Transcript Slide 1

Usluge Interneta
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
1
Davatelji internet usluga

Organizacije koje korisniku omogućuju pristup
internetu zovu se davatelji internetske usluge
(engl. ISP, internet service provider).

One omogućavaju korištenje interneta preko
svojih poslužitelja koji su stalnom vezom spojeni
na internet.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
2
Davatelji internet usluga

Poznatiji davatelji internetske usluge u
Hrvatskoj su npr.:

CARnet

T-com

VIPNet

IskonInternet

Globalnet

Vodatel
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
3
Davatelji internet usluga

Većina ISP-a naplaćuje svoju uslugu povezivanja
s internetom.
(mjesečno, prema vremenu provedenom na internetu,
prema količini razmijenjenih podataka i sl.)

Taj trošak ne treba miješati s uporabom interneta
koja je besplatna.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
4
Naplata

U Hrvatskoj jedino CARnet ne naplaćuje svoje
usluge.

Ipak treba imati na umu činjenicu da korisnici
CARNeta imaju trošak uporabe komunikacijskog
kanala, telefonske linije, koji im naplaćuje
odabrana telekomunikacijska tvrtka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
5
Davatelji internet usluga

Da bi korisnik mogao pristupiti internetu, mora
otvoriti korisnički račun pri organizaciji davatelju
internetske usluge.

Pri tome dobiva korisničko ime (engl. username),
lozinku (engl. password) i pristupni telefonski broj
za povezivanje na Internet.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
6
Davatelji internet usluga

Pomoću tih podataka
pružatelj usluge
prepoznaje svog
korisnika i dozvoljava
mu pristup Internetu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
7
Usluge Interneta

Internet svojim korisnicima nudi usluge, npr.:

Web (engl. world wide web),

elektronička pošta (engl. electronic-mail),

Web pošta (engl. Web-mail),

brbljaonica (engl. chat),

internetski forum,

internetska telefonija,
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
8
Usluge Interneta


Usluge Interneta su i:

prijenos datoteka na daljinu
(engl. file transfer protocol, FTP),

telekonferencija, videokonferencija,

blog.
Zbog stalnog tehnološkog razvoja osmišljavaju
se nove usluge i unaprijeđuju postojeće.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
9
Elektronička pošta
 Gotovo
svi pružatelji internetskih usluga
nude i uslugu elektroničke pošte.

Elektronička pošta
(engl. electronic mail, e-mail)
je oblik komuniciranja putem
računala i sustava koji ta
računala međusobno povezuju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
10
Elektronička
pošta

Prednosti takvog načina komunikacije su:
 relativno
niske cijene,
 velika
brzina prijenosa podataka bez
obzira na udaljenost,
 mogućnosti
izravnog prijenosa
sadržaja iz računala u računalo.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
11
Korisnički račun

Da bi korisnik mogao
koristiti uslugu
elektroničke pošte,
mora otvoriti
korisnički račun kod
ponuđača te usluge.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
12
Korisnički račun

Po otvaranju korisničkog računa korisnik
dobiva:

korisničko ime (engl. username),

lozinku (engl. password)

jedinstvenu elektroničku adresu (engl.
e-mail address).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
13
Korisnički račun

Pomoću podataka korisničkog računa
davatelj usluge prepoznaje svog korisnika i
dozvoljava mu pristup.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
14
Elektronička adresa

Opći oblik elektroničke adrese:
[email protected]_domena

Značenje pojedinih dijelova elektroničke adrese je
preporuka i ne obvezuje onoga tko oblikuje adresu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
15
Korisničko ime

Korisničko ime je obično stvarno ime i prezime
korisnika, ali može biti i neki drugi, prema
korisnikovoj želji izabrani naziv, npr.:
[email protected]
ili
[email protected]
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
16
Domena

Domena slijedi nakon odjelnog znaka @.

Naziv domene (engl. host name, domain name)
je obično oblikovan od naziva organizacije koja
pruža uslugu elektroničke pošte.
[email protected]
ili
[email protected]
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
17
Glavna domena

Glavna domena može označavati
zemljopisnu pripadnost ili djelatnost.
[email protected]
ili
[email protected]
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
18
Elektronička adresa
[email protected]
korisničko
ime
glavna
domena
domena
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
19
Ustrojstvo stranka-poslužitelj
elektroničke pošte se zasniva na
ustrojstvu stranka-poslužitelj.
 Sustav

Stranke šalju poslužitelju
svoje poruke, a on poruke
usmjerava na zadana
odredišta.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
20
Elektronički poštanski
sandučić

Uz elektroničku adresu korisnik od davatelja
usluge elektroničke pošte dobiva elektronički
poštanski sandučić (engl. mailbox).

To je prostor za pohranu
poruka koji se nalazi na
poslužitelju.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
21
Ustrojstvo stranka-poslužitelj

Poruke koje korisnik prima
privremeno se pohranjuju u
njegovom poštanskom
sandučiću (na poslužitelju)
sve dok se korisnik ne
poveže na mrežu i ne
preuzme poruke na svoje
računalo.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
22
Ustrojstvo stranka-poslužitelj

Poslužiteljsko računalo
je neprekidno uključeno
pa prima poruke bez
obzira da li je
korisnikovo računalo
uključeno ili ne.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
23
Protokoli - SMTP

Za slanje poruka s
korisničkog računala na
poslužiteljsko računalo rabi
se SMTP (engl. simple mail
transfer protocol) protokol.

Isti se protokol rabi i za
razmjenu poruka između
poslužitelja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
24
Protokoli - POP

Za prijem poruka rabi se POP (engl. post
office protocol) protokol. Uporabom POP
protokola prenose se poruke iz poštanskog
sandučića poslužiteljskog računala na
korisničko računalo (računalo stranku).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
25
Elektronička pošta

Usluga elektroničke pošte se koristi :

odgovarajućim programom za rad s
elektroničkom poštom,

pomoću odgovarajuće Web stranice
davatelja usluge.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
26
Programi

Program za rad s elektroničkom poštom omogućava
primanje, čitanje, pisanje, slanje, organiziranje pošte.

Takvih programa ima mnogo, npr.: Outlook Express,
Microsoft Outlook, Netscape Mail, Eudora, Opera,
Mozila Thunderbird i dr.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
27
Programi za red s elektroničkom poštom

Prije uporabe programa za red s elektroničkom
poštom potrebno ga je podesiti za pristup
određenom korisničkom računu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
28
Programi za red s elektroničkom poštom

Prozor programa za rad s elektroničkom poštom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
29
Web pošta

Web pošta, engl. Web mail je zamjena za program
za rad s elektroničkom poštom.

To je besplatna usluga kod koje se uporabom Web
preglednika pristupa vlastitoj pošti s bilo kojeg
računala koje ima pristup internetu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
30
Web pošta

Za uporabu Web pošte potrebno je:

otvoriti Web stranicu
davatelja usluge,

unijeti podatke iz
korisničkog računa
(korisničko ime i lozinku).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
31
Web pošta

Otvara se prozor nalik prozoru programa za
rad s elektroničkom poštom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
32
Web pošta

Nedostatak Web pošte je
što se rukovati porukama
(prijem, pisanje, slanje)
može samo dok je računalo
spojeno na internet.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
33
Spam

Internet je vrlo pogodan za oglašavanje i
slanje komercijalnih poruka, posebice zato što
to praktički ništa ne košta (poruke za prodaju
različitih proizvoda i usluga).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
34
Spam

Spam ili Junk mail je zajedničko ime za poruke
koje se šalju elektroničkom poštom na mnogo
adresa iako ih primatelji zapravo ne žele
primati.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
35
Anti spam

Postoje programi koji u stanovitoj mjeri mogu odstraniti
neželjene poruke, ali su oni ograničene djelotvornosti
jer pošiljatelji spam poruka nastoje svoje poruke što
više prikriti sadržajem koji je teško razlučiti od sadržaja
korisnih poruka.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
36
Web (WWW)

Web ili WWW (kratica od engl. world wide
web) je jedna od najpopularnijih internetskih
usluga koja je korisnicima omogućila
jednostavan pristup mnoštvu informacija.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
37
Web (WWW)

Web je sustav internetskih poslužitelja namijenjenih
pohrani i prijenosu posebno oblikovanih hipertekst
dokumenata.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
38
Hipertekst

Hipertekst (engl. hypertext) je sustav za rad s
datotekama kod kojeg se objekti mogu međusobno
povezivati.

Kada korisnik klikom miša odabere odgovarajući dio
unutar hipertekst dokumenta, taj ga dio poveže sa
drugim mjestom unutar istog dokumenta ili s
potpuno drugim dokumentom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
39
Hiperlinkovi

Dijelovi hipertekst dokumenta
koji omogućavaju povezivanje
nazivaju se hiperveze ili
hiperlinkovi (engl. hyperlink),
tj. jednostavnije: veze ili
linkovi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
40
Hiperlinkovi

Hiperveze ili hiperlinkovi
označeni su kako bi se
razlikovali od ostalog sadržaja.

Obično su to podvučeni ili različito obojeni dijelovi
teksta, a prepoznaju se i po tome što pokazivač
mijenja oblik u ruku s ispruženim prstom kad se
nalazi na njima.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
41
Hipermedija

Pojam hiperteksta, strogo uzevši, odnosi se na
dokument koji sadržava samo tekst.

Za dokument koji uz tekst sadrži nepokretne i
pokretne slike i zvučne zapise koji također
mogu bit hiperveze, ispravnije je rabiti naziv
hipermedija (engl. hypermedia).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
42
Web stranica

Hipertekst dokument koji se može prikazati
na zaslonu monitora naziva se Web stranica.

Može sadržavati tekst, nepokretne i pokretne
slike i zvučne zapise.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
43
Web mjesto

Web mjesto (eng. Web
site) je sačinjeno od
više Web stranica čiji su
sadržaji međusobno
povezani hipervezama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
44
Web mjesto

Među stranicama Web mjesta postoji jedna koja je
polazna točka pristupa Web mjestu se naziva glavna
ili početna (engl. home page) stranica.

Na nju korisnici
najprije i najčešće
dolaze.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
45
HTML

Hipertekst dokument se stvara pomoću HTML
(kratica od engl. hypertext markup language)
jezika (oblikovanje sadržaja i stvaranje hiperveza).

HTML je jednostavan za uporabu i lako se uči, što
je jedan od razloga njegove opće prihvaćenosti i
popularnosti.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
46
HTML

Temeljna zadaća jezika HTML jest stvoriti
hipertekst dokument i omogućiti da izgleda
jednako na zaslonu monitora bez obzira na
to o kojem je računalu, operacijskom
sustavu i Web pregledniku riječ.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
47
Web preglednik

Prikaz hipertekst dokumenta, Web stranica
napisanih HTML jezikom, omogućuje
program koji se zove Web preglednik (engl.
Web browser).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
48
Primjer hipertekst dokumenta
<CENTER>
<B>HTML</B><br>
je <I>jednostavan</I> za uporabu i <U>lako</U> se uči</p>
</CENTER>
Primjer hipertekst dokumenta napisanog u HTML jeziku
Prikaz hipertekst dokumenta pomoću web preglednika
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
49
Web preglednik

Najpopularniji preglednici su:

Internet Explorer,

Netscape Navigator,

Mozilla Firefox,

Opera.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
50
Adresa hipertekst dokumenta

Svaki hipertekst dokument dostupan na internetu
jednoznačno je određen svojom jedinstvenom
adresom.

Kad korisnik želi preko interneta dobaviti određeni
hipertekst dokument na svoje računalo, mora
navesti njegovu adresu kako bi poslužiteljsko
računalo znalo koji dokument korisnik traži.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
51
URL

Jedinstvena adresa hipertekst dokumenta naziva
se skraćeno URL (engl. uniform resource locator).
protokol://simbolička_adresa_poslužitelja/naziv_sadržaja
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
52
URL

URL se sastoji:

od oznake protokola pomoću kojeg se sadržaju može
pristupiti,

od simboličke adrese poslužitelja na kojem je željeni
sadržaj pohranjen ili koje nudi određenu uslugu,

od hijerarhijskog popisa mapa koji vodi do
pohranjenog sadržaja,

te na kraju, od naziva sadržaja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
53
HTTP

Prijenos hipertekst dokumenata internetom moguć
je ako postoji skup pravila koji taj prijenos određuju.

Pripadajući skup pravila naziva se HTTP protokol
(engl. hypertext transfer protocol).

Uz ostalo HTTP protokol određuje radnje koje
moraju poduzeti Web poslužitelji i Web preglednici
kao odgovor na različite zahtjeve korisnika.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
54
HTTPS

HTTPS (engl. HyperText Transfer Protocol
Secure) je sigurnosna inačica HTTP protokola.

Rabi se kada se želi pristup stranicama na
poslužitelju osigurati samo ovlaštenim
osobama.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
55
HTTPS

Za pristup zaštićenim
stranicama potrebno je
dokazati identitet i pravo
na pristup unosom
korisničkog imena i
lozinke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
56
HTTPS

Uporaba ovog protokola izrazito je važna npr.
pri plaćanju u elektroničkom poslovanju na
Web-u jer onemogućava zlouporabe i
neovlaštenim osobama onemogućuje pristup
povjerljivim podacima.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
57
Chat - brbljaonica

Ova usluga omogućuje
izmjenu poruka između
sudionika u realnom vremenu,
bez obzira na to gdje se nalazili.

U “razgovoru” može istodobno
sudjelovati više sudionika, a
ako to žele, pojedini sudionici
mogu razgovarati i odvojeno.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
58
Chat - brbljaonica

Razgovara se tako da
sudionici pišu svoje
poruke s pomoću
tipkovnice i čitaju ih na
zaslonu monitora.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
59
Chat - brbljaonica

U brbljaonicu se može uključiti:

pomoću odgovarajuće Web stranice
(npr. http://chat.net.hr).

odgovarajućim programom
(npr. ICQ).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
60
Chat - brbljaonica

Brbljaonica služi za razbibrigu i nema ozbiljnije
namjene iako može poslužiti za jeftin razgovor
između osoba koje su međusobno udaljene.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
61
FTP

FTP (engl. file transfer protocol) je usluga koja
služi prijenosu datoteka između računala
uključenih u internet.

S pomoću odgovarajućeg
programa moguće je
kopirati datoteku s
udaljenog računala na
svoje ili obrnuto.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
62
FTP

Vlasnik računala mora dopustiti prijenos datoteka
sa svojeg računala i na svoje računalo s pomoću
korisničkog imena i lozinke na tom računalu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
63
FTP

Korisnici koji imaju dopuštenje prijenosa mogu
prenositi samo datoteke koje je odredio vlasnik
računala i ne mogu vidjeti
ostali sadržaj memorije
računala s kojeg
prenose datoteke.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
64
Internetski forum

Internetski forum je
usluga interneta koja
omogućuje razmjenu
mišljenja među
sudionicima uporabom
Web preglednika.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
65
Internetski forum

Sve poruke koje
korisnik napiše i
pošalje na forum
vidljive su svim
ostalim sudionicima
foruma, pa usluga
nalikuje na oglasnu
ploču (engl. massage
board).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
66
Internetski forum

Sudionici su najčešće anonimni jer se pri
slanju poruke ne mora navesti pravi
identitet.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
67
Internetski forum

Zbog lakšeg
snalaženja forum
je obično
podijeljen u
skupine prema
temama
razgovora.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
68
Telekonferencija

Telekonferencija (engl. teleconference) je
vrsta usluge koja omogućava različite oblike
korištenja računalne mreže za dvosmjerno
komuniciranje između dvaju ili više prostorno
udaljenih i odvojenih korisnika u stvarnom
vremenu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
69
Videokonferencija

Najčešće korišteni oblik telekonferencije je
videokonferencija (engl. videoconference).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
70
Videokonferencija

Videokonferencija je usluga koja omogućava
istodobni prijenos slike i zvuka u stvarnom
vremenu pomoću
multimedijski
opremljenih računala
povezanih u mrežu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
71
Telekonferencija,
videokonferencija

Telekonferencija i
videokonferencija se
najčešće rabe za održavanje
poslovnih sastanaka
sudionika koji su međusobno
udaljeni kako ne bi morali
putovati na jedno mjesto.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
72
Blog

Blog je skraćenica od engleske riječi weblog, što u
doslovnom prijevodu znači mrežni dnevnik.

Blog se piše radi osobne
promocije, zabave ili posla.

Na internetu postoje
milijuni blogova i njihovi
vlasnici su ljudi iz svih
mogućih slojeva društva.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
73
Blog

Blog je web stranica
na kojoj osoba
kronološkim redom
bilježi svoja razmišljanja
i stavove.

Može je čitati tko god poželi, pa i autoru poručiti što misli
o autorovom blogu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
74
Internetska telefonija

Internetska telefonija je vrsta usluge koja
omogućava uspostavu glasovne veze između
sudionika posredstvom interneta.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
75
Internetska telefonija

Pomoću programa za internetsku telefoniju
moguće je računalom te priključenim mikrofonom
i slušalicom razgovarati posredstvom interneta.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
76
Internetska telefonija

Postoje posebne vrste
telefonskih uređaja koji se
priključuju na računalo i služe
za internetsko telefoniranje.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
77
Internetska telefonija

Glavna prednost internetske
telefonije je smanjeni trošak
jer cijena više ne ovisi o
telefonskim zonama
(pojeftinjuju međunarodni
telefonski razgovori).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
78
Internetska telefonija

Jedan od trenutno najpoznatijih
sustava internetske telefonije je sustav
Skype.

Uz uporabu web kamere
tijekom razgovora može
se prenositi i slika što
komunikaciju čini
potpunijom.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.
79