Transcript ppt

DJEČJA IGRA I
PEDAGOGIJA
IGRE
Anamarija Plašćak
Gordana Pavlović
IGRAJU LI SE SAMO LJUDI??
Igra je više od obične fiziološke pojave ili
psihičkog refleksa.
U igri postoji nešto “pri igri” što nadilazi
neposredne potrebe života i pruža smisao
igri.
(Huizinga,1992)
HIPOTEZE :
 Igra je nastala kao izljev preobilne životne
energije.
 Nastala je kao zadovoljstvo od nekog
ponavljajućeg instinkta.
 Sastoji se od obuke mladunčadi za ozbiljan rad
koji će život kasnije od njih zahtijevati.
 Služi kao vježba u ograničenjima potreba
pojedinca.
 Igra je nastala kao posljedica urođenog nagona
za vježbanjem određene sposobnosti ili iz želje za
dominacijom i natjecanjem.
 Služi za oslobođenje od psihičkih tenzija.
 Kako bismo povratili energiju potrošenu na
jednoličnu aktivnost.
(Huizinga,1992)
Što je to igra?
• Javlja se kod onih vrsta mladunčadi koja
ne nasljeđuju gotove obrasce ponašanja.
• Igra je najizrazitiji oblik dječje aktivnosti.
• Smatra se primarnim načinom učenja o
sebi, drugima i okolini; univerzalna je, svoj
djeci poznata, instinktivna te bitan dio
odrastanja i formiranja osobnosti.
• Igra je sredstvo odgoja djeteta
(Duran,2003)
Igra je suprotnost ozbiljnosti?
NETOČNO
• Ako smatramo smijeh suprotnost ozbiljnosti većina
ljudi smatra da igra nije ozbiljna.
• Nogomet, šah se igraju u dubokoj ozbiljnosti.
• Smatra se da se samo ljudi mogu smijati a igra je
zajednička ljudima i životinjama
(Huizinga,1992)
PEDAGOGIJA IGRE
 Usredotočuje se na obrazovnu vrijednost
ovog područja.
 Igru karakteriziraju dvije smjernice :
1. Spontani i prirodni smjer
2. Namjerni smjer
(Farne, 2005)
Pogledi na igru:
1. Ulaganje u igru kao u obrazovni uređaj.
2. Vraćanje prirodne dimenzije igre.
3. Uzima u obzir igračke i njihov identitet
kao pedagoške uređaje i kao medij.
(Farne, 2005)
Ulaganje u igru kao u obrazovni uređaj
IDEJA: korištenje igre kao funkcionalni
uređaj da bi se povećala kvaliteta.
Princip : “Ludendo Docere”
Prema Mantessorri
Igra je dječji posao. Da bi se igrali na
učiteljima je da ih opskrbe alatom i
odgovarajućim okruženjem da bi se ona
izvodila u najboljoj varijanti.
(Farne, 2005)
„Čitajte djeci bajke ako želite da budu
pametna, ako želite da budu još pametnija,
čitajte im još više bajki.”
(Einstein)
Renenutet
Močna božica sa Sjeverne
obale Nila.
Smatra se da je između
ostalog bila božica dadilja
te je kao takva nadzirala
dojenje dojenčadi i štitila
malu djecu.
(http://www.ancientegyptonline.co.uk/renenutet.html
http://www.touregypt.net/featurestories/renenutet.htm)
Istraživanje: Pripovijedanje kao poticaj za dječju
igru
Cilj: Utvrditi povezanost pričanja pripovijetki i
dječje igre.
METODOLOŠKI OKVIR:
• Istraživanje obuhvaća analizu ispitivanja
mišljenja i stavova 127 odgajatelja u
Dalmaciji.
• Instrument je upitnik u kojem su odgajatelji
pisali svoje stavove o tome koliko
pripovijedanje ima utjecaja na igru.
• Podaci su obrađeni primjenom statističkog
programa SPSS20.
(Bačeković-Mitrović, 2013)
REZULTATI:
Djeci u vrtiću pripovijedate priče
Dječji vrtić
Redovito
Ponekad
Ukupno
Ž
%
Ž
%
Makarska
32
91.4
3
8.6
35
Split
33
94.28
2
5.72
35
Trogir
26
96.29
1
3.71
27
Dubrovnik
25
83.33
5
16.67
30
Ukupno
116
91.33
11
8.66
127
Redovito = svakodnevno, ponekad = 2 do 3 puta tjedno
(Bačeković-Mitrović, 2013)
(Bačeković-Mitrović, 2013)
ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA:
• Iako istraživanje još traje, zaključeno je da
pripovijedanje neosporno utječe na dječju igru.
(Bačeković-Mitrović, 2013)
Podjela igre i primjeri
• Igra predškolskog djeteta se na dvije
razine:
spoznajna
društvena
(Bačeković-Mitrović, 2013)
• Spoznajna razina igre:
funkcionalna igra
konstruktivna igra
igra pretvaranja/simbolička igra
igre s pravilima
(Bačeković-Mitrović, 2013)
• Društvena razina igre:
promatranje
samostalna igra
usporedna igra
usporedno-svjesna igra
jednostavna socijalna/povezujuća
igra
komplementarna i uzajamna igra
suradnička igra
(Bačeković-Mitrović, 2013)
Dojenačka dob i predškolska dob
• Dojenačka dob:
započinje igru
funkcionalna igra
• Predškolska dob:
konstruktivna igra
individualna igra, ali mogu i roditelji
sudjelovati
(http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/387/1/)
• Djetetova dob se s vremenom mijenja:
okupirajuća igra
promatranje
samostalna igra
povezujuća igra
suradnička igra
(http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/387/1/)
Odabir igračke
• Pri odabiru igračke treba voditi brigu o:
interesu djeteta
dobi djeteta
sigurnosti
higijeni
kognitivnim sposobnostima
(Pulkkinen, 2008., http://oc-pgz.hr/121003.html)
Primjerene igračke prema dobi djeteta
• Djetetu do godinu dana treba darovati:
zvučne
svjetlosne
pokretne igračke
• U prvoj godini:
igračke za vodu
slikovnice koje se peru
igračke koje su guraju ili vuku
(http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48)
• Do 2 do 3 godine:
 posuđe slično pravom
 lutka za oblačenje/svlačenje
 glazbene igračke
 velike kocke
• Od 4 do 5 godine:
 slagalice
 kostimi
 bojice
(http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48)
• Predškolska dob:
čovječe ne ljuti se
mlin
Memory
(http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48)
Istraživanje: Čime i kako se igraju naša djeca
• Cilj istraživanja je ispitati kriterije za izbor igračaka
i spremnost roditelja za uključivanje u zajedničku
igru.
METODOLOGIJA:
• Litvansko istraživanje (Glebuviene & Tarasoniene,
2007) istraživao se utjecaj suvremenog društva
koje počiva na modernoj tehnologiji na odabir
dječje igračke.
• U ovom istraživanju sudjelovalo je 26 predškolskih
institucija tj. 400 djece u dobi od 5 do 7 godina
• Instrument je upitnik u kojem su odgojitelji pisali
svoje stavove i zapažanja o tome s čime se
najčešće igraju djeca.
(Klemenović, 2013)
• Istraživanje je pokazalo:
 Djeca većinu vremena posvećuju
suvremenim lutkama i figuricama
 Igraju se replikama uređaja moderne
tehnologije te kompjuterskim i video
igricama
(Klemenović, 2013)
• Testiranje roditeljskih kriterija za odabir
igračke:
• 1995. „Opinion Research Corporation“
provodi istraživanje o roditeljskim
kriterijima pri odabiru igračke.
• Roditelji su ispunjavali upitnik o tome što
im je najvažnije pri odabiru igračke.
Po izdržljivosti
31%
Prihvatljiva cijena
25%
Smatraju da to dijete želi
24%
Edukativne su
23%
(Klemenović, 2013)
• 1979 objavljeno još jedno istraživanje na tu
temu, ispitano je 88 roditelja, istraživanje
provodi Sutton-Smith
• Roditelji su ispunjavali upitnik o tome što
im je najvažnije pri odabiru igračke.
Edukativne su
84,09 %
Potiču maštu
75 %
Sigurne su
72,72%
(Klemenović, 2013)
• 1991 Christensen i Stocklade proveli
istraživanje na temu roditeljskih kriterija za
odabir dječje igračke
• Ispitali su 230 roditelja s djecom od 2-5
god.
• Roditelje su zamolili da napišu listu od 10
najbitnijih kriterija prilikom kupnje igračka.
(Klemenović, 2013)
• Rezultati:
• Roditelji su naveli 45 različitih kriterija za odabir
igračke. Najzastupljeniji su slijedeći kriteriji:
 Sigurnost
 Igračka treba biti zanimljiva
 Igračka treba poticati maštu
 Igračka treba razvijati kreativnost
 Treba biti kvalitetno napravljena
 Bez oštrih rubova
 Stilski uređena
 Biti u skladu sa željama djeteta
 Izdržljiva
 Biti prilagođena djetetovom stupnju
razvoja.
(Klemenović, 2013)
• Zaključak istraživanja:
 Roditelji razumiju važnost djetetove igre i
odabira igračke. Spremni su se uključiti u
zajedničku igru s djecom i svjesni su da
imaju važnu ulogu u razvoju djeteta.
(Klemenović, 2013)
Istraživanje:Uloga roditelja u važnosti
i utjecaju igre tijekom odrastanja
Cilj provedbe ovog anketnog istraživanja je
ispitati mišljenja roditelja djece ranije
školske dobi prema igri.
METODOLOŠKI OKVIR
• Upitnik je ispunjavalo 78 roditelja.
• Podaci dobiveni upitnikom obrađeni su
prema odgovorima na svaku od 10
čestica upitnika. Obzirom na broj
odgovora prema stupnjevima Likertove
ljestvice, rezultati su prikazani u
postotnom iznosu.
(Bačeković-Mitrović,2013)
REZULTATI
(Bačeković-Mitrović, 2013)
• Zaključak:
• Pokazalo se da današnji roditelji slijede
suvremeni trend odgoja i odgojnog
sustava. Roditelj razumije i promatra dijete
kroz razvojne karakteristike, poštuje
njegova prava.
• Roditelj se stavlja u ulogu promatrača i
pušta dijete da samo istražuje svoje
potrebe.
(Bačeković-Mitrović, 2013)
Savjeti za roditelje
 nemojte zaboraviti sve bitne funkcije dječje igre u
predškolskom razdoblju
 svakoga dana odvojite vrijeme za igru s djetetom
 koristite društvene igre za zabavu i druženje cijele obitelji
 naučite dijete da prihvati i pobjedu i poraz kao normalan dio
igre i aktivnosti
 tijekom igre ističite djetetove vještine i vrline, čime ćete
potaknuti stvaranje djetetovog osjećaja kompetentnosti
 ukoliko dijete mora prekinuti igru, omogućite mu prijelazno
razdoblje tako da ga npr. upozorite da ima na raspolaganju
još 15 minuta, pa još 5 minuta, nakon čega mora završiti s
igranjem
 dodatno vrijeme zajedničke ili samostalne igre možete
koristiti i kao nagradu za poželjna ponašanja djeteta.
(http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/poticanje-zdravog-psihofizickog-razvoja-djece-kroz-igru/)
Zaključak
• Igra je temeljna djetetova aktivnost
• Kroz igru dijete razvija socijalne,
emocionalne, tjelesne i spoznajne
kompetencije
• Uskraćivanjem djetetu igre, uskratili smo
mu njegov fizički i psihički razvoj
Literatura:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Duran, M.(2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Eret, L., Odrasli i igra djece/Adults and children’s play //Play and playing in early
childhood//. Bačeković-Mitrović, D. Omep Hrvatska, Alfa d.d. Zagreb. (2013). Str. 210218.
Farne, R.(2005). Pedagogy of play. Springer.
Glavica, R.(2008). Kako izabrati igračku.
http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48
Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed.
Klemenović, J. (2013). How Do Today’s Children Play and with Which Toys? Učiteljski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 16 (1/2014), 181-200.
Pulkkinen, A. (2008). Razvoj djece kroz igru. Mozaik knjiga.
Prvčić, I., Rister, M., (2002). Igra mora biti dječja svakodnevnica.
http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/387/1/
Vela Vrabec, N. (2008). Igrajte se sa svojom djecom.
http://oc-pgz.hr/121003.html
Visković, I., Flego Sumić, M., Okruženje za igru/Play environment //Play and playing in
early childhood//. Bačeković-Mitrović, D. Omep Hrvatska, Alfa d.d. Zagreb. (2013).
Str. 183-193.
http://www.ancientegyptonline.co.uk/renenutet.html
http://www.touregypt.net/featurestories/renenutet.htm
http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/poticanje-zdravog-psihofizickog-razvoja-djecekroz-igru/