Transcript Ptice lete na sve strane

• Rašireni su diljem
svijeta, a najviše ih ima
u Europi i Aziji. Vrlo se
brzo prilagođavaju
uvjetima zemalja koje
nastanjuju, a neke vrste
toliko su prilagodljive da
ih se praktično može
svrstati u pripitomljene
ptice koje nimalo ne
uznemirava čovjekova
prisutnost.
Svejedi su, a za izgradnju
gnijezda koriste sve
mogućnosti koje su im na
raspolaganju - udubine u
zidovima, napukla stabla,
napuštena gnijezda većih
ptica, itd.
U Hrvatskoj i u nekim
drugim zemljama obični
vrabac se naziva i vrapcem
pokućarcem. U Americi
vrapca nazivaju engleskim
vrapcem da bi ga
razlikovali od autohtonog
američkog vrapca.
• vrsta ptice koja
originalno potječe iz
Evrope, Azije i
Sjeverne Afrike, a
dovedena je i u
Australiju i Novi
Zeland.
• Spada u pjevačice.
Mužjak je crne boje perja,
crno-smeđe boje nogu, a
kljun je dug i žuto-crvene
boje. Ženka je smeđe boje s
ponekom crnom mrljom i
prilično je neugledna. Nešto
je svjetlije boje na trbuhu, koji
je posut mnoštvom pjegica
smećkaste boje. Noge su joj
tanke i sivometalne boje sa 4
prsta na kojima se nalaze
sitne kandže.
Uglavnom živi uz šumarke,
na livadama, u gradovima
itd.
Kos je svejed koji se
uglavnom hrani insektima,
puževima, crvima, obožava
iskopavati gliste u vrtovima, a
dopunjava prehranu i
orasima, sjemenkama i
koštunjavim voćem. Zimi
jede bobice koje ostaju po
granama i razne sjemenke
koje nalazi.
• ima dug i crven kljun.
• Ima dug vrat i duge,
crvene i tanke noge. Perje
joj je bijele boje, a na
krilima se nalazi nešto
dugog i crnog perja.
Ženka i mužjak ne
razlikuju se s obojenošću.
• Staništa su joj područja
uz močvare, poplavne
livade i vlažne šume. Let
joj je spor.
Glasa se klepetanjem. Hrani
se različitim malim
životinjama, kao što su kukci,
svime onim što može uloviti.
U travnju ili svibnju savija
veliko gnijezdo, u krošnji
stabla ili na krovovima kuća.
Najčešće ima pet jaja. Oba
roditelja sjede na jajima i
brinu se o mladima. Živi u
srednjoj i istočnoj Europi.
• Svraka je lako
prepoznatljiva crnobijela ptica, iznimno
dugog repa.
• Svraka se hrani kukcima,
malim sisavcima, jajima
i mladim pticama.
Ženka u gnijezdo snese
od 5 do 8 jaja te na
njima sjedi na njima
nekoliko tjedana. Iz njih
se izlegu ptići koji
nemaju perje. Nakon
nekoliko dana, ptići već
imaju crno-bijelo perje.
• Galebovi su dugokrile
ptice koje žive svugdje u
blizini mora, ali isto tako i
pored jezera i rijeka.
• Odrasle su ptice bijele
sa sivim krilima, a
mladi su sivo-smeđe
boje. Noge i kljun s u
prepoznatljivo žute
boje.
Većina vrsta galeba su
svežderi koji, već prema
prilici, jedu živu hranu ili
otpatke i strvinu. No ipak
preteže životinjska hrana
kao što su ribe, mekušci
raci ili bodljikaši, a
ponekad i mali glodavci.
Galebovi su prilično glasne
ptice, što se još pojačava
jer su društvene, pa se
glasa više njih
istovremeno. Svoje krikove
najčešće puštaju u nizu,
jedan za drugim.
• orlovi imaju velike i
snažne zakrivljene
kljunove za kidanje
mesa, snažne i mišićave
noge i velike panđe.
Imaju i izrazito dobar vid
koji im omogućava da
ugledaju potencijalni
plijen iz daljine.
Orlovi grade gnijezda
na visokom drveću ili
liticama. Mnoge vrste
nesu dva jaja, ali
stariji, snažnij ptić
često ubije mlađeg
brata ili sestru kada se
izlegne. Dominantni
ptić je obično ženka,
jer su one veće od
mužjaka. Roditelji ne
pokušavaju zaustaviti
ovo ubijanje.
• Zbijene su građe, imaju
kratak vrat, te kratke i
uske noseve.
• Golublja gnijezda
golubovi najčešće
izrađuju od štapića
pronađenih u prirodi.
Na golubljim jajima za
vrijeme inkubacije sjede
i mužjak i ženka.
Golubovi se hrane
sjemenjem, voćem i
biljkama. Za razliku od
ostalih ptica,
proizvode vlastito
mlijeko. Golublje
mlijeko ima vrlo visoke
nutritivne vrijednosti,
a roditelji njime hrane
svoje mlade.
• Boja perja ovih ptica jako
varira, od jednobojnih
zagasito smeđih, pa do
vrlo živih i sjajnih boja.
Većina vrsta je uglavnom
zelene boje s mrljama
izraženih boja,
svijetložute, crvene ili
plave. Druge su većinom
bijele i žute, a nekoliko ih
je i plave boje.
Mogu biti dugi od 9 do 100 cm.
Dok su neki graciozni, drugi su
maleni i zdepasti.
Izuzetno su vokalne ptice, s
uglavnom grubim i
nemelodičnim glasovima. U
zatočeništvu neke vrste postaju
vješte u vokalnom izražavanju.
Prvenstveno se hrane
plodovima, sjemnjem,
pupoljcima, nektarom i
peludom; ponekada jedu i
kukce.
• Divlja guska je
tipična ptica selica
• Guska se u Hrvatskoj
većinom uzgaja uz
rijeku Dravu, Savu i
Dunav
Uvjet za držanje gusaka
nije voda, već trava, jer
je guska tipična pašna
domaća životinja.
Guske snesu u proljeće
običn9 12 – 15 jaja na
kojima odmah ostanu
sjediti.
Nakon 30 dana izvale se
guščići.
• Lastavice nastanjuju sve
kontinente osim Antarktike.
Smatra se da potječu iz
Afrike, jer tamo živi najviše
vrsta. Također se pojavljuju
na mnogim otocima.
• Karakteristika ovih ptica je
njihova prilagođenost lovu
za hranom u letu: kukce
hvataju u zraku.
• Tijelo im je vitko, a krila
uska. Kljun je kratak, a
grkljan mogu široko otvoriti.
Porodica obuhvaća 75 vrsta.
Lastavice su selice. Oblik repa
im je vrlo specifičan i po njemu
su dobili ime razni predmeti, pa
i leptir lastin rep. Nekoliko vrsta
je postalo ranjivo zbog ljudskih
aktivnosti na njihovim
područjima, ali su mnoge druge
imale koristi od promjene
okoliša i sada žive i blizu ljudi.
• U letu se glasno
glasaju zvukom koji
liči na šuplje korrk ili
korkh. Gavran može
vrlo dobro oponašati
i glasove drugih
vrsta. Može iznimno
dobro imitirati
ljudski govor.
Obični gavrani su stanarice. U
vrijeme "udvaranja" koje je kod
gavrana zimi, može ih se vidjeti
kako u paru u letu izvode
akrobacije. Okrugla gnijezda
grade na stijenama ili stablima,
a u novije vrijeme sve češće na
dalekovodima. Ove ptice žive u
trajnim parovima, a isto
gnijezdo koriste više godina. Na
četiri do šest jaja pretežno leži
ženka, ali nakon što se ptiči
izlegu, hrane ih i brinu o njima
oba roditelja.
• Perje labudova je ili
potpuno bijelo, ili je
mješavina crnog i bijelog,
pri čemu bijela varijanta
može ponekad imati crne
vrškove krila.
• Crni labudovi su jedina
crna vrsta labudova. Imaju
bijele vrškove krila i
izraženo crveno obojene
kljunove. Mužjaci i ženke
su uvijek vrlo slični.
Raspon krila im može doseći dva
metra, a mogu težiti 15 kilograma.
Suprotno krilima, noge su im
relativno kratke, tako da labudovi
na tlu djeluju prilično nespretno. No
zato imaju vrlo snažne letne mišiće
pa mogu preletjeti i više od tisuću
kilometara do svojih gnjezdišta na
sjeveru.
Oba roditelja zajedno brinu o
mladuncima. Ostaju s njima do
godine dana.
Navodi o životnom vijeku labudova
su vrlo različiti. Kreću se od 19 pa
do 50 godina, a dijelom i puno više
od toga.
• Pingvini su grupa ptica
koje ne mogu letjeti
• Zbijeno tijelo s uskim
ali snažnim perajama
u koje su im se
preoblikovala krila čini
ih vrlo dobro
prilagođenim životu u
vodi.
Oči pingvina su građene
da omoguće oštar vid
pod vodom.
Pingini se na kopnu
međusobno
sporazumijevaju
glasanjem zvukovima
koji podsjećaju na zvuk
trube. Neki puštaju
glasove poput
magarećeg revenja, pa
se jedna vrsta i zove
magareći pingvin.
• sove su vrlo korisne ptice i u našoj
zemlji su zaštićena vrsta
• U svijetu su danas poznate 134
vrste sova, od toga se u Europi
gnijezdi 13 vrsta, u Hrvatskoj 10.
• treba znati da nisu sve sove
isključivo noćne ptice! Naime, ima
onih koje vole zoru i predvečerja,
potom one koje su podjednako
aktivne i danju i noću te one koju
su čak nešto aktivnije danju.
Sova ima bešuman let. Ima i
noge i prste obrasle perjem –
ovo im služi da budu još
nečujnije prilikom obrušavanja
na plijen. Osim toga, perje na
nogama ih grije te štiti od
ugriza plijena.
Sove su grabežljivice i jedu sve
– glodavce, gliste, kukce, ali i
vodozemce i gmazove te druge
ptice. Mnoge sove hrane se
isključivo jednom vrstom
hrane. U Aziji, primjerice,
postoji vrsta sove koja jede
isključivo ribu.
• Prilično je plašljiva ptica.
Živi na Sredozemlju, u
južnoj i srednjoj Europi.
Rado boravi pokraj vode.
U Aziji je prilično rjetka, a
kod nas se može
ponekad naći u tolikom
broju da čini štetu. Selica
je te se seli u listopadu.
Zimu provodi u Africi, u
područjima južno od
Sahare.
Boja joj je sivkastosmeđa. Sa strane
na vratu ima pet crnih pruga
omeđenih srebrnastobijelom bojom.
Guša i gornji dio grudi su joj crveni
kao vino, a ostali dijelovi doljnjeg
dijela tijela su plavkastosmeđi, te
prelaze mjestimično u smeđebijelu
boju. Hrbat je mrkosive boje, a
pokrovna pera na leđima su pretežno
riđe boje. Dugačka je od 26 do 30 cm,
raspon krila joj je 50 cm, a dužina
repa 12 cm. Teška je oko 300 grama.
Uzgaja se i pripitomljena u kavezima
zbog ugodnog gugutanja. Kljun joj je
crne boje, a noge jarkocrvene. Glas
joj je veoma ugodan i lijepo odzvanja
kroz šumske udoline.