Transcript Memorije
Memorije Vrste memorija i osnovni pojmovi Ispisne memorije Programibilna polja Upisno ispisne memorije Proširenje kapaciteta memorije Memorija podatak pohranjuje u obliku binarnih brojeva.(brojeve,slova,sliku…) Memorije su organizirane u riječi. Duljina riječi mjeri se u bit-ima. (4 bitne riječi, 8-bitne,16-bitne,32-bitne 64-bitne itd.) Ako je riječ 8-bitna onda je to byte(bajt). Memorijsko polje sačinjeno je od više riječi: npr 1024 riječi , 2048 riječi itd. Polje je nekad podijeljeno na stranice. Memorijske stranice kod mikroračunala obično iznose 256 riječi ili 256 byte.ako su 8-bitne. Polja su kod manjih kapaciteta dvodimenzionalna , a kod veći kapaciteta memorija imamo 3D polja. Za pristup podatku kod 3D memorija koriste se dva dekodera. Jedan odgonetava stupce a drugi retke. Na kraju se dolazi do tražene lokacije. Kapacitet memorije ovisi o broju riječi ali i veličini riječi. Primjer: adresno polje(broj riječi je 1024) ,veličina riječi je 4 bita. Kapacitet je 512 B. Ako bi riječ bila=1B onda bi kapacitet bio 1024B. Vrste memorija Ispisne memorije: ROM ,PROM,EPROM,EEPROM,FLASH Upisno ispisne memorije: RAM,SAM,SRAM,DRAM,SDRAM (SynchronousDRAM) vezano za FSB(front side BUS) DDR (double data rate),upravljana chipsetom(chip koji upravlja radom sabirnice između procesora i radnih memorija) Postoje DDR1 ,DDR2 …..brzina DDR4 >1600MHz). Programibilna polja: PLA,PAL,GAL,PLD,CPLD,FPGA,OLMC Adrese Sadržaj- podaci Kod ispisnih memorija podaci se rijetko mijenjanju. Kod ROM memorije podaci su unešeni tvornički i ne mijenjaju se nikad. Ako je memorija tipa PROM podaci se unose od strane korisnika nakon proizvodnje, ali se ti podaci više ne mijenjanju. Kod EPROM I EEPROM podaci se mogu mijenjati više puta ,a li vrlo rijetko. Kod flash memorija podaci se mijenjaju reprogramiranjem više puta. Read Only Memory Programable Read Only Memory Eraseable Programable Read Only Memory Electricaly Eraseable Programable Read Only Memory Uobičajena konstrukcija Ispisnih memorija: •Na ulazu – dekoder •Na izlazu – Koder Prilikom unosa podataka (programiranja) mijenja se sastav kodera ili dekodera a ponekad i jednog i drugog. Ovo nije klasična slijedna memorija nego ona spada u kombinacijske sklopove jer je od takvih i napravljena. Kad naulaz dovodimo ardrese i očitavamo podatke onda se memorija ponaša slijedno.(sekvencijski). Primjeri korištenja takvih memorija: BIOS CMOS na matičnim pločama računala i sličnih uređaja. Često ih možemo pronaći u TV prijemnicima, smart telefonima ili pak u automobilima,robotima i strojevima u industriji. Dekoder služi za odabiranje adrese podatka. Koder se mijenja ovisno o sadržaju. Ovdje je koder programibilan. Kod ROM memorija programira se polje KODERA – sklopovi ILI Jedan od načina kako se izvodi ROM – tvornički programirljiva memorija. U skladu s tim imamo MOS ROM i bipolarni ROM . Na slici je prikazan MOS ROM. Usporedimo tablicu i shemu. Tamo gdje je u tablici Y u 0 imamo kratki spoj retka i FET-a. Tamo gdje je u tablici Y u 1 imamo prekid između vrata FETa i retka riječi. Za vježbu napraviti Y=X^2. Riješiti zadatak i pomoću dekodera i kodera. • Što je to adresno polje? • Koliko memorije može adresirati procesor čije se adresno polje kreće od 0 do 65535 (0000-FFFF)? • Što je memorijska riječ a što stranica?Koji je kapacitet memorijske stranice? • Što je nositelj podatka kod DRAM a što kod SRAM memorija? Što je nositelj podatka kod ROM memorija? Što je nositelj podatka kod PROM ,EPROM,EEPROM memorija? • • Koji sklop traži memorijske lokacije adrese podataka?