Transcript Sluzbe i karizme u Crkvi

SLUŽBE I KARIZME
U CRKVI
DVA TEMELJNA STALEŽA U CRKVI:
• KLERIČKI – papa, biskupi, prezbiteri
(svećenici), đakoni
• LAIČKI – ostali narod
Sakrament svetog
reda
ZAREĐENI SLUŽBENICI U CRKVI
ovaj dio prezentacije preuzet s ovog mjesta
Svećeništvo Starog zavjeta
•Izabrani je narod Bog ustanovio kao
"kraljevstvo svećenika, narod svet".
•Unutar izraelskog naroda Bog je
izabrao jedno od dvanaest plemena,
Levijevo pleme, odvajajući ga za
bogoštovnu službu.
• Starozavjetni
svećenici
su
postavljeni za ljude u odnosu prema
Bogu, da prinose darove i žrtve za
grijehe.
Jedino Kristovo svećeništvo

Sve slike starozavjetnog svećeništva
ispunile su se u Isusu Kristu, koji je
jedini "Posrednik između Boga i
ljudi“.

Kristova je otkupiteljska žrtva jedna
jedina i izvršena jednom zauvijek. Pa
ipak ona postaje prisutna u
euharistijskoj žrtvi Crkve. Isto je i s
jedinim svećeništvom Isusa Krista:
ono
se
po
ministerijalnom
svećeništvu uprisutnjuje a da se pri
tom ne umanjuje jedinstvenost
Kristova svećeništva.
Krsno – opće svećeništvo

Čitava je Crkva svećenički
narod. U kršćanskoj zajednici
svaki je vjernik pozvan
naviještati
i
ostvarivati
Kristovu
Radosnu
vijest.
Svojim
krštenjem
vjernici
pripadaju tzv. krsnom ili
općem svećeništvu i među
njima
postoji
temeljna
jednakost.
Ministerijalno svećeništvo
Poštujući
temeljnu
jednakost, Krist je htio da
pojedini članovi njegove
Crkve imaju posebnu
ulogu
u
vršenju
svećeničke, učiteljske i
pastirske
službe
(tzv.
ministerijalno
ili
hijerarhijsko svećeništvo).
 On je apostolima (grč.
apostolos-poslanik)
i
njihovim
nasljednicima
povjerio službu da u
njegovo ime i njegovom
vlašću, poučavaju narod,
posvećuju i slave liturgiju
te pastoralno upravljaju.

Sazva dvanaestoricu i dade im moć i
vlast nad svim zlodusima i da liječe
bolesti. I posla ih propovijedati
Kraljevstvo Božje i liječiti bolesnike.
(Lk 9, 1-2)
Sveti red
• Oko 100. god. u Crkvi se profiliraju tri službe
koje imaju korijen u apostolskom vremenu. Te tri
službe
nazvane su početkom 3. st. redom
(lat.ordo).
• Crkva podjeljuje sakramenat svetog reda samo
krštenim muškarcima, čije su sposobnosti za
vršenje službe prikladno utvrđene.
• Sakramenat reda podjeljuje se polaganjem ruku,
nakon čega slijedi svečana posvetna molitva.
Ređenje utiskuje neizbrisiv sakramentalni biljeg.
Djelitelji sakramenta reda u sva tri stupnja jesu
biskupi.
• Tri stupnja svetog reda u Katoličkoj crkvi su:
biskup, prezbiter i đakon.
Biskup




Biskup (grč. episkopos - sudac,
pazitelj, onaj koji nadzire) ima
puninu svetog reda koja ga
uključuje u biskupski zbor.
Upravitelj je mjesne Crkve tj.
biskupije.
Biskupi su nasljednici apostola.
Imenuje ih papa.
Biskup može podjeljivati sve
sakramente, posebno potvrdu i
sveti red.
Prezbiter - svećenik


Prezbiter (grč. presbyteros - stariji,
starješina;). U ranokršćansko vrijeme
ugledni vjernik, nadstojnik kršćanske
crkvene općine. Nazivi prezbiter i
episkop u prvo su vrijeme često
sinonimni.
Razvojem
crkvene
hijerarhije već u 2. st. prezbiter
postaje sinonim za svećenika.
Prezbiter je predvodnik Božjeg
naroda u konkretnoj kršćanskoj
zajednici (župi). Predvodi liturgijska
slavlja, naviješta Evanđelje i upravlja
zajednicom. Dijeli sve sakramente
osim sakramenta svetog reda, a
potvrdu može podijeliti samo u
iznimnim slučajevima.
Đakon
Đakon (grč. diákonos - sluga,
poslužitelj) upravitelj općinskih
dobara i staralac sirotinje i
bolesnika u najranije kršćansko
doba; pomoćnik biskupa pri
podjeljivanju sakramenata i
vršenju karitativne djelatnosti.
 Đakoni
se
posvećuju
za
liturgijsku
službu
(krštenje,
čitanje Evanđelja, dijeljenje
pričesti, prisustvovanje ženidbi),
propovijedanje, karitativni rad i
rad s obiteljima.

Privremeni đakoni

Privremeni đakonat je stupanj formacije prije prezbiterata.

Privremeni đakonat traje obično nekoliko mjeseci do godine dana,
a traži se obdržavanje celibata.
Trajni đakoni

Trajnim đakonima mogu postati neoženjeni
muškarci od 25. godine ili oženjeni muškarci od
35. godine starosti.
Celibat

Prema odredbama kanonskog prava članovi svetog
reda u Katoličkoj crkvi (osim trajnih đakona koji red
primaju kao već oženjeni) dužni su živjeti u celibatu ili
beženstvu (lat. caelibatus – življenje bez žene) kako bi
se slobodno stavili na službu Bogu i ljudima.

Zakonska zabrana svećeničkog braka počela se
isticati poslije regionalnog koncila u Elviri (Španjolska)
godine 300., a u 12. stoljeću I. lateranski sabor u svom
glasovitom 7. kanonu izriče konačnu i sveopću
zabranu koja traje do danas.
Celibat u istočnim Crkvama

Svećenici i đakoni na
Istoku (pravoslavci)
mogu se ženiti, ali samo
prije svećeničkog
ređenja. Oženjeni
svećenik ne može biti
zaređen za biskupa pa
se zato biskupi na Istoku
redovito izabiru između
monaha (redovnika).
Protestanti


U protestantskim zajednicama
obveza celibata ne postoji.
Žene često mogu postati pastori ili
svećenice.
REDOVNICI
„I SLUŽBA I KARIZMA...”
REDOVNICI
• redovnici na poseban način posvećuju Bogu svoj život
• žive u samostanima
• imaju svoje zavjete, posebno tri:
1. siromaštvo (nemaju svoju imovinu)
2. poslušnost (poslušni su svome poglavaru)
3. čistoća (osnosi se na spolnu čistoću)
• razlikuju se po boji i obliku habita (svoje haljine)
• postoje strogi redovi (npr. klauzurni, gdje redovnici ne idu van
izvan samostana) i manje stroži
Pridruži:
NAJZNAČAJNIJI REDOVNICI
SV. BENEDIKT
KLARISE
SV. FRANJO
BENEDIKTINCI
SV. DOMINIK
KARMELIĆANKE
SV. IVAN BOSCO
BAZILIJANCI
SV. IGNACIJE LOYOLA
DOMINIKANCI
SV. KLARA
FRANJEVCI
SV. BAZILIJE
SALEZIJANCI
SV. TEREZIJA
ISUSOVCI
LAICI
I SLUŽBA I KARIZMA...
TKO SU LAICI?
• naziv dolazi od grč. laikos – onaj koji pripada narodu
• laici su oni koji nisu klerici (”obični” vjernici”)
• i laici mogu imati neke službe u Crkvi (npr. vjeroučitelji, suci,
savjetnici, čitači, voditelji zborova itd.)
• laici su pozvani na APOSTOLAT (širiti Evanđelje na svom radnom
mjestu, školi, u svakodnevnom životu...)
• mnogi se laici udružuju u neke karizmatske pokrete, npr. Marijina
legija, Djelo Marijino (fokolarini), Križarska organizacija, Živa
krunica, FRAMA, Pokret mladih katolika POMAK, Molitvena
skupina Taize, Molitvena zajednica MIR, Euharistijski pokret
mladih (MEP), Mali tečaj Kursiljo itd.
KARIZME
• karizma – nezasluženi
milosni dar, poseban dar
Duha Svetog
• Božji poziv čovjeku za
vršenje određene službe
na korist pojedinca i
zajednice.
KARIZME
• od sredine prošlog stoljeća u Katoličkoj Crkvi se razvijaju
karizmatski pokreti, koji idu za dubljim iskustvom Duha
Svetoga
• mnogi karizmatici imaju
posebne darove Duha
Svetoga – karizme.
SLUŽBE I KARIZME
• službe i karizme u
Crkvi
nisu
u
suprotnosti, nego
se
međusobno
nadopunjuju
i
treba
ih
dostojanstveno
prihvaćati
Zapišimo
SLUŽBE I KARIZME
• u Crkvi postoje:
• službe – oni koji vrše neku službu, npr. biskup, svećenik,
đakon, vjeroučitelj, crkveni sudac, trajni đakon itd., i
• karizme – milosni darovi Duha Svetoga (npr. prorokovanje,
govorenje anđeoskim jezicima, dar tumačenja itd.)
www.vjeraidjela.com