Transcript Office 2007
Ulazni uređaji
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
1
Pokazni uređaji, miš
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Grafičko korisničko sučelje
Operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem s korisnikom komuniciraju znakovima i slikovnim simbolima objekata .
Pokazni uređaji
S pojavom grafičkog korisničkog sučelja počinju se rabiti razni pokazni uređaji .
Zadatak im je omogućiti odabir objekta na zaslonu i slanje naredbe vezane uz taj objekt računalu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
4
Miš
Miš je ulazni, pokazni uređaj koji omogućava odabir objekata i slanje naredaba vezanih uz objekt računalu .
Načelo rada miša temelji se na pretvorbi gibanja miša u niz električnih impulsa koje računalo “razumije”.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
5
Douglas Engelbart
Miša je izumio 1968.
godine Douglas Engelbert .
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
6
Prvi miš
Apple Macintosh bilo je prvo popularno računalo s grafičkim korisničkim sučeljem i mišem (1984.).
Pojavom Windowsa 3.0
, miš postaje ulazni uređaj svakog računala.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
7
Izvedbe miša
Miševi se razlikuju po načinu pretvorbe pomaka po podlozi u oblik razumljiv računalu, pa ih možemo svrstati u ove skupine: opto mehanički miševi, optički miševi.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
8
Izvedbe miša
Opto mehanički i optički miš mogu podatke s računalom razmjenjivati na dva načina
:
spojnim kabelom (žicom), bežično.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
12
Priključnica miša
PS/2 priključnica USB priključnica (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
13
Bežični miš
Bežični miš razmjenjuje podatke s računalom pomoću primopredajnika.
Jedan je primopredajnik u mišu, a drugi u uređaju koji se priključuje na računalo (obično na PS/2 ili USB priključnicu).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
14
Ostali pokazni uređaji
Pomična kuglica (engl.
trackball
). Ploha osjetljiva na dodir (engl.
touch screen, touch pad
). Mala palica (engl
. track point
).
Osjetilni zaslon (engl.
touch screen
).
Igraća palica (engl.
joystick
).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
17
Pomična kuglica (engl.
Trackball
)
Radi poput miša , samo što se ne pomiče cijeli uređaj, već samo kuglica , pa je potrebna znatno manja radna ploha.
Postoje bežične izvedbe pomične kuglice.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
18
Ploha osjetljiva na dodir
Plohom osjetljivom na dodir (engl
. touch pad, track pad
) upravlja se prstom.
Pogodna za prijenosna računala.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
19
Mala palica
Mala palica (engl
. track point
), koristi se uglavnom kod prijenosnih računala.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
21
Mala palica
Upravlja se malom gumenom palicom koja uglavnom stoji između G, B, H tipki tipkovnice.
Mala palica je određivanje povezana s osjetilima pritiska smjera i jačine sile.
za (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
22
Osjetilni zaslon
Osjetilni zaslon (engl.
touch screen
) je uređaj sposoban otkriti položaj na kojem je dotaknut.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
23
Osjetilni zaslon
Osjetilni zasloni se najviše koriste kod ručnih računala i na javnim mjestima u sustavima za pružanje informacija .
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
24
Igraća palica
Igraća palica (engl.
joystick
), vrlo je popularan uređaj za igranje računalnih igara.
Konstruirana je još davne 1961.
godine (Alan Kotok i Bob Saunders).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
25
Igraća palica
Igraća palica se sastoji od kućišta koje miruje na podlozi i palice na kojoj su preklopke .
Senzori na donjem kraju otkrivaju pomak palice po svakoj od dviju osi .
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
26
Tipkovnica
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Tipkovnica
Tipkovnica (engl.
keyboard
) je ulazni uređaj namijenjen unosu znakova u računalo.
Jedan je od najstarijih i najrasprostranjenijih ulaznih uređaja.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
29
Tipkovnica
Broj tipki na tipkovnici ovisi o vrsti, namjeni i proizvođaču tipkovnice.
Većina tipkovnica ima približno sto tipki.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
30
Vrste tipkovnica
Neke tipkovnice osim uobičajenih tipki imaju i dodatne tipke , npr. za upravljanje multimedijalnim sadržajima, ili za pokretanje različitih programa za Internet . (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
31
Načelo rada
Tipkovnica je skup označenih sklopki koje omogućavaju zatvaranje pripadajućih strujnih krugova. Svaka je tipka mehanički vezana za svoju sklopku .
Pritiskom na tipku ostvaruje se električki kontakt i zatvara se strujni krug.
32
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
Načelo rada
Posljedica zatvorenog strujnog kruga je napon na odgovarajućim nožicama mikroprocesora tipkovnice . Mikroprocesor na temelju tog napona stvara prikladne električne impulse i prosljeđuje ih računalu.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
33
Spajanje tipkovnice
PS/2 priključnicom (6-pinski IBM mini-DIM konektor), USB priključnicom, bežično (radiovalovi).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
34
Be žične tipkovnice
Ova vrsta tipkovnica komunicira s računalom radiovalovima, pomoću primopredajnika.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
35
Be žične tipkovnice
Jedan je primopredajnik u tipkovnici, a drugi u uređaju koji se priključi na računalo (obično na PS/2 ili USB priključnicu).
Izvor energije ove tipkovnice je baterija .
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
36
Ergonomske tipkovnice
Olakšavaju rad i umanjuju opasnost od povreda .
Najčešće izvedbe su: jednodijelna valnog oblika tipkovnica koja se može (engl.
wave
), rastaviti na dva dijela.
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
37
Ergonomske tipkovnice
Položaj ruku kod ergonomske i obične tipkovnice (obratiti pozornost na zglobove).
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
38
Nove tehnologije
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
39
Izlazni uređaji
(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.
40
Monitor
© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.
Izlazni uređaji
Podaci koji nastaju u računalu u obliku su u kome postoje samo dva stabilna stanja .
Da bi bili razumljivi okolini, potrebno ih je pretvoriti u okolini prihvatljiv oblik .
U tu svrhu služe razni izlazni uređaji : monitor, pisač, zvučnik… 42
Monitor
Monitor je izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu u čovjeku razumljivom obliku . 43
Pixel
Slika se na zaslonu monitora sastoji od niza osnovnih dijelova koji se nazivaju zaslonske točke (engl.
pixel
, picture element).
44
Razlučivost
Kakvoća slike na zaslonu monitora ovisi o broju zaslonskih točaka. Mjera za kakvoću slike u tom smislu, zove se razlučivost (rezolucija).
45
Razlučivost
Razlučivost se izražava umnoškom uspravne i vodoravne razlučivosti (npr. 1280x1024).
46
RGB komponente
Svaka se boja može prikazati kombinacijom tri osnovne boje: crvene (engl.
red, R
), zelene (engl.
green, G
) plave (engl.
blue, B
) . 47
47
Prikaz u boji
Mogućnost dobivanja bilo koje boje kombinacijom tri osnovne komponente koristi se kod prikaza slike u boji.
Prikaz u boji
Svaka se zaslonska točka (
pixel
) prikazuje pomoću tri RGB točke koje su smještene vrlo blizu.
Kombinacijom odgovarajućih intenziteta svjetlosti RGB točaka moguće je dobiti zaslonsku točku bilo koje boje.
49
Prikaz u boji
Tri RGB točke zbog nesavršenosti ljudskog oka promatraču izgledaju kao jedna zaslonska točka (pixel) određene boje . 50
Grafička kartica
Da bi monitor iscrtao zaslonske točke na svome zaslonu mora dobaviti podatke o njima. Podatke mu priprema elektronički sklop koji se naziva grafička kartica.
51
Grafička kartica
Zadatak grafičke kartice je prikupiti podatke koje treba prikazati na zaslonu monitora, obraditi ih i prevesti u oblik koji monitor može “razumjeti”.
52
Grafičke kartice nekad
U vrijeme tekstualnog sučelja zaslonske točke su bile u dvobojnom prikazu (npr.crne/bijele).
53
Tekstualno sučelje
Kod dvobojnog prikaza i relativno male razlučivosti zadatak grafičke kartice nije bio složen .
Obrada podataka prije slanja monitoru bila je jednostavna a podatke je obrađivala središnja jedinica za obradu (CPU).
54
Grafičko sučelje
S pojavom grafičkog korisničkog sučelja i složenih prikaza slika zahtjevi za obradom podataka prije slanja monitoru su porasli.
Da je središnja jedinica za obradu nastavila raditi kao prije, svo bi vrijeme samo punila i obnavljala memoriju podacima o zaslonskoj slici i ne bi mogla raditi ni š ta drugo.
55
Grafička kartica
Grafička kratica danas postaje malo zasebno računalo s vlastitim procesorom.
56
Priključak za monitor
Priključak za monitor omogućava komunikaciju grafičke kartice s monitorom.
58
Grafički sustav na matičnoj ploči Grafički je procesor s na matičnu ploču.
popratnim sklopovima ugrađen Koristi dio radne memorije računala kao memoriju grafičke kartice, što je jedan od nedostataka .
3D prikaz je skromnih mogućnosti.
Prednost je niska cijena.
59
Grafička kartica danas
Tvrtke takmaci na tržištu grafičkih kartica: 60
Veličina zaslona
Veličina zaslona mjeri se duljinom dijagonale zaslona izraženom u palcima (inčima) (1 inč =1 palac = 25,4 mm).
Npr . 15”, 17”, 19”, 21”.
61
Veličina zaslona
Omjer između vodoravne i uspravne stranice zaslona najčešće je 4:3 , a postoje i zasloni omjera stranica 16:9 .
62
Tehnologije izvedbe
Razlikuju se: monitori s katodnom cijevi (engl.
cathode ray tube
).
, CRT monitori s tekućim kristalima , LCD (engl.
liquid crystal display
). monitori s plinskom plazmom (engl.
plasma display pa
nel). , PDP OLED monitori (engl.
organic light-emitting diode
) 63
Monitori s katodnom cijevi
Monitori s katodnom cijevi (CRT, engl. cathode ray tube) rabe se malokad.
64
Monitori s tekućim kristalima
Djelovanje temelje na svojstvima tekućih kristala . Prednosti LCD-a: manje dimenzije, manja potrošnja energije .
65
Monitori s plinskom plazmom
Za stvaranje slike koriste matricu s malenim ćelijama plina .
66
OLED monitori
Najnovija tehnologija temeljena na LED diodama čiji sloj koji emitira svjetlost sadrži organske spojeve .
67
OLED monitori
OLED monitori emitiraju svjetlost pa stoga troše mnogo manje energije od LCD monitora (većinu energije LCD monitori troše na pozadinsko osvjetljenje koje OLED monitorima nije potrebno).
68
OLED monitori
Pošto ne trebaju prostor za pozadinsko osvjetljenje mogu biti tanji od LCD monitora . 69
OLED monitori
Tanki su i fleksibilni , mogu biti čak i savitljivi (trenutna debljina 3 mm).
70