Transcript KEMIJSKI_ELEMENTI_LJUDSKOG_TIJELA

KEMIJSKI ELEMENTI LJUDSKOG
TIJELA
Ljudski je organizam složene građe. Sve njegove
osobine potječu od stanica, a njihove od
molekula i atoma.
Najvažniji elementi u našim stanicama su: kisik
(O), vodik(H), ugljik(C), dušik(N), kalcij(Ca),
kalij(K), fosfor(P), magnezij(Mg), željezo(Fe),
natrij(Na) i kalij(K).
UGLJIK
• Ugljik je kemijski element koji u PSE-a nosi
simbol C, atomski (redni) broj mu je 6 , a
atomska masa mu iznosi 12,011.
ALOTROPSKE MODIFIKACIJE UGLJIKA
GRAFIT
DIJAMANT
SVOJSTVA UGLJIKA
Ugljik je najvažniji element za život na Zemlji.Izgrađuje spiralnu
okosnicu DNA, izgrađuje steroide i proteine, on tvori grafit i
dijamant. U prirodi se nalazi u mnogim spojevima kao što su
ugljikov dioksid, mramor i šećeri.
UPORABA UGLJIKA
Ugljik se upotrebljava za izradu elektroda, dobivanje ostalih
ugljikovih spojeva koji se koriste kao sredstva u aparatima za
gašenje požara, za proizvodnju pjenušavih pića, za stvaranje
umjetne magle na rok koncertima, ..
VAŽNOST UGLJIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM
Ljudskom organizmu je za njegovo normalno funkcioniranje neophodan čitav spektar nezasićenih masnih
kiselina, jer su one same sastavni dio organizma (membrane stanica, razni hormoni i enzimi). Najveći dio tog
mnoštva potrebnih nezasićenih masnih kiselina stvara organizam sam, ali su mu za to potrebne sirovine. Te
sirovine su zapravo esencijalne masne kiseline, koje je neophodno unositi u organizam izvana putem hrane i
bez kojih nije moguć život. Ljudskom organizmu su potrebne samo dvije esencijalne masne kiseline: linolna
masna kiselina (LA) iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa linolenska masna kiselina (ALA) iz skupine omega3 masnih kiselina.
U ljudskom organizmu nalazimo tri skupine hormona: endokrine, parakrine i autokrine hormone. Parakrini
hormoni (eikozanoidi) predstvaljaju skupinu hormona, koja ima izuzetno snažno djelovanje na čitavo
funkcioniranje organizma čovjeka a izgrađeni su od ugljika.
VODIK
• Vodik je kemijski element koji u PSE-a nosi
simbol H, atomski (redni) broj mu je 1, a
atomska masa mu iznosi 1,00794.
SVOJSTVA VODIKA
Pri standardnom tlaku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa,
14.4 puta lakši od zraka. Neotrovan je i nije zagušljiv. Slabo je topljiv u
polarnim, a bolje u nepolarnim otapalima.
Ohlađen na temperaturu vrelišta, kondenzira se u bezbojnu tekućinu koja je
najlakša od svih tekućina. Daljnjim odvođenjem topline skrućuje se u prozirnu
krutinu heksagonske kristalne strukture.
Zapaljen na zraku pri 560 °C, izgara gotovo nevidljivim plamenom u vodu.
UPORABA VODIKA
Koristi u proizvodnji fosilnih goriva (hidrokrakiranje – povećanje kvalitete
goriva) i za dobivanje amonijaka, u proizvodnji umjetnih goriva. U metalurgiji
nije baš poželjan, jer mnoge metale čini lomljivim i krtim, pa stvara poteškoće
u izgradnji cjevovoda i metalnih spremnika.
VAŽNOST VODIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM
S obzirom da ljudski organizam izgrađuje oko 60-70 % vode , vodik je kemijski
element koji je važan dio molekule vode u ljudskom organizmu.
KISIK
• Kisik je kemijski element koji u PSE-a nosi
simbol O, atomski broj mu je 8, a atomska
masa mu iznosi 15,9994 jednostavnije 16,00.
SVOJSTVA KISIKA
Kisik je na sobnoj temperaturi plin. Javlja se u molekularnom obliku kao spoj
dva atoma kisika (molekula se obilježava s O2) i kao spoj tri atoma kisika,
(molekula se obilježava s O3). Molekula O3 naziva se ozon- ključni dio Zemljine
atmosfere.
Molekula kisika O2
Ozon O3
Kao elementarna tvar kisik je
jedan od glavnih sastojaka
zraka – volumni udio kisika u
zraku je 21%. Na sobnoj
temperaturi je bezbojan plin,
bez mirisa i okusa. Teži je od
zraka, ne gori, ali podržava
gorenje, otapa se u vodi te je
kemijski vrlo aktivan.
Nužan je za održavanje i razvoj
gotovo svih živih organizama.
Kratkotrajno udisanje čistog
kisika nije štetno, ali duže
udisanje šteti organizmu.
UPORABA KISIKA
Određene količine kisika pohranjene u napravama za disanje upotrebljavaju
piloti, ronioci, vatrogasci, ali i bolesnici s teškoćama pri disanju. Rabi se i u
raznim granama industrije, primjerice čelika i stakla, kao i pri rezanju i
zavarivanju metala, te kao raketno gorivo u smjesi s vodikom. Tijekom 6 i pol
minuta nakon lansiranja, raketni motor Space Shuttlea potroši više od 500
tisuća litara tekućeg kisika, koji izgara s tekućim vodikom.
VAŽNOST KISIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM
Proces primanja i iskorištavanja kisika različit je za pojedine organizme, a ovisi o stupnju njihovog
razvoja. U čovjeka se apsorpcija kisika vrši u plućima koji se putem krvi prenosi u pojedine organe.
Postoji tzv. vanjsko disanje kojim se vrši izmjena kisika i ugljik dioksida između atmosfere i pluća,
dok je tzv. stanično disanje oksidativni proces u stanicama u kojima se oslobađa energija. Glavni
nosač kisika krvlju je hemoglobin. Ljudski organizam se neprestano putem krvotoka mora
opskrbljivati kisikom ,jer u tijelu ne postoji niti najmanja rezerva kisika.
Manjak kisika u krvi zove se hipoksemija, a nju uzrokuje hipoksija ili manjak kisika u plućima .
Hipoksija stanica i tkiva uzrokuje opću slabost organizma, bolove u mišićima, depresiju,
vrtoglavicu, razdražljivost, umor, gubitak pamćenja, smanjenu otpornost prema infekcijama,
pojačano lučenje želučane kiseline. Trajna hipoksija može uzrokovati oštećenje tkiva i organa, a
ovisno o intenzitetu i kronične ireverzibilne promjene nekih organa posebice pluća, srca, mozga i
krvnih žila. Hipoksemija može uzrokovati degenerativne promjene koštano-mišićnog sustava.
Kisik je primarni izvor energije u ljudskom organizmu. On blokira slobodne štetne radikale,
neutralizira okolišne toksine I uništava anaerobne bakterije, parazite, viruse.
Nedostatak kisika u organizmu može se nadoknaditi pomoću aparata za oksigenaciju.
ŽELJEZO
• Željezo je kemijski element koji u PSE-a nosi
simbol Fe, atomski broj mu je 26, a atomska
masa mu iznosi 55,85 .
SVOJSTVA ŽELJEZA
Čisto željezo je sjajan, srebrnast, mekan metal koji veoma lako
podleže koroziji. Vjekovima se koristi u obliku legura kao što su čelik, legure
sa manganom, hromom, molibdenom, vanadijumom i mnogim drugim
elementima.
VAŽNOST ŽELJEZA ZA LJUDSKI
ORGANIZAM
Željezo je neophodno za očuvanje
zdravlja. Atom željeza se nalazi u
mnogim enzimima: hemoglobinu,
mioglobinu ... Potrebe za željezom
se razlikuju u zavisnosti od
starosti, težine, spola, zdravlja
minimalne količine koje je
potrebno dnevno unijeti kreću se
u širokim okvirima. Kod odraslih
osoba od 10 miligrama dnevno do
20 kod žena, dok je za vrijeme
dojenja potrebno 30. Iako
čovjekov organizam ima solidne
mehanizme za regulaciju količine
željeza, u nekim situacijama može
doći do oboljenja
hemohromatoze. To oboljenje se
javlja uslijed prevelike doze
željeza u organizmu. Velike
količine željeza (II) su otrovne. Soli
željeza (III) su bezopasne, zato što
ih organizam ne apsorbira.
Željezo je jedan od najvažnijih biogenih elemenata u organizmu. Osnovna uloga željeza je dotok kisika živoj
stanici u organizmu. Željezo je važna komponenta hemoglobina, proteina koji prenosi kisik iz pluća u radne
mišiće. Ako nemate dovoljno željeza brže se umarate.
Smatra se da 20-30 % svih žena ima manjak željeza.
Uzroci nedostatka željeza mogu biti neodgovarajuća prehrana, ometana apsorpcija, gubitak krvi, dječji uzrast,
adolescencija, reproduktivno razdoblje u žena, trudnoća.
Simptomi nedostatka su : umor, kratkoća daha, smanjene fizičke mogućnosti, smanjena otpornost organizma.
Prirodni izvori:
Jetrica, tuna, crveno meso, oštrige, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva.
Preporučene dnevne količine
Žene-15 mg, muškarci -10 mg
Pravilna koncentracija željeza u krvi:
• srednja vrijednost
– muškarci 21,8
mikro mol po litru, 120
mikro grama po decilitru
– žene 18,5 mikro mol po
litru, 100 mikro grama
po decilitru
• minimalne i maksimalne
koncentracije:
– muškarci 17,7 - 35,9
mikro mol po litru, 90 200 mikro grama po
decilitru
– žene 11,1 - 30,1 mikro
mol po litru, 60 - 170
mikro grama po decilitru
NATRIJ
• Natrij je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol
Na, atomski broj mu je 11 , a atomska masa mu
iznosi 22,99.
• Natrij je najrašireniji alkalijski metal. U Zemljinoj
kori, po raširenosti natrij je među elementima na
šestom mjestu; osobito su njime bogate
eruptivne stijene i morska voda. U prirodi je natrij
vrlo raširen, a nalazi se samo u obliku spojeva.
Prijeko je potreban sastojak živih organizama.
SVOJSTVA NATRIJA
Natrij, kemijski element iz grupe alkalijskih metala. Vrlo mekan, srebrnobijeli metal
modrikasta sjaja poput olova, tali se kod 98°C; na vlažnom zraku se brzo prevlači
slojem hidroksida zbog čega ga se čuva pod petrolejem ili parafinskim uljem. Komadić
natrija bačen u vodu burno reagira stvarajući natrij-hidroksid i oslobađajući vodik.
Zagrijan, na zraku izgara i daje intenzivno žut plamen, pri čemu nastaje peroksid,
Na2O2.
UPORABA NATRIJA
Elementarni natrij služi poglavito (oko 80%) za proizvodnju tetraetilolova,
zatim natrij-peroksida, cijanida i amida, u organokemijskoj industriji za
redukciju, kao katalizator za polimerizaciju, za kondenzacije i sl., kao sastojak
nekih legura, kao prenosilac topline u nuklearnim termoelektranama, za
natrijske lampe, kao sredstvo za hlađenje na visokim temperaturama i dr.,
ulazi u sastav soli (natrijevog klorida).
Promet i ravnoteža
natrija u organizmu
Uzevši da se prosječan sadržaj natrija u
ishrani drži oko 3-5 grama dnevno,
većina ljudi zapravo unosi više natrija
nego što je organizmu potrebno.
Međutim, u ljetnim mjesecima ili kod
osoba koje se bave sportovima
izdržljivosti, zbog pojačanog gubitka
natrija putem znoja, potrebe su nešto
veće. S druge strane medicinske
preporuke za osobe koje imaju
povišeni krvni tlak preporučuju
ograničenje unosa natrija na manje od
2400 mg dnevno, a redovito ih
promiču nacionalne organizacije za
zdravlje srca i preventivu hipertenzije.
Ipak, za kontrolu krvnoga tlaka nije
dovoljno samo ograičiti unos natrija,
već prehrambene preporuke također
uključuju bogat unos voća i povrća,
cjelovitih žitarica i te konzumaciju
malomasnih mliječnih proizvoda).
Izvori u hrani
Najčešći izvor natrija u hrani
je industrijski procesirana
hrana, polugotovi obroci i
pripravci kod čije se
proizvodnje standardno koristi
sol. To su najistaknutije sirevi,
kiseli krastavci, slana peciva, a
potom i bilo koji oblik
kupovne hrane. Kuhinjska sol
je prirodni konzervans, i
neizostavni sastojak kod
pripreme svih ukiseljenih
proizvoda od povrća, ribe ili
mesa. Dva domaća
najraširenija izvora kuhinjske
konzumne soli su Solana Pag
(morska) i Tuzlanska sol
(kontinentalna).
Natrij, visoki tlak i
srčanožilna oboljenja
Službena medicina je dugi niz godina
implicirala povezanost viška natrija u
ishrani sa srčanožilnim oboljenjima,
infarktom i karcinomom. Međutim,
premda je nepobitno da natrij u
suvišku izaziva zdravstvene probleme,
takva istraživanja i navodi obično
izostavljaju ogromnu ulogu trans
masnih kiselina , manjka
antioksidansa, općih prehrambenih
navika i količinu vode koja se
konzumira. Iako je važno pacijentu koji
ima povećani rizik od navedenih
bolesti objasniti opasnost
prekomjernog unosa natrija, važno je
znati da on nije isključivi krivac, i da se
problem ne može riješiti njegovim
limitiranjem u prehrani.
KALCIJ
• Kalcij je kemijski element koji u PSE-a nosi
simbol Ca, atomski broj mu je 20, a atomska
masa mu iznosi 40,078.
• Kalcij je najrasprostranjeniji zemnoalkalni
metal, a i jedan od najrasprostranjenijih
elemenata u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj
kori u količini od 3,54%.
SVOJSTVA KALCIJA
Metal srebrnasto sive boje i metalna sjaja. Relativno je
mekan, dobro provodi električnu struju.Gori
ciglastocrvenim plamenom, reagira s vodom, pri čemu
se oslobađaju mjehurići plina.
Važnost kalcija za
ljudski organizam
Kalcij je najzastupljeniji mineral u
ljudskom organizmu. Ukupna
količina kalcija u organizmu
odrasle osobe iznosi 900-1200 g,
od čega je 99% u koštanom
sustavu. Kalcij sudjeluje u
mnogim vitalnim procesima u
ljudskom organizmu, neophodan
je za osifikaciju kostiju, potreban
je za normalnu kontraktibilnost
poprečno-prugaste i glatke
muskulature, sudjeluje u regulaciji
propusnosti stanične membrane,
pospješuje zgušnjavanje krvi,
snažno djeluje na središnji živčani
sustav.
Nedostatak kalcija je relativno
čest, a povećani unos izuzetno je
važan u nekim razdobljima života za vrijeme rasta i u starijoj dobi.
Nedovoljan unos kalcija dovodi do
ubrzanog gubitka koštane mase,
što je čest slučaj u
postmenopauzi. To je i uzrok
pojavi osteoporoze.
Unos kalcija većeg od
preporučenog može dovesti do
hiperkalcemije, oštećenja
bubrežne funkcije. Hiperkalcemija
uzrokuje depresiju živčanog
sustava, spazam glatkog mišićja,
posebno krvnih žila i crijeva te
srčanog mišića. Posljedično zbog
spazma glatkog mišića probavnog
sustava dolazi do anoreksije,
opstipacije, mučnine, povraćanja.
Dnevna potreba za kalcijem ovisi o životnom razdoblju.
djeca
800 mg
mladež
1200 mg
žene u reproduktivnoj dobi
800 mg
trudnice i dojilje
1200 mg
žene u postmenopauzi
1500 mg
muškarci
1000 mg
Hrana bogata kalcijem: obrano
mlijeko, različite vrste sireva,
nemastan jogurt, nemasno
mlijeko u prahu, mlijeko
obogaćeno kalcijem, sok od
naranče, konzervirana sardina s
kostima, konzervirani losos i skuša
s kostima, sezamove sjemenke,
prokule, kukurzna lepinja, suha
smokva, kuhani grah...
Prirodni izvori
Mlijeko, jogurt, sir, alga kelp, zob,
brokula, bademi, špinat, soja,
orah, suhe šljive.
Preporučene dnevne količine
800 mg
KALIJ
• Kalij je kemijski element koji u periodnom
sustavu elemenata nosi simbol K, atomski
(redni) broj mu je 19, a atomska masa mu
iznosi 39,0983.
SVOJSTVA KALIJA
Kalij je vrlo reaktivan i mekan alkalijski metal koji se lako reže nožem.
Reaktivniji je od natrija, no zbog sličnosti, a više cijene, u većini
slučajeva ga može zamijeniti jeftiniji natrij. Zbog reaktivnosti i sklonosti
samozapaljenju u uvjetima vlage, čuva se pod mineralnim uljem, gdje
se, ukoliko je nazočan kisik, lako presvlači vrlo opasnim slojem
organskih peroksida koji su kontaktni eksplozivi.
Važnost kalija za ljudski organizam
Kalij je elektrolit koji u sprezi s natrijem uključen u brojne vitalne
tjelesne procese. Kalij i natrij su pozitivno nabijeni ioni koje
zajednički regulira i održava ravnotežu negativno nabijeni klor.
Kalij regulira srčanu funkciju, smanjuje krvni tlak i potreban je za
normalnu ravnotežu vode u organizmu. Esencijalan je za sintezu
nukleinskih kiselina i proteina, kontrakciju mišića i rad živaca i
provođenje živčanih signala, važan je za eliminaciju CO2 iz pluća
te normalnu funkciju bubrega. Sudjeluje u pretvorbi glukoze u
glikogen, te za održavanje normalne acidobazne ravnoteže u
oragnizmu.
Stožerna uloga kalija je da funkcionira kao glavni intracelularni
elektrolit, ion pozitivnog naboja, koji se aktivno "pumpa" u
stanicu, dok se njegov oponent natrij "ispumpava" u
međustanični prostor. Srce je najveći i najvažniji mišić koji
ritmički, neprekidno kontrahira. Tako su natrij i kalij od presudne
važnosti za rad srca. Kalij također kontrolira stvaranje glikogena iz
glukoze, koji je rezerva energije u mišiću i time kontrolira opskrbu
mišića glavim gorivom.
Kalij se izlučuje najvećim dijelom preko bubrega.
Zatajenje rada bubrega (iz bilo kojeg razloga) može
smanjiti izlučivanje kalija i očitovati se simptomima
trovanja kalijem. Međutim, kalij se također izlučuje
putem znoja, pa u uvjetima jakog znojenja ili ljetnih
vrućina organizam tim putem može izlučiti i do 3000
mg kalija dnevno. Ovo su faktori koji povećavaju
izlučivanje kalija:
znojenje (do 3g/dan)
povraćanje
dijareja
prekomjeran unos kofeina
lijekovi
diuretici
neke vrste antibiotika
Prvi opći znaci deficita kalija su umor i slabost mišića.
Iako izgledaju dosta bezopasno, stanje se dosta brzo
može pogoršati. Teži gubitak kalija dovodi do
neravnoteže elektrolita u organizmu koja pogađa sve
mišiće i živce, uključujući i najvažniji mišić, srce, te
brojne druge tjelesne funkcije bivaju narušene.
•
•
•
•
•
•
Tipičan dnevni unos kalija hranom
djeca 0-3 godine
750 - 800 mg
djeca 4-10 godina
1100 - 2000 mg
11 godina i više
3100 - 3500 mg
Izvori kalija u hrani
Zbog izravnog antagonističkog odnosa s natrijem, uvijek treba imati u
vidu da se unos ova dva minerala hranom izbalansira.
Poznati su dobri izvori kalija poput rajčice i banane, te sjemenki
bundeve, a također treba uvijek gledati omjer natrija i kalija u nekoj
namirnici.
Sadržaj kalija u 100 g namirnice (uz omjer prema Na)
grah
508 mg
K:Na= 508:2
banana
358 mg
K:Na= 358:1
krumpir
391 mg
K:Na= 391:5
rajčica
222 mg
K:Na=222:9
naranča
179 mg
K:Na= 179:0
cvjetača
303 mg
K:Na= 303:30
sušene marelice
1850 mg
K:Na= 1850:13
grožđice
746 mg
K:Na= 746:12
tuna iz konzerve
207 mg
K:Na= 207:50
piletina, pečena leđa s
kožicom
210 mg
K:Na= 210:87
MAGNEZIJ
• Magnezij je kemijski element koji u periodnom
sustavu elemenata nosi
simbol Mg,atomski (redni) broj mu je 12,
a atomska masa mu iznosi 24,3050(6).
SVOJSTVA MAGNEZIJA
Magnezij je srebrnkasto-bijel, sjajan i relativno mekan .
Dobiva se elektrolizom MgCl2. Ako se zapali na zraku,
magnezij gori i reagira sa vrućom vodom.
UPORABA MAGNEZIJA
Upotrebljava se najviše za proizvodnju lakih slitina. Metalni
magnezij upotrebljava se također u fotografiji (za bljeskalice), u
proizvodnji el. baterija, kao redukcijsko sredstvo u
kemiji, pirotehnici i u vojne svrhe kao sastojak zapaljivih smjesa
za osvjetljivanje ciljeva pri zračnim napadima. Služe u prvom
redu za izradbu dijelova zrakoplova, svemirskih letjelica,
radioaparata i fotoaparata.
Uloga magnezija u tijelu
Sudjelovanje u više od 300 enzimatskih procesa. Kad se magnezij veže s
ATP-om (adenozin trifosfat, izvor energije), stvara se kompleks odgovoran
za opskrbu organizma energijom potrebnom za sve metaboličke procese.
Zatim je tu neutralizacija negativnog naboja s vanjske strane stanične
membrane, što dovodi do porasta razlike potencijala između
unutarstaničnog i izvanstaničnog prostora i porasta praga podražljivosti
mišićnog vlakna.
Sljedeća je njegova uloga suprotno djelovanje u odnosu na kalcij kod
stanica srčanog mišića, što rezultira širenjem krvnih žila i boljom opskrbom
stanica kisikom.
Kao četvrta uloga navodi se kočenje oslobađanja neurotransmitera
potaknutog kalcijem. Farmakološki učinak očituje se u smanjenoj
podražljivosti živčanih stanica i manjem otpuštanju adrenalina i
noradrenalina, tzv. hormona obrane, stresa i straha, koji podižu srčanu
frekvenciju i stežu periferne žile. Tako magnezij sprječava razvoj srčanih
bolesti i umanjuje sklonost stresu.
U tijelu odrasla čovjeka, prosječne težine oko 70
kg, nalazi se oko 20 g magnezija, od čega je oko
65 % pohranjeno u kostima i zubima, a ostatak
raspodijeljen između krvi, tjelesnih tekućina,
organa i drugih tkiva.
Magnezij je za čovjeka životno važan materijal.
Potreban je za normalan rad srca, živaca i mišića,
a sudjeluje i u aktivaciji više od 300 enzima koji
osiguravaju neometan tijek brojnih metaboličkih
procesa. Apsorbira se u tankom crijevu, na što
povoljno utječe vitamin D. Regulator njegova
ukupnog sadržaja u tijelu su bubrezi, a rezerve se
nalaze u kostima.
Tijelo ne može samo proizvesti magnezij pa je
potreban svakodnevan unos putem hrane dnevne potrebe za magnezijem su oko 300 do
400 mg. Istraživanja potvrđuju da opskrba tim
iznimno važnim mineralom često nije dovoljna.
DUŠIK
Dušik je kemijski element koji u periodnom
sustavu elemenata nosi simbol N,atomski (redni)
broj mu je 7 , a atomska masa mu iznosi 14,01.
SVOJSTVA DUŠIKA
Dušik ne gori, ne podržava gorenje i lakši je od zraka. Zbog jake trostruke veze u
molekuli dušika molekula je izuzetno stabilna pa je elementarni dušik izrazito inertan.
Pri sobnoj temperaturi slabo reagira. U vodi je upola manje topljiv od kisika što je
značajno za proces disanja organizama u vodi. U nekim organskim otapalima je slabo
topljiv (kloroform i nitrobenzen), a u nekima je jače topljiv (benzen, etanol i octena
kiselina).
UPORABA DUŠIKA
Dušik se najviše upotrebljava za proizvodnju umjetnih gnojiva za što se troši 85% svjetske
proizvodnje. Ostatak se koristi u raznim granama industrije. U kemijskoj industriji dušik se
upotrebljava kao zaštitni plin u procesima sa zapaljivim plinovima i tekućinama ili pri izradi
proizvoda osjetljivih na oksidaciju (npr. poliamidi, polistireni, uretan, arilne smole i drugih), te
kao razrjeđivač kojim se regulira brzina reakcije. U industriji nafte upotrebljava se dobivanje
voskova, za zaštitu proizvoda od osmoljavanja uslijed djelovanja kisika. U prehrambenoj
industriji koristi se za zaštitu proizvoda od oksidativnog kvarenja, npr. za zadržavanje prirodne
boje mesa, sprečavanje rasta plijesni i zagađivanja namirnica insektima. U metalurgiji, koja troši
oko 4% dušika, koristi se kao zaštitni plin pri termičkoj obradi nehrđajućih čelika i pri izradi
posebnih legura.
Uloga dušika u ljudskom
organizmu
Oko 20% ukupne mase ljudskog
tijela sastoji se od stotina tisuća
različitih vrsta proteina. Neki od
njih djeluju kao enzimi, hormoni
ili transportne molekule u krvi,
neki stvaraju antitjela koja nas
štite od bolesti, a drugi pak tvore
naše stanice, organe ili strukturna
tkiva poput mišiča, kože ili kostiju.
Proteini mogu poslužiti i kao izvor
energije .
Molekula DNA izgrađena je od
aminokiselina koje ćine dušične
baze.
Bjelančevine su izgrađene od
aminokiselina , a aminokiseline u
sebi sadrže dušik.
FOSFOR
Fosfor je kemijski element koji
u PSE-a nosi simbol P, atomski(redni)
broj mu je 15 , a atomska masa mu
iznosi 30,97.
SVOJSTVA FOSFORA
Fosfor je jedini element 15. skupine periodnog sustava kojeg u
prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u
sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje razgradnjom stijena
ili biljnih ostataka. Poznato je oko 170 različitih minerala fosfora,
od kojih su najvažniji fosforit (Ca3(PO4)2) i apatit, budući su
sirovine za proizvodnju fosfora i drugih fosfornih spojeva.
Pojavljuje se u više alotropskih formacija, od kojih svaka ima
svoja fizikalna svojstva. Burno reagira sa halogenim i
oksidirajućim tvarima, ima svojstvo samozapaljivosti.
ZANIMLJIVOST
• Fosforovo svojstvo samozapaljivosti možemo objasniti
gorenjem obične žigice. Glavica žigice sastoji se od smjese
kalijeva klorata, atimonova sulfida, staklenog praha i ljepila.
Površina kutije žigica, dio o koji se tare glavica pri paljenju,
prekrivena je smjesom crvenog fosfora, atimonova sulfida i
ljepila. Trenjem glavice o površinu kutije stvara se toplina
zbog koje mala količina crvenog fosforaprelazi u bijeli, koji
se zatim na zraku sam zapali. Taj se plamen prenese na
glavicu žigice i na kraju se zapali i samo drvce.
UPORABA FOSFORA
Primjena u proizvodnji: za proizvodnju fosfornih
spojeva, eksploziva i pesticida,žigica fosforna kiselina jedna je od
rijetkih anorganskih kiselina koja nije štetna i otrovna, pa se rabi u
prehrambenoj industriji za zakiseljavanje bezalkoholnih pića, kao što su CocaCola i neke vrste piva. U faramceutskoj se industriji rabi za izradu mase za
zubne plombe, a njome se obrađuju i metalne površine, (primjerice u procesu
poliranja automobila), da bi se zaštitile od korozije. Najvažnija je primjena
fosforne kiseline i njezinih soli u proizvodnji mineralnih gnojiva..
VAŽNOST FOSFORA ZA LJUDSKI ORGANIZAM
Uloga fosfora u ljudskom organizmu uključena je u sve naše vitalne funkcije.
Fosfor je sastavni gradivni dio kostiju, zuba, RNK I DNK nukleinskih kiselina,
fosfolipida svake stanične membrane, osnovne energetske jedinice ATP-a, i
određenog broja enzima i koenzima. Oko 85% ukupnog fosfora u organizmu
nalazi se u kostima , dok je ostatak raspodijeljen u krvi i mekim tjelesnim
tkivima. Fosfor je odgovoran za pH ravnotežu krvi kao dio puferskog sustava.
IZVORI FOSFORA U HRANI
Fosfor je u uravnoteženoj prehrani vrlo dobro zastupljen, bilo da je
vegetarijanska ili ona svejeda. Ipak, neke su namirnice bogatije, a to su
prije svegaproteinima bogate namirnice - meso, mlijeko, mahunarke,
orašasti plodovi i žitarice, grah i grašak.
POSLJEDICE NEDOVOLJNOG UNOSA
FOSFORA U ORGANIZAM
Deficit fosfora koji bi nastao nedovojlnim
unosom iz hrane praktički je neostvariv. To je
stoga što je fosfor vrlo rasprostranjen
element u svim vrstama hrane, pa se bez
obzira na izvor, kod normalne prehrane vrlo
lako skupi potrebna količina. Međutim, u
određenim situacijama može doći do deficita
usljed određenih poremećaja u radu bubrega
ili faktora koji utiču na apsorpciju fosfora.
Posljedica je gubitak koštane mase, slabost i
loš apetit.
HVALA NA POZORNOSTI !
IZRADILI UČENICI OSMOG RAZREDA