nožica
– PENTIUM - Socket 370, 423, 478
– AMD – Socket 462, 754, 939
• Hladnjak (cooler)
4004
Ime
Datum
tranzistora
microna
Clock
speed
Data
width
MIPS
8080
1974
6
6
2 MHz
0.64
8088
1979
29
3
5 MHz
80286
80386
80486
1982
1985
1989
134
275
1,200,000
1.5
1.5
1
6 MHz
16 MHz
25 MHz
Pentium
1993
3,100,000
0.8
60 MHz
Pentium II
1997
7,500,000
0.35
233
MHz
Pentium III
1999
9,500,000
0.25
450
MHz
Pentium 4
2000
42,000,000
0.18
1.5 GHz
Pentium 4
"Prescott"
2004
125,000,000
0.09
3.6 GHz
8 bits
16 bits
8-bit
bus
16 bits
32 bits
32 bits
32 bits
64-bit
bus
32 bits
64-bit
bus
32 bits
64-bit
bus
32 bits
64-bit
bus
32 bits
64-bit
bus
0.33
1
5
20
100
~300
~510
~1,700
~7,000
RAM MEMORIJA
• Upisno-ispisna memorija
• Podaci se brišu prilikom isključenja računala
• Najvažnije karakteristike:
– Kapacitet (32MB – 1024MB)
– Brzina (vrijeme pristupa) – brze 5-10ns, spore 100ns
• Postoje 2 vrste:
– Statička RAM memorija (SRAM)
– Dinamička RAM memorija (DRAM)
SRAM MEMORIJA
• Svaka 0 ili 1 (1 bit) pohranjena je u bistabilu
• Bistabil može pamtiti zapisano stanje do nestanka napajanja
• Prednost: jednostavna građa i velika brzina
• Nedostatak: velike dimenzija, manji kapacitet i veća cijena
od DRAM-a
• Obično služi kao brza priručna memorija (Cache)
DRAM MEMORIJA
• Svaka 0 ili 1 (1 bit) pohranjena je u minijaturnom
kondenzatoru u obliku naboja
• Kondenzator ima karakteristiku da s vremenom gubi naboj
• Gubitkom naboja gubi se i sadržaj memorije
• Da se to ne bi dogodilo potrebno je neprestano osvježavanje
sadržaja (memory refreshing)
•
osvježavanje sadržaja izvodi se svakih nekoliko mili sekundi
• Posljedica toga je spora razmjena podataka
• Prednost DRAM-a: male dimenzije i niska cijena
GRAFIČKA KARTICA
• U početku je služila samo za slanje signala na
monitor (iscrtavanje slike)
• Obavlja 2D i 3D izračune
• Današnje grafičke kartice imaju od 32MB memorije
pa nadalje
GRAFIČKA KARTICA - građa
• Video BIOS
– veza između operacijskog sustava i video procesora
• Procesor
– Izračunava poziciju elemenata na monitoru
– Pretvara digitalne podatke u piksele
– npr. rezolucija 1024 x 768 = 786.432
786.432 x 30 = 23.592.960
786.432 x 90 = 70.778.880
• Video RAM – lokalna video memorija
• RAMDAC (Digital to Analog Converter) čip
– pretvara digitalni signal u analogni i šalje ga na monitor
– za svaki piksel izračunava vrijednost crvene, zelene i plave
boje (RGB)
– nije potreban kod nekih novih monitora – DVI (Digital Video
Interface)
ZVUČNA KARTICA
• U počecima jedini uređaj koji je mogao stvarati zvuk
u računalu bio je beeper koji je upozoravao korisnika
na greške
• Današnja računala su multimedijska (zvuk, grafika,
animacija, glazba, video zapis…), a glazba je jedan
od osnovnih elemenata
• Na matičnoj ploči nalazi se dio koji je zadužen za
stvaranje zvuka, a zove se zvučna kartica (sound
card)
• Zvučne kartice su na većini današnjih računala
integrirane na matičnu ploču, iako se zvučna kartica
može kupiti kao poseban dio i naknadno utaknuti u
PCI utor
MODEM
• Modem (MODulator-DEModulator) je dio koji
omogućuje povezivanje s drugim računalima tj.
spajanje na internet. Prilikom spajanja na internet,
medij preko kojeg se podaci prenose između
računala je telefonska žica
• Računalo "razumije" samo 0 i 1 tj. digitalne podatke.
Osnovna zadaća modema jest da pretvara podatke u
oblik koji je pogodan za prijenos telefonskom žicom i
obrnuto, podatke koji se prenose telefonskom žicom
pretvara u digitalni oblik.
• Modem može biti na matičnoj ploči pa ga zovemo
unutarnji ili interni, a može biti spojen s računalom
izvana i zovemo ga eksterni.
TVRDI DISK
Karakteristike tvrdih diskova
Kvaliteta tvrdog diska ocjenjuje se na temelju slijedećih karakteristika:
BRZINA OKRETANJA PLOČA DISKA
 Prvi tvrdi dikovi imali su brzinu vrtnje 7200 o/min
 1997 – tvrtka Seagate proizvodi tvrdi disk s 10033 o/min
 1999 – tvrtka Hitachi predstavlja disk koji ima 12000 o/m (Pegasus II)
 danas već postoje i tvrdi diskovi s 15000 o/min
.VRIJEME KAŠNJENJA
 vrijeme potrebno glavi da pronađe fizičku lokaciju podataka na disku
 obično je negdje oko 3-8 ms
.BRZINA PRIJENOSA PODATAKA
 Najveća brzina kojom je moguće razmjenjivati podatke između tvrdog
diska i ostalih dijelova računala
 tipična brzina kod suvremenih diskova je 5-20 MB u sekundi
.KAPACITET
 količina podataka koja stane na tvrdi disk
 obično se kapacitet suvremenih tvrdih diskova mjeri u GB (Giga Bajt) i
iznosi od 2 GB do više od 100 GB
DVD
Kapacitet DVD-a nekoliko je puta veći od CD-a, mjeri se u GB (giga byte), a
standardno iznosi:
• 4.7 GB – jednostrani – jednoslojni disk
• 8.5 GB – jednostrani - dvoslojni disk
• 9.4 GB – dvostrani - jednoslojni disk
• 17 GB – dvostrani - dvoslojni disk
• Veći kapacitet postignut je gušćim zapisom podataka
• Kod DVD-a razmak iznosi 0,74 m, dok je kod CD-a bio 1,6 m.
• Kod DVD-a najveća je duljina udubine 0,4 m (CD ima 0,83 m).
• Zbog veće pouzdanosti kod čitanja podataka, dubina udubljenja iznosi 0,44 m.
• DVD podržava zapis podataka u dva sloja što također povećava kapacitet
• Prilikom čitanja laserska zraka može mijenjati fokus i time podatke čitati s
jednog ili drugog sloja
• DVD, osim dvoslojnog zapisa, podržava i zapis podataka s obje strane diska.
PISAČI
VRSTE PISAČA:
• iglični (matrični)
• tintni (ink-jet)
• laserski
MIŠ KAO ULAZNI UREĐAJ
• pokazivački uređaj
• glavni zadatak: pretvaranje pokreta ruku u impulse
razumljive računalu
• može detektirati samo relativni pomak – pomak u odnosu
na trenutni položaj
• šalje računalu podatak koliko se pomaknuo i u kojem
smjeru
• razlučivost – broj impulsa koje miš može generirati kod
pravocrtnog gibanja
• razlučivost – koliki najmanji pomak miš može registrirati
• povezivanje – PS/2, USB ili bežično
• razlikuju se po načinu pretvorbe i po načinu spajanja
MONITORI
VRSTE MONITORA
CRT (Cathode Ray Tube)
LCD (Liquid Crystal Display)
Plazma (ionizirani plin)
Tehnologija prikaza slike
MONITORI
Veličina – 14”, 15”, 17”, 19”, 21”…
Vidljiva veličina slike (po dijagonali)
Maksimalna razlučivost – tipično:
800x600, 1024x768, 1152x864, 1280x960, 1280x1024
Brzina osvježavanja (više je bolje)
– broj iscrtavanja slike u sekundi
– TV 30 Hz isprepleteno (interlaced)
– monitor ± 75 HZ neisprepleteno (noninterlaced)
Vrsta kabela (VGA, DVI)
MONITORI
Dubina boje
– broj bitova koji se koristi za opis boje
– 16 bitni prikaz – 65.536 boja (16 binarnih znamenki od
65.536 mogućih kombinacija)
– 24 bitni prikaz – 16.777.216 boja (RGB)
– 32 bitni prikaz – 16.777.216 boja + 8 bitova (dodatni
sloj) za određivanje razine prozirnosti (Alfa kanal)
MONITORI
Razmak između piksela
– manji razmak – veća
rezolucija
Potrošnja energije
monitor – 80% ukupne
potrošnje
 CRT – 110 W
 LCD – 30-40 W

CRT MONITOR
CRT MONITOR
TIPKOVNICA
• Ulazna jedinica – specijalizirana za unos teksta(?)
• Računalo u malom
• Sastoji se od označenih tipki koje su povezane s
prekidačima i procesorom na njoj
• Vrste tipkovnica:
– Prema broju i rasporedu tipki
– Prema tehnologiji izrade
– Način spajanja i ergonomija
Tipkovnica – raspored i broj tipki
101 – 108
tipki
Brži unos
Tipkovnica – raspored i broj tipki
• slovčane
• brojčane
• funkcijske
• kontrolne
kombinacija više tipki
Tipkovnica – tehnologija izrade
1. ELEKTROMEHANIČKE TIPKOVNICE
kućište
2. MEMBRANSKE TIPKOVNICE
kontakti
gornja zaštitna folija
izolator
donja zaštitna folija
gornji i donji vodljivi sloj
TIPKOVNICA
ERGONOMIJA
NAČIN SPAJANJA
bežično