Transcript Dana 13.11.2014. na 22. tradicionalnom

HRVATSKO DRUŠTVO
EKONOMISTA: “Ekonomska
politika Hrvatske u 2015”
Sesija: “Što kažu mladi
znanstvenici”
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE
U PULI, FAKULTET
EKONOMIJE I TURIZMA “DR.
MIJO MIRKOVIĆ” PULA
Prof.dr.sc. Marinko Škare
Dr.sc. Romina Pržiklas Družeta
MEĐUZAVISNOST SIROMAŠTVA I
EKONOMSKOG RASTA – Istraživanje
kroz pojam ciklusa siromaštva
(rad u progresu)
prof.dr.sc. Marinko Škare
dr.sc. Romina Pržiklas Družeta
HDE, Sesija: “Što kažu mladi
znanstvenici”- “Poslovni
ciklusi i ekonomska
politika”
Interes istraživanja





Međuovisnost
siromaštva i
ekonomskog rasta
Pro-poor i proogrowth politike
Mjerenje siromaštva
Nejednakost
Ekonomija razvoja
(obzirom na podr.istr.sudionik; novog
projekta MEGASFOR)
Projekt “Megasfora”


Član Projekta MEGASFORA “Modeliranje
ekonomskog rasta- napredno sekvencioniranje i
algoritam predviđanja” (9481), kojeg je
financirala Hrvatska zaklada za znanost, voditelj
prof.dr.sc. Marinko Škare (odobren 2013, te
lipanj, 2014 započ. aktivnosti)
Znanstveni doprinos relevantan obzirom na
svjetsku gospodarsku krizu, problem negativnih
cikličkih kretanja, šokova agregatne potražnje,
porast nezaposlenosti, nejednakosti i
siromaštva..
Projekt “Megasfora”
Link: http://megasfora.economics.net
(Modelling Economic Growth – Advanced
Sequencing and Forecasting Algorithm)

Projekt “Megasfora”


Bitno obilježje projekta: za razliku od
klasične makroekonomske teorije (koja
pojave izučava odvojeno uz pretpostavke
da fluktuacije nemaju utjecaja na rast u
dugom roku) istražuje međusobnu
zavisnost ekonomskog rasta i fluktuacija
poslovnih ciklusa
Osobitost projekta; primjeni razl. metodol.
Projekt “Megasfora”- Cilj
Istražiti istinsku prirodu gospodarskog
rasta; sekvencirati ekonomski rast (radi
boljeg prognoziranja dinamike kretanja)
 Dati odgovor na pitanja;
1. Koji su uzroci ekonomskog rasta?
2. Može li se gospodarski rast objasniti a
poslovni ciklusi predvidjeti?

Projekt “Megasfora”- Praktični
cilj


Izraditi optimalan model ekonomskog
rasta i prognostičan model za cikluse
upotrebom napredne metodologije
sekvenciranja i predviđanja AGSIFAL
(Advanced Growth Sequencing and
Forecasting Algorithm)
Sekvenciranje ekonomskog rasta;
upotrebom business cycle tracer metode
te novim “Golden Triangle modelom”
(Škare, 2010)
Projekt “Megasfora”- Hipoteze


H0: ciklusi i rast nisu odvojene pojave, već
jedna pojava sa dva naličja- dvije strane
iste medalje
H1:raspolažući znanjem o prirodi i
dinamici kretanja (kvantitativnoj vezi)
između inflacije/zaposlenosti/outputa
moguće je izbjeći ili ublažiti poslovne
cikluse, te definirati primjerenu ekonomsku
politiku
Projekt “Megasfora”- Znanstveni
doprinos

Očekivani empirijski i teorijski zaključci
projekta imati će bitne teorijske i praktične
(gospodarske) implikacije kako za
ekonomsku znanost u cijelini tako i za
gospodarske subjekte na tržištu te
nositelje ekonomskih politika
Projekt “Megasfora”- Znanstveni
doprinos

Dokaz o postojanju perzistencije u ciklusima i
ekonomskom rastu ruši tradicionalne teorije
razvoja (koji šokove u AD smatraju
privremenima, bez utjecaja na kretanje
proizvodnje u dužem roku, u skladu s
navedenim ciklička kretanja su posljedica
strukturnih promjena u gospodarstvu;
deindustrijalizacija, tranzicija, jačanje uslužnog
sektora..) i ukazuje na nužnost primjene
jedinstvenog pristupa u izučavanju ciklusa i
rasta
Projekt “Megasfora”- Znanstveni
doprinos

Kvantitativni odnosi između
inflacije/zaposlenosti/outputa, predstavljaju
3 temeljne sile koje određuju dinamiku
ekonomije neke zemlje. Negiranje ovih
postulata ima za posljedicu neprimjerenu
ekonomsku politiku i rušenje ravnoteže,
što vodi negativnim ekonomskim
ciklusima.
Projekt “Megasfora”-Zaključak

Rješenje krize treba
tražiti u okviru
mehanizma zlatnog
trokuta
Novu ekonomsku
metodlogiju graditi
na “power laws”
poput “Golden
Triangle Law”(vidi
više Škare, 2010)
Projekt “Megasfora”-Zaključak


Istraživanje ukazuje na potrebu
unificiranog pogleda na cikluse i
ekonomski rast (budući na dokazanu
uzročnost i korelaciju među pojavama)
Razmatranje ciklusa i rasta izvan
unificiranog pristupa imalo bi za posljedicu
neproučavanje važnih makroekonomskih
pitanja; Što je uzrok ciklusa u
gospodarstvu? Koja je uloga monetarne
politike u krizama? (vidi više za RH; Škare,
2014)
Pitanja?
MEĐUZAVISNOST SIROMAŠTVA I
EKONOMSKOG RASTA – Istraživanje
kroz pojam ciklusa siromaštva
(rad u progresu)
prof.dr.sc. Marinko Škare
dr.sc. Romina Pržiklas Družeta
HDE, Sesija: “Što kažu mladi
znanstvenici”
Međuzavisnost siromaštva i ekonomskog
rasta”- istraživanje kroz pojam ciklusa
siromaštva
Sadržaj:
 Svrha i cilj
 Hipoteze
 Metodologija
 Zaključak
Svrha i cilj



Istražiti međuovisnost siromaštva i ekonomskog
rasta (naglasak na ustrajnosti siromaštva i
ekonomskog rasta)
Istražiti prirodu siromaštva
Istražiti međuovisnost ciklusa siromaštva i
poslovnih ciklusa
Svrha i cilj
Odgovoriti na pitanja:
 Da li je ekonomski rast sam po sebi dovoljan u
borbi protiv siromaštva?
 Da li trade-off između pro-poor i pro-growth
politika može dovesti do ustrajnosti siromaštva
(ciklusa)?
 Da li je ustrajnost siromaštva rezultat
pomanjkanja raspoložive hrane?
Svrha i cilj
Odgovoriti na pitanja:
 Da li su ekonomski rast i tehnološke promjene
popraćene kako je Shumpeter nazvao
kreativnom destrukcijom?
Hipoteze


Ho:Ekonomski rast
ima pozitivan utjecaj
na smanjenje stope
siromaštva ali ne po
defaultu
H1: Kombinirani
pristup Pro-growth i
pro-poor politika
osigurava učinkovitost
u borbi protiv
siromaštva
Hipoteze

H2: Poslovni ciklusi i siromaštvo dvije su
strane iste medalje; ciklusi siromaštva
povezani su sa ciklusima u gospodarstvu
Tematika


Borba protiv siromaštva primarni je cilj
modernih ekonomija 21 st (Milenijski
razvojni cilj)
Priroda siromaštva i ekonomskog rasta u
središtu je istraživanja ekonomskih filozofa
u staroj Grčkoj, Rimu, Indiji, Egiptu,
Babilonu
Tematika


Razlog leži u činjenici što se od pojave
prvih velikih civilizacija osiguranje
dostojanstvenog životnog standarda
nametnulo kao temeljni cilj država
neovisno o njihovom ustroju
No, kako je došlo do evolucije samih
pojava te promjene konteksta pojava,
unutar globaliziranog sustava javila se i
potreba za promjenom “alata” za
objašnjenje složenog procesa.
Tematika


Rane debate druge polovice dvadesetog
stoljeća vodile su k toleranciji nejednakosti
u dohocima i trajanju siromaštva te su bile
bazirane na “trickle-down” pristupu koji se
temeljio na pretpostavci kako će rast
automatizmom eliminirati siromaštvo.
No, 70-ih kako su zlatne godine odmicale,
uvidjelo se kako unatoč visokim stopama
rasta raste i nezaposlenost i siromaštvo
Tematika


Neoklasična doktrina koja je vladala u to
vrijeme nije pronašla riješenja da putem
svojih teorija i alata objasni negativne
tržišne eksternalije.
Nedostatna analitička sredstva koja su
stajala na raspolaganju nisu mogla
objasniti složen proces ekonomskog rasta,
te su bila neprikladna pri formuliranju
prijedloga ekonomske politike
Tematika


Završetkom godina brzog rasta 70-ih,
značajan porast siromaštva i nejednakosti
80-ih i 90-ih u mnogim zemljama
uključujući i razvijene zemlje, potakla je
nova istraživanja i oživjela tematiku.
Naime, širenjem jaza između bogatih i
siromašnih postalo je evidentno da nije
moguče rast promatrati odvojeno od
siromaštva te da gospodarstva ne moraju
bezuvjetno konvergirati
Graf 1. Stope rasta p.c. outputa Zapadna
Eurpa i Sj Amerika
4.50%
4.00%
3.50%
Western Europe
North America
3.00%
2.50%
2.00%
1.50%
1.00%
0.50%
0.00%
1700-1820
1820-1870
1870-1913
1913-1950
1950-1970
1970-1990
1990-2012
Tematika

Iako se krajem 80-ih i 90 ih javljaju novi teorijski
doprinosi temeljeni na multidimenzionalnom
pristupu koji naglašavaju kako je ekonomski rast
endogeni rezultat ekonomskog procesa (Datt&
Ravallion, 1992; Kakwani 1993, Easterley 2000,
Bourguignon 2003, Adams (2004).. još uvjek nije
postignut konsenzus o međuovisnosti pojava
(obzirom na kompleksnost i nedovoljnu
metodološku istraženost)
Tematika


Nedovoljan teorijski doprinos bilježi i područje
istraživanja ciklusa siromaštva (fenomen kada
siromašne obitelji postaju siromašne za barem
zadnje tri generacije; )
Posebice istraživanja međuovisnosti ciklusa i
gospodarskog rasta; što je neophodno jer bi se
na taj način moglo odgovoriti na pitanje koja je
uloga pro-poor i pro-growth politika i kakva ona
treba biti...
Metodologija
U svrhu dokazivanja hipoteze razviti će se:
 Panel cointegration models (Granger
causality test)

Identifiicirati cikluse siromaštva; “Poverty
cycle tracer model”
Znanstveni doprinos

Dokaz o
međuovisnosti ruši
tradicionalnu
teoriju razvoja i
ukazuje na
nužnost primjene
endogenog
pristupa
Znanstveni doprinos

Signifikantnost doprinosa može biti ne
samo za ekonomiju u praksi, poslužiti i kao
doprinos ekonomskoj teoriji, pronovirajući
promjene standardne politike, poglede na
ekonomske teme, te primjenu novih “alata”
za analiziranje ekonomskih problema
(poverty cycle tracer model...)
Zaključak



Povećanje ekonomskog rasta vodi do smanjenja
siromaštva ali ne po defaultu (ekonomski rast je
potreban ali ne dovoljan uvjet za smanjenje
siromaštva)
Ukoliko pro-growth politke nemaju pro-poor
utjecaj trickle-down teorija nema jačeg
znanstvenog uporišta
Zemlje koje uspješno primjenjuju obje politike
uspjet će postići jači i dugoročno održivi rast i
reducirati ili smanjiti siromaštvo
Zaključak

Trade off između pro-poor i pro-growth
politika može dovesti do ustrajnosti
siromaštva (ciklusa)

Pri izučavanju poslovnih ciklusa i
siromaštva potreban unificiran pristup za
razliku od dominirajućeg egzogenog
Napomena:
•
•
“Ovaj rad u progresu je financirala
Hrvatska zaklada za znanost projektom
9481 Modelling Economic GrowthAdvanced Sequencing and Forecasting
Algorithm”
“Mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke
navedene u ovom materijalu odnose se na
autora i ne odražavaju nužno stajalište
Hrvatske zaklade za znanost”
Question?
Suggestion?
Literatura


1. Škare, M. (2014): Zbornik radova;
Razvojni potencijali hrvatskog
gospodarstva; Mjerenje međuzavisnosti
poslovnih ciklusa i ekonomskog rasta u
Hrvatskoj primjenom spektralne analize”,
HAZU, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski
Fakultet, Zagreb, str. 53-77
2. Škare, M (2010): “Can there be a
golden triangle”of internal equilibrium”,
Journal of Policy Modeling 32, pp.562-573
Literatura:



Škare (2010): “ Hrvatska u čeljusti zlatnog
trokuta”, RRIFIN, Ekonomija, 1, (17), pp.
79-100
Sharma (2015): “ Economics in an
Awkward Corner”, Collected works, Juraj
Dobrila University of Pula
Piketty (2014): “Capital 21 st Century”,
Harvard University Press
Literatura:

Kwasi (2010) :”Growth, Inequality and
Poverty in Developing Countries: Recent
Global Evidence, UNU-WIDER
Table 1.1: Distribution of world GDP, 2012
World
Europe
incl. European Union
incl. Russia/Ukraine
America
incl. United States/Canada
incl. Latin America
Africa
incl. North Africa
incl. Subsaharan Africa
Asia
incl. China
incl. India
incl. Japan
incl. Other
Population
GDP
(million inhabitants)
(billion euros 2012)
7,050
540
200
950
350
600
1,070
170
900
4,290
1,350
1,260
130
1,550
100%
74010%
8%
3%
13%
5%
9%
15%
2%
13%
61%
19%
18%
2%
22%
71,200
17,800
14,700
3,100
20,600
14,300
6,300
2,800
1,000
1,800
30,000
10,400
4,000
3,800
11,800
100%
25%
21%
4%
29%
20%
9%
4%
1%
3%
42%
15%
6%
5%
17%
Per capita
GDP
10,100 €
24,000 €
27,300 €
15,400 €
21,500 €
40,700 €
10,400 €
2,600 €
5,700 €
2,000 €
7,000 €
7,700 €
3,200 €
30,000 €
7,600 €
Equivalent
per capita
monthly
income
760 €
1,800 €
2,040 €
1,150 €
1,620 €
3,050 €
780 €
200 €
430 €
150 €
520 €
580 €
240 €
2,250 €
570 €