3a. Atmosfera, sastav i fizicka svojstva
Download
Report
Transcript 3a. Atmosfera, sastav i fizicka svojstva
1
Atmosfera, sastav i
fizička svojstva
METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA – 2.N
Atmosfera, sastav i fizička svojstva
2
1. Podjela i sastav atmosfere, Troposfera
2. Toplinski procesi u atmosferi
3. Voda u atmosferi, zasićenost vodenom parom, točka rosišta
4. Ponavljanje i provjeravanje
Atmosfera (str. 1-3)
atmos + sfaira – para, zrak + kugla, opna
Atmosfera – plinoviti omotač Zemlje
Stanje atmosfere – skup fizikalnih osobina koje
određuju meteorološki elementi i pojave
prema promjeni temperature prema visini,
atmosfera se dijeli na:
troposferu,
egzosferu
precrtati
stratosferu, mezosferu, termosferu,
sliku 1.1.
3
Atmosfera
4
Atmosfera
5
Atmosfera
6
Atmosfera
7
8
Atmo
sfera
Međuslojevi
tropopauza
stratopauza
mezopauza
9
Atmosfera
10
Troposfera
visina je različita
ekvator do 20 km
polovi i 6 km
Tropopauza
debljina je različita (par stotina
metara do par km)
prestaje izotermija (pad
temperature s visinom)
dolazi do inverzije (porast
temperature)
90% atmosferske mase
temperatura na vrhu
-45° do -65° nad polom,
-70° nad ekvatorom
gotovo sva vodena para i
vremenske pojave
Ionosfera
slojevi atmosfere pod utjecajem sunčeva zračenja
utjecaj na širenje radiovalova
polarna svjetlost, sedefasti oblaci
slojevi:
D ~ 60 km – danju, nestaje noću, reflektira duge,
apsorbira srednje i kratke valove
E – 80-120 km Kennely-Heavisideov – reflektira
srednje i duge, nestaje noću
F – Appletenov – dijeli se danju na F1 i F2
G
11
Polarna svjetlost i
sedefasti oblaci
12
Sastav i gustoća zraka
13
Dušik – 78%
Kisik – 21%
Argon – 1%
Ugljik-dioksid – 0,03%
Vodik – 0,001%
Ozon – 0,000003%
razmjerna
U troposferi do 4%
vodene pare
obrnuto
gustoća zraka
masa
svih plinova u jedinici
obujma
koliko
je puta litra zraka
lakša od istog obujma vode
na +4°C
tlaku zraka
razmjerna
temperaturi zraka
vlažni
zrak lakši od suhoga
Standardna atmosfera za φ = 45°
tlak 1013,25 hPa
temperatura 15°C
gustoća zraka 1,225 kg/m³
ubrzanje sile teže 9,80665 m/s²
14
Zvukovne pojave u atmosferi
pokazatelji: brzina širenja zvuka i jačina zvuka
na zvučni val utječu: turbulencija, temperatura,
lom, ogib, odbijanje, interferencija…
brzina širenja zvuka
u standardnoj atmosferi pri tlu 333 m/s
opada s visinom
raste niz vjetar, opada prema vjetru
lom zvuka (temperatura, visina, vjetar)
slabljenje zvuka – veće što je lom veći i izvor
udaljeniji
15
Svjetlosne pojave - fotometeori
atmosferska pojava koja nastaje odbijanjem,
lomom,… Sunčeve i Mjesečeve svjetlosti na vodi
i ledu u zraku
Halo i korona
Irizacija i glorija
Duga
Bishopov prsten
Sumrak i rumenilo
Zrcaljenje
16
Halo i korona
odbijanje i lom svjetla
na ledenim kristalima
češće prema polovima
ponekad predznak
ciklone
17
Irizacija i glorija
Irizacija – boje duge
na oblacima
Glorija – niz prstenova
na oblaku nasuprot
Suncu
18
Duga
lom svjetlosti na
kapima kiše
promatrač između
Sunca (Mjeseca) i
kapljica vode
bijela duga
19
Bishopov prsten
krug oko Sunca ili
Mjeseca polumjera
22° kroz tanki sloj
naoblake
mali krug kapi su u
visokim oblacima
krupne kiša
velik krug kapi sitne
neće kiša
20
Sumrak
Prijelaz dan-noć
građanski
– Sunce 6°
ispod obzora
nautički
– Sunce 12°
ispod obzora
astronomski
– Sunce
18° ispod obzora
21
Jutarnje i večernje rumenilo
Jutarnje rumenilo
dolazak ciklone
Večernje rumenilo
anticiklona
22
Rosso di sera – bel tempo si spera
Rosso di mattina – prepara la
mantellina
Lom svjetlosti
Svjetlosne zrake prolaze kroz
atmosferu kojoj se gustoća mijenja
od sloja do sloja
Refrakcija svjetlosti (astronomska,
zemaljska)
Scintilacija – treperenje zvijezda
kao posljedica nejednakog loma
svjetlosnih zraka zbog brzih
promjena u gustoći Zemljine
atmosfere. Kratke promjene u
poziciji zvijezde izgledaju kao
promjena sjaja i boje. Planeti ne
trepere, jer nemaju vlastiti izvor
svjetla
23
Zrcaljenje
odbijanje (refleksija) svjetlosnih zraka na oštroj granici
između hladnijeg (gušćeg) i toplijeg (rjeđeg) sloja
zraka
prema gore – nad zemljom niski temperaturni obrat i
objekt udaljen –slika iznad stvarnog objekta i obrnuta
prema dolje – hladan zrak iznad tankog toplog sloja
zraka pri tlu. (zimi, bura)
24
Nebesko plavetnilo, bjelilo i
mjesečina
Plavetnilo je svjetlost koja nastaje
refrakcijom i difuzijom Sunčevih
zraka. Plavetnilo neba je
najizrazitije u zenitu, i to onda kada
je Sunce prilično nisko.
Ljeti, ako se u zraku nalazi mnogo
vodenih kapljica, zbog jake
difuzne radijacije vedro nebo
postaje bjelkasto
Mjesečina je odbijena svjetlost
Sunca sa Mjeseca
25
Električne pojave u atmosferi
Grom i vatra sv. Elma –
pražnjenje elektriciteta iz
predmeta na zemlji
Aurora borealis – polarna
svjetlost
26
Sijevanje
Sijevanje
27
Vatrene kugle Balls of fire,
ball lightening