Transcript Koncept
Za razliku od Platona i Ampera, koji su
pokušali da upravljaju ljudima, Viner je
odredio da procesi upravljanja obuhvataju
3 elementa: sistem, informacije i procesi, i
on ih je povezao u jednu celinu.
Fon Bertalanfi je na osnovu istraživanja u
domenu biologije, pre svega istraživanju
ćelija, došao do zaključka da se sve pojave
u realnosti, prirodi i društvu, mogu
posmatrati kao sistem
Sistem je sastavljen od: elemenata koji su u
nekom odnosu, poretku; od elemenata koji
su omeđeni zajedničkom granicom, ili od
elemenata koji imaju isti cilj.
Viner je koristeći Fon Bertalanfijeva
istraživanja dao odgovor na pitanje čime se
upravlja. Upravlja se sistemima.
Sistemima se upravlja na taj način što se
pomoću informacija, često u obliku
povratne sprege, utiče na kretanje sistema
u prostoru stanja sistema.
Prostor stanja sistema je prostor u kome se
sistem kreće.
Po Fon Bertalanfiju, opšta teorija sistema
sastoji se iz sledećih elemenata: dinamička
interakcija, koncept heurističnosti i
razlikovanje otvorenih i zatvorenih sistema
Dinamička interakcija se ispoljava u
stohastičkim relacijama koje obezbeđuju
stalne promene
Dinamička ravnoteža se zasniva na
dinamičkim interakcijama – na stalnim
promenama
Heurističnost znači način rešavanja nekog
problema
Kada ne postoji poznati način rešavanja
nekog problema, primenjuje se heuristički
metod koji se bavi slučajnim izborima i
verovatnoćom
Zatvoreni sistemi postoje samo kao teorijska
konstrukcija, i oni predstavljaju one sisteme
koji sa svojim okruženjem ne razmenjuju
informacije, materiju i energiju
Otvoreni sistemi su sistemi koji sa svojim
okruženjem razmenjuju informacije, materiju i
energiju. Oni “komuniciraju” sa okruženjem i
moguće je upoznati njihovu strukturu i
dinamiku.
Opšta teorija sistema se koristi za:
- istraživanje dinamičke ravnoteže u
društvenim sistemima,
- proučavanje socijetalnih organizacija i
njihovih struktura,
- shvatanje entropije i negentropije
(mehanizam održavanja i mehanizam
prilagodjavanja), i
- ekvifinalitet u otvorenim sistema.
Različiti autori (Brusart, S.Han, N.Balaban,
J.G.Dorfma,..) su shvatali informatiku,
uglavnom, na dva načina:
1. kao nauku o računarima što je definiše kao
tehničku disciplinu, i
2. kao nauku o informacionim sistemima,
odnosno, kao disciplinu iz domena
društvenih nauka.
Određenje informatike kao naučne
discipline mora da sadrži bar tri elementa:
proizvodnji informacija; konstruisanje i
funkcionisanje informacionih sistema i
konkretnu primenu informatike
Informatika je disciplina koja ima za
predmet: proizvidnju, preradu, čuvanje i
deseminaciju informacija, a samim time
konstrukciju i funkcionisanje informacionih
sistema kao i njihovu konkretnu primenu u
realnosti, u okviru unapred datih ciljeva.