Transcript Koncept
Za razliku od Platona i Ampera, koji su pokušali da upravljaju ljudima, Viner je odredio da procesi upravljanja obuhvataju 3 elementa: sistem, informacije i procesi, i on ih je povezao u jednu celinu. Fon Bertalanfi je na osnovu istraživanja u domenu biologije, pre svega istraživanju ćelija, došao do zaključka da se sve pojave u realnosti, prirodi i društvu, mogu posmatrati kao sistem Sistem je sastavljen od: elemenata koji su u nekom odnosu, poretku; od elemenata koji su omeđeni zajedničkom granicom, ili od elemenata koji imaju isti cilj. Viner je koristeći Fon Bertalanfijeva istraživanja dao odgovor na pitanje čime se upravlja. Upravlja se sistemima. Sistemima se upravlja na taj način što se pomoću informacija, često u obliku povratne sprege, utiče na kretanje sistema u prostoru stanja sistema. Prostor stanja sistema je prostor u kome se sistem kreće. Po Fon Bertalanfiju, opšta teorija sistema sastoji se iz sledećih elemenata: dinamička interakcija, koncept heurističnosti i razlikovanje otvorenih i zatvorenih sistema Dinamička interakcija se ispoljava u stohastičkim relacijama koje obezbeđuju stalne promene Dinamička ravnoteža se zasniva na dinamičkim interakcijama – na stalnim promenama Heurističnost znači način rešavanja nekog problema Kada ne postoji poznati način rešavanja nekog problema, primenjuje se heuristički metod koji se bavi slučajnim izborima i verovatnoćom Zatvoreni sistemi postoje samo kao teorijska konstrukcija, i oni predstavljaju one sisteme koji sa svojim okruženjem ne razmenjuju informacije, materiju i energiju Otvoreni sistemi su sistemi koji sa svojim okruženjem razmenjuju informacije, materiju i energiju. Oni “komuniciraju” sa okruženjem i moguće je upoznati njihovu strukturu i dinamiku. Opšta teorija sistema se koristi za: - istraživanje dinamičke ravnoteže u društvenim sistemima, - proučavanje socijetalnih organizacija i njihovih struktura, - shvatanje entropije i negentropije (mehanizam održavanja i mehanizam prilagodjavanja), i - ekvifinalitet u otvorenim sistema. Različiti autori (Brusart, S.Han, N.Balaban, J.G.Dorfma,..) su shvatali informatiku, uglavnom, na dva načina: 1. kao nauku o računarima što je definiše kao tehničku disciplinu, i 2. kao nauku o informacionim sistemima, odnosno, kao disciplinu iz domena društvenih nauka. Određenje informatike kao naučne discipline mora da sadrži bar tri elementa: proizvodnji informacija; konstruisanje i funkcionisanje informacionih sistema i konkretnu primenu informatike Informatika je disciplina koja ima za predmet: proizvidnju, preradu, čuvanje i deseminaciju informacija, a samim time konstrukciju i funkcionisanje informacionih sistema kao i njihovu konkretnu primenu u realnosti, u okviru unapred datih ciljeva.