Transcript Slide 1

ANTIMIKROBNE TVARI IZ HRANE
1Prof
dr Midhat Jašić, 2Prof dr Mirsada Hukić i, 3Prim dr Jasminka Jašić
1Farmaceutski
fakultet Univerziteta uTuzli
2Medicnski fakultet Tuzla Univerziteta uTuzli
3JU Dom zdravlja Srebrenik
Cilj izlaganja
A. Revijalno prikazati najznačajnije antimikrobne
sastojke u hrani
B. Navesti studije o uticaju sastojaka hrane na
pojedine vrste mikroorganizama
Sadržaj
1.Uvod
2.Prirodne antimikrobne tvari
3.Antimikrobne tvari kao posljedica primjene tehnologija
4.Mehanizmi djelovanja
5.Dosadašnje studije
6.Zaključci
1. Uvod
Korištenje antibiotika raste eksponencijalnom brzinom u svijetu.
Često i prekomjereno propisivanje antibiotika je jedan od
glavnih uzroka stvaranje rezistentnih mikroorganizama.
Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) i Svjeska zdravstvena
organizacija (WHO) pokrenuli su akciju širokih razmjera
usmjerenu na dizanje svijesti o racionalnoj upotrebi antibiotika.
Prepoznata je potreba za novim efikasnijim antibioticima sa
drugačijim mehanizmima djelovanja, kao i za alternativnim
mikrobicidnim i imuno-modulatornim supstancama.
1. Uvod
O čemu se obično ne razmišlja
Rezistencija
Nuspojave,
intereakcije
Trošak
1. Uvod
Savremene analitičke metode su omogućila da se kvalitativno
i kvantitativno definiraju antimikrobni sastoci iz hrane, koji
mogu biti potpora u prevenciji bakterijskih i drugih upala.
Antimikrobni sastojci iz hrane prema porijeklu mogu se
svrstati u dvije osovne grupe:
1. prirodne antimikrobne tvari,
2. tvari koje su rezultat primjene tehnologija i uticaja
okoliša u procesima proizvodnje hrane.
2. Prirodne antimikrobne tvari
Prirodni antimikrobni sastojci iz hrane su:
 mnogi spojevi iz voća, povrća i žitarica, kao što su polifenoli, alkaloidi,
saponini, glikozidi, tanini,
 komponente mlijeka i jaja kao što su lizozim, laktoferin, mucin i drugi
posjeduju antimikrobna djelovanja
 Koriste se u farmaciji i biljnoj medicini ali i u prehrambenoj industriji za
konzerviranje i poboljšanje ukusa hrane.
2. Prirodne antimikrobne tvari
Naročito su izražena antimikrobna djelovanja kod začinskog
povrća i to spojevi kao što su: alicin u bijelom luku, kapsaicini
u ljutim paprikama, piperin u papru, cimet aldehid u cimetu,
eugenol u karanfilićima, karvakol u origanu, timol u majčinoj
dušici, alil izotiocijanat u gorušici, oleuropein u maslinovom
ulju, katehini u zelenom čaju i mnogi drugi.
Antimikrobno djelovanje začina zasniva se na prisustvu
eteričnih ulja koja sadrže sumpor i alkaloide.
2. Prirodne antimikrobne tvari
Začin/ biljka
Približan
sadržaj
eteričnog
ulja (%)
Antimikrobne
komponente
Bijeli luk
0,3-0,5
Alicin
Gorušica
0,5-1,0
Alil izotiocijanat
Cimet
0,5-2,0
Cimetaldehid,
Eugenol
Karanfilići
16-18
Eugenol
Kadulja
0,7-2,0
Timol, Eugenol
Origano
0,8-0,9
Timol, Karvakol
Antimikrobne komponente začina i biljaka
Izvor: Snyder OP. (1997.) Antimicrobial effects of spices and herbs
Treba upotrebljavati svježe začine, jer
stari začini su sa manje eteričnih ulja, i
mogu nanijeti više štete no koristi.
Najjača antimikrobna aktivnost zapažena
je kod karanfilića, cimeta, muškatnog
oraščića i crnog luka.
2. Prirodne antimikrobne tvari
Dosadašnje studije
Naziv biljke
Vrsta bakterija na koje ima
efikasan uticaj
Koriander(Coriandum sativum),Origano
(Origanum vulgare),Ružmarin(Rosmarinus officinalis),
Gram-pozitivne i Gram-negativne
bakterije,uključujući Listeria m.
Bosiljak(Ocimum basilicum),Lovor(Laurus nobilis),
Sjeme kima(Carum carvil),Matičnjak(Melissa officinalis),
Ruzmarin(Rosmarinus officinalis) i
Kadulja(Salvia officinalis)
Bacillus subtilis,Clostridium
botulinum,E.coli,Listeria m.,
Salmonella typhimurium,
Staphylococcus aureus
Karanfilčić(Syzygium aromaticum),Kadulja(Salvia
Officinalis),Cimet(Cinnamomum zeylanicum)
Patogeni kao što su Bacillus s.,
Clostridium botulinum,
E.coli.,Listeria monocytogenes,
Salmonella typhimurium,
Staphylococcus aureus.
Bosiljak(Ocimum basilicum),Lovor(Laurus nobilis)
Širok spektar antibakterijskog
Efekta protiv Gram-pozitivnih i
Gram-negativnih patogenih mo.
.
Kupina(Rubus spp.),Lovor(Laurus nobilis),
Bosiljak(Ocium basilicum),Korijander(Coriandrum
sativum seeds),Cimet(Cinnamomum zeylanicum),
Majčina dušica(Thymus vulgaris)
Origano(Origanum vulgare),Kadulja(Salvia officinalis),
Majčina dušica(Thymus vulgaris)
Staphylococcus spp.
Staphylococcus aureus i E.coli
Naziv biljke
Vrsta bakterija na koje ima
efikasan uticaj
Kim(Cuminum cyminum)
Bacillus cereus,B.subtilis,
Clostridium b.,Listeria m.,
Pseudomonas fluorescens,
Salmonella enteritidis,
Staphylococcus aureus
Kopar(Anethum graveolens)
Clostridium botulinum,
Pseudomonas aeruginosa,
Staphylococcus aureus,
Yersinia enterocolitica
Komorač(Foeniculum vulgare)
Bacillus cereus,
Clostridium botulinum,
Salmonella enteritidis,
Staphylococcus aureus,
Yersinia enterocolitica
Bijeli luk(Allium vineale)
Širok spektar antibakterijskog
dejstva protiv Gram-poz. i
Gram-neg. mo.
Metvica(Mentha piperita)
Širok spektar antibakterijskog
dejstva protiv Gram-poz. i
Gram-neg. patogenih mo.
Crveni luk(Allium cepa)
E.coli,Salmonella typhimurium,
Shigella dysenteriae,
Staphylococcus aureus
Tajkarimi MM., Ibrahim S A., Cliver DO.(2010.) Food control 21: 1204
2. Prirodne antimikrobne tvari
Alicin i alilizotiocijanat su
komponente koje sadrže
sumpor.
Alicin, iz ulja bijelog luka,
smanjuje rast gram-pozitivnih
i negativnih bakterija.
Komponente koje sadrže
sumpor su prisutne i u crvenu
luku, poriluku i vlascu.
Eugenol, karvakol i timol su
fenolni spojevi i nalaze se u
cimetu, karanfilićima, kadulji i
origanu.
Frakcija eteričnog ulja kod
karanfilića je visoka, i eugenol
sačinjava 95% frakcije.
Paster i drugi su pokazali da su
eterična ulja origana i majčine
dušice koja sadrže timol i
karvakol su efikasna kao
fumiganti protiv gljivica na
uskladištenim žitaricama.
Predloženo je njihovo
korištenje kao zamjena za
hemijske konzervanse pri
čuvanje uskladištenih žitarica.
3. Antimikrobne tvari kao posljedica primjene
tehnologija
U hrani se mogu naći i ostaci (rezidue) antimikrobnih tvari koje
su produkti tehnologije u procesima proizvodnje hrane.
Ovde pripadaju različite rezidue veterinatskih lijekova, ali i
drugih sastojaka kao što su ekološki kontaminanti, pesticidi,
aditivi, migrirajući spojevi iz ambalaže, produkti prerade i
pripreme hrane, ostaci sredstava za pranje i dezinfekciju itd.
Ovi sastojci često imaju antimikrobno djelovanje ali i štetno po
ljudsko zdravlje.
3. Antimikrobne tvari kao posljedica primjene
tehnologija
Ostaci od tretiranja životinja su najčešće: antibiotici,
antiparazitni lijekovi, hormonski pripravci, antiseptici,
dezinficijensi i sredstva za smirenje.
Antibiotici se daju životinjama, kao što su krupna stoka, sitna
stoka i perad (krave, svinje, kokoši itd) kako bi se spriječilo
bolesti, ali i za neterapeutske svrhe kao što je poticanje rasta.
Njihov prekomjerno korištenje može rezultirati razvojem
bakterija koje su otporne na antibiotike i više se ne mogu
koristiti u liječenju bolesti kod ljudi.
Prvo su nam uzimali vunu potom, potom kotlete, a sad im
služimo kao skladište antibiotika
Odgovornost vlade SAD
4. Mehanizmi djelovanja
Kad je u pitanju zdravlje, ovi sastojci često imaju dvostruko
djelovanje u organizmu:
A. Direktno u neposrednom kontaktu uništavaju ili inhibiraju
različite forme mikroorganizama (putem destrukcije
fosfolipidne membrane, inhibicijom enzimskih reakcija i
djelovanjem na genetsku strukturu mikroorganizama)
B. Indirektno djeluju kao imunomodulatori.
C. Aktivni sastojci iz hrane čine pul hemijskih spojeva u
biosintezi odbrambenih komponenti.
5.Dosadašnje
5. Dosadašnjestudije
studije
In vitro eksperimenti sa antimikrobnim sastojcima biljnog
porijekla su dobro opisani u literaturi.
Antimikrobna aktivnost biljaka i začina može varirati zavisno
od ispitivanog mikroorganizma ( Bagamboula, Uyttendaele, i
Debevere, 2003).
5. Dosadašnje studije
Campylobacter jejuni:
Campylobacter jejuni je osjetljivija na prirodne antimikrobne
sastojke u poređenju sa ostalim patogenim mikroorganizmima (
Sudjana et al., 2009)
Eterično ulje Origanum minutiflorum sa svojstvom
prehrambenog konzervansa je pokazalo višestruke antimikrobne
efekte protiv Campylobacter jejuni ( Aslim i Yucel, 2007).
Clostridium perfringens
Eterično ulje karanfilića ima inhibitorni efekat protiv Clostridium
perfringens pri koncentraciji 0,4% v/w ( Davidson i Naidu, 2000 ).
5. Dosadašnje studije
Listeria monocytogenes
Ulje ružmarina je pokazalo jak antimikrobni efekat protiv
Listerie monocytogenes ( Gachkar et al., 2007 ).
Eterična ulja timola i karvakola su pokazala inhibitorne efekte
protiv L. Monoc. na 24°C u mikrobiološkoj sredini pri 0,5-0,7
w/v i bili su bakteriostatski pri koncentraciji 0,5-1,0%; borneol
izdvojen iz kadulje i ružmarina je takođe imao inhibitorni
efekat protiv L. monocytogenes pri koncentraciji 0,02-0,05%
( Davidson i Naidu, 2000 ).
5.Dosadašnje studije
Escherichia coli:
Ekstrakta guarane ( Majhenic et al., 2007 ), hloroform ekstrakta korijenja
biljke Abrus precatorious L.pri koncentraciji 84% ( Zore et al., 2007 ),
Eteričnih ulja listova, peteljki i cvjetova biljke Salvia reuterana
(
Esmaeili et al., 2008 ),
Ulja ružmarina, oleuropeina izdvojenog iz ulja masline pri koncentraciji 0,4
mg/ml; eteričnog ulja karanfilića pri koncentraciji 0,4% v/w; eteričnih ulja
timola i karvakola pri koncentracijama od 5%, 10%, 15%, 20% i cimet
aldehida i eugenola izdvojenih iz cimeta i karanfilića pri konc. od 0,05% i
0,04% ( Davidson i Naidu, 2000 ),
Linalola i metil-kavikola izdvojenih iz bosiljka pri koncentraciji 0,25%;
ekstrakta i frakcija sirka ( Kil et al., 2009 ).
Ekstrakti i ulja ekstrakta različitih začina su imali zavisne inhibitorne efekte
na E. coli kako slijedi: gorušica / senf > karanfilić > cimet > bijeli luk >
đumbir > metvica ( Sofia et al., 2007 ).
5.Dosadašnje studije
Pseudomonas sp.
Pseudomonas, posebno Pseudomonas aeruginosa su
najmanje osjetljiva grupa bakterija na djelovanje eteričnih
ulja i bioaktivnih komponenti biljnog porijekla ( Burt, 2004;
Ceylan i Fung, 2004 ).
Bioaktivne komponente iz prirodnih antimikrobnih sastojaka
su relativno slabe protiv Pseudomonas spp. ( Ceylan i Fung,
2004 ).
Antibakterijska aktivnost ulja izdvojenog hidrodestilacijom iz
listova karanfilića je bila efikasna protiv Gram-negativnih
bakterijskih vrsta kao što je Pseudomonas fluorescens ( Raj et
al., 2008 )
5.Dosadašnje studije
Staphylococcus aureus. :
Ulje ružmarina ( Gachkar et al., 2007 ),
Eterična ulja biljke Actinidia macrosperma ( Lu et al., 2007 ),
Oleuropein izdvojen iz masline pri koncentraciji 0,1% w/v je usporio rast
bakterija pri koncentraciji 0,4-0,6% w/v; eterična ulja karanfilića pri
koncentraciji 0,4% v/w ; eterična ulja timola i karvakola pri
koncentracijama 5%, 10%, 15% i 20%;
Cimet aldehid i eugenol izdvojeni iz cimeta i karanfilića pri
koncentracijama 0,03% i 0,04%, linalol i metil-kavikol izdvojeni iz bosiljka
pri koncentraciji 0,1%, listovi, kora i plodovi biljke Neolitsea fischeri.
Kurkuma ( Curcuma domestica ) i ( Curcuma viridiflora ) u omjerima 20/15
( Chen et al., 2008 ),
Eterična ulja cvjetova i listova biljke Santolina Rosmarinifolia L. ( Ionnouy
et al., 2007 ), i
Hidrodestilovana eterična ulja svježih listova i zrelih plodova biljke
Pittosporum viridulum ( John et al., 2007 ).
5.Dosadašnje studije
Vibrio parahaemolyticus
Eterična ulja timola i karvakola pri koncentraciji 0,5% kao
cjelokupni začini i 100 mikrograma / ml kao eterično ulje
( Davidson i Naidu, 2000 ),
Tanini, polimeri flavonola ( Yilmaz, 2006 ),
Curcuma domestica i Curcuma viridiflora u omjerima 18/15
su pokazale antimikrobnu aktivnost protiv Vibrio parahaemol.
( Chen et al., 2008 ) .
5. Dosadašnje studije
Gljivice i plijesni
Poznati efikasni spojevi protiv gljivica prisutnih u hrani, uključujući
Aspergillus niger, A. flavus i A. parasiticus su: ekstrakt guarane ( Majhenic
et al., 2007 ),
eterično ulje i ekstrakt metanola biljke Satureja hortensis ( Dikbas, Kotan,
Dadasoglu, i Sahin, 2008 ), koja sadrži i karvakol i timol, oleuropein
izdvojen iz maslinovog ulja pri koncentraciji 0,2 mg / ml, eterična ulja
timola pri koncentracijama 500 mikrograma / ml, 100 mikrograma / ml i
1,0%, cimet aldehid i eugenol izdvojeni iz cimeta i karanfilića pri
koncentracijama 1,0% i 100 mikrograma / ml ( Davidson i Naidu, 2000 ).
Rast Aspergillus parasiticus i proizvodnja aflatoksina su zaustavljeni
pomoću majčine dušice i limete, a menta, kukuta i estragon su zaustavili
samo rast gljivice, dok je kim kontrolisao proizvodnju aflatoksina bez
efekta na rast gljivice ( Razzaghi-Abyaneh et al., 2009 ).
5.Dosadašnje studije
Gljivice i plijesni
Hidrodestilovana eterična ulja peteljki, listova i cvjetova
karanfilića, različiti ekstrakti majčine dušice ( Davidson i
Naidu, 2000; Nejad Ebrahimi et al., 2008 ), su djelovali protiv
gljivica i plijesni.
Oleoresin izdvojen iz cimeta i cimet aldehida, kao i eugenol
izdvojen iz cimeta i karanfilića je zaustavio proizvodnju
mikotoksina Aspergillus i Penicillium vrsta pri koncentracijama
2,0 w/v i 300 mikrograma / ml ( Davidson i Naidu ).
Zaključci
1.
2.
3.
4.
5.
Potrebno je proučavati, dobro istražiti i iskoristiti antimikrobne tvari iz
hrane u potpori i liječenju mikrobnih infekcija ljudi
Prekomjerno korištenje antibiotika u proizvodnji hrane često ostaje
neprepoznato i rezultiratra razvojem rezistencije na antibiotike koji se
više ne mogu koristiti u liječenju bolesti kod ljudi.
Potrebno je više raditi na podizanju svijesti o često neprepoznatom
korištenju antimikrobnih tvari u primarnoj proizvodnji hrane i njihovom
mogućem uticaju na razvoj rezistencije na antibiotike
Edukacijom stanovništva o antimkrobnim sastojcima hrane mogle bi se
smanjiti potrebe za upotrebom antibiotika
U svijetu se vrše intenzivna istraživanja o antimikrobnim sastojcima
hrane, zbog rizika rezistencije na antibiotike kako bi se razvili prirodni i
sigurni načini kontrole infektivnih oboljenja.
Reference
•
Peter S (1997). Antimicrobial Effects Of Spices And Herbs. Hospitality Institute Of Technology And Management St. Paul, Minnesota.
http://www.hi-tm.com/Documents/Spices.html
•
Ahlberg P (2000). New antimicrobial compound finds application in food processing
http://www.meatandpoultryonline.com/article.mvc/New-antimicrobial-compound-
•
Blackburn V. (2003.) What is a Mucin? http://www.wisegeek.com/what-is-a-mucin.html Accessed 26 July 2011
•
Abdalla, A. E. M., Darwish, S. M., Ayad, E. H. E., & El-Hamahmy, R. M. (2007). Egyptian mango by-product 2: Antioxidant and
antimicrobial activities of extract and oil from mango seed kernel. Food Chemistry, 103(4), 1141–1152
•
Angioni, A., Barra, A., Cereti, E., Barile, D., Coisson, D. J., Arlorio, M., et al. (2004).Chemical composition, plant genetic differences,
antimicrobial and antifungalactivity investigation of the essential oil of Rosmarinus officinalis L. Journal of Agricultural and Food
Chemistry, 52(11), 3530–3535.
•
Arques, J. L., Rodriguez, E., Nunez, M., & Medina, M. (2008). Inactivation of gram-negative pathogens in refrigerated milk by reuterin in
combination with nisin or the lactoperoxidase system. European Food Research and Technology, 227(1), 77–82.
•
Aslim, B., & Yucel, N. (2007). In vitro antimicrobial activity of essential oil from endemic Origanum minutiflorum on ciprofloxacinresistant Campylobacter spp.Food Chemistry, 107(2), 602–606.
•
Bagamboula, C. F., Uyttendaele, M., & Debevere, J. (2003). Antimicrobial effect of spices and herbs on Shigella sonnei and Shigella
flexneri. Journal of Food Protection, 66(4), 668–673.
•
Bajpai, V. K., Rahman, A., & Kang, S. C. (2008). Chemical composition and inhibitoryparameters of essential oil and extracts of Nandina
domestica Thunb. to controlfood-borne pathogenic and spoilage bacteria. International Journal of Food Microbiology, 125(2), 117–122.
Reference
•
Becerril, R., Gomez-Lus, R., Goni, P., Lopez, P., & Nerin, C. (2007). Combination of analytical and microbiological techniques to study the
antimicrobial activity of a new active food packaging containing cinnamon or oregano against E. coli and S. aureus. Analytical and
Bioanalytical Chemistry, 388(5–6), 1003–1011.
•
Brandi, G., Amagliani, G., Schiavano, G. F., De Santi, M., & Sisti, M. (2006). Activity of Brassica oleracea leaf juice on food borne
pathogenic bacteria. Journal of FoodProtection, 69(9), 2274–2279.
•
Burt, S. (2004). Essential oils: Their antibacterial properties and potentialapplications in foods – A review. International Journal of Food
Microbiology,94(3), 223–253.
•
Burt, S. A., Der Zee, R. V., Koets, A. P., De Graaff, A. M., Van Knapen, F., Gaastra, W.,et al. (2007). Carvacrol induces heat shock protein
60 and inhibits synthesis offlagellin in Escherichia coli O157:H7. Applied and Environmental Microbiology, 73,4484–4490.
•
Ceylan, E., & Fung, D. Y. C. (2004). Antimicrobial activity of spices. Journal of RapidMethods and Automation in Microbiology, 12(1), 1–
55.
•
Chen, N., Chang, C. C., Ng, C. C., Wang, C. Y., Shyu, Y. T., & Chang, T. L. (2008).Antioxidant and antimicrobial activity of Zingiberaceae
plants in Taiwan. Plant Foods for Human Nutrition, 63(1), 15–20.
•
Chouliara, E., Karatapanis, A., Savvaidis, I. N., & Kontominas, M. G. (2007). Combined effect of oregano essential oil and modified
atmosphere packaging on shelf-life extension of fresh chicken breast meat, stored at 4 _C. Food Microbiology, 24(6),607–617.
•
Daferera, D. J., Ziogas, B. N., & Polissiou, M. G. (2000). GC-MS analysis of essential oils from some Greek aromatic plants and their fungi
toxicity on Penicillium digitatum. Journal of Agriculture and Food Chemistry, 48(6), 2576–2581.
•
Davidson, P. M. (2006). Food antimicrobials: Back to nature. Acta Horticulturae, 709(ISHS), 29–33.
•
Davidson, P. M., & Naidu, A. S. (2000). Phytophenols. In A. S. Naidu (Ed.), Natural food antimicrobial systems (pp. 265–295). Boca Raton,
Florida: CRC Press.
•
Dikbas, N., Kotan, R., Dadasoglu, F., & Sahin, F. (2008). Control of Aspergillus flavuswith essential oil and methanol extract of Satureja
hortensis. International Journal of Food Microbiology, 124(2), 179–182.
•
Reference
•
Fisher, K., & Phillips, C. (2006). The effect of lemon, orange and bergamot essentialoils and their components on the survival of
Campylobacter jejuni, Escherichia coli O157:H7, Listeria monocytogenes, Bacillus cereus and Staphylococcus aureus in vitro and in food
systems. Journal of Applied Microbiology, 101, 1232–1240.
•
Gachkar, L., Yadegari, D., Rezaei, M. B., Taghizadeh, M., Alipoor Astaneh, S., & Rasooli, I. (2007). Chemical and biological characteristics
of Cuminum cyminum and Rosmarinus officinalis essential oils. Food Chemistry, 102(3), 898–904.
•
Gaysinsky, S., & Weiss, J. (2007). Aromatic and spice plants: Uses in food safety. Stewart Post Harvest Review, 4(5), 1–9.
•
Grosso, C., Ferraro, V., Figueiredo, A. C., Barroso, J. G., Coelho, J. A., & Palavra, A. M. (2008). Supercritical carbon dioxide extraction of
volatile oil from Italian coriander seeds. Food Chemistry, 111(1), 197–203.
•
Gutierrez, J., Barry-Ryan, C., & Bourke, P. (2008a). The antimicrobial efficacy of plant essential oil combinations and interactions with
food ingredients. International Journal of Food Microbiology, 124(1), 91–97.
•
Holley, R. A., & Patel, D. (2005). Improvement in shelf-life and safety of perishable foods by plant essential oils and smoke
antimicrobials. Food Microbiology, 22(4), 273-292.
•
Ionnouy, E., Poiata, A., Hancianu, M., & Tzakou, O. (2007). Chemical composition and in vitro antimicrobial activity of the essential oils
of flower heads and leaves of Santolina rosmarinifolia L. from Romania. Natural Product Research, 21(1), 18–23.
•
Jašić M. (2010). Biološki aktivni sastojci hrane, dodaci prehrani, funkcionalna hrana i fortifikacija hrane. Univerzitet u Tuzli. Tehnološki
fakultet. Tuzla. ( materijal uz predavanja)
•
Jašić M.(2007). Tehnologija voća i povrća. Univerzitet u Tuzli. Tehnološki fakultet. Tuzla
•
John, A. J., George, V., Pradeep, N. S., & Sethuraman, M. G. (2008). Composition and antibacterial activity of the leaf and fruit oils of
Pittosporum neelgherrense Wight et Arn. Journal of Essential Oil Research, 20(4), 380–382.
•
Kil, H. Y., Seong, E. S., Ghimire, B. K., Chung, I. M., Kwon, S. S., Goh, E. J., et al. (2009). Antioxidant and antimicrobial activities of crude
sorghum extract. Food Chemistry, 115, 1234–1239.
•
Kim, S., Kubec, R., & Musah, R. A. (2006). Antibacterial and antifungal activity of sulfur-containing compounds from Petiveria alliacea L.
Journal of Ethnopharmacology, 104, 188–192.
Reference
•
Kim, J., Marshall, M. R., Cornell, J. A., Preston, J. F., & Wei, C. I. (1995). Antibacterial activity of carvacrol, citral, and geraniol against
Salmonella typhimurium in culture medium and on fish cubes. Journal of Food Science, 60, 1364–1374.
•
Lambert, R. J. W., Skandamis, P. N., Coote, P. J., & Nychas, G. J. E. (2001). A study of the minimum inhibitory concentration and mode of
action of oregano essential oil, thymol and carvacrol. Journal of Applied Microbiology, 91(3), 453–462.
•
Lopes-Lutz, D., Alviano, D. S., Alviano, C. S., & Kolodziejczyk, P. P. (2008). Screening of chemical composition, antimicrobial and
antioxidant activities of Artemisia essential oils. Phytochemistry, 69(8), 1732–1738.
•
Lopez, P., Sanchez, C., Battle, R., & Nerian, C. (2007). Vapor-phase activities of cinnamon, thyme, and oregano essential oils and key
constituents against food borne microorganisms. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 55(11),4348–4356.
•
Lopez-Malo vigil, A., Palou, E., & Alzamora, S. M. (2005). Naturally occurring compounds plant sources. In P. M. Davidson, J. N. Sofos, &
A. L. Branen (Eds.), Antimicrobials in food (3rd ed., pp. 429–446). Boca Raton, Florida: CRC Press.
•
Lu, Y., Zhao, Y. P., Wang, Z. C., Chen, S. Y., & Fu, C. X. (2007). Composition and antimicrobial activity of the essential oil of Actinidia
macrosperma from China. Natural Product Research, 21(3), 227–233.
•
Majhenic, L., Skerget, M., & Knez, Z. (2007). Antioxidant and antimicrobial activity ofguarana seed extracts. Food Chemistry, 104(3),
1258–1268.
•
Mandalari, G., Bennett, R. N., Bisignano, G., Trombetta, D., Saija, A., Faulds, C. B., et al. (2007). Antimicrobial activity of flavonoids
extracted from bergamot (Citrus bergamia Risso) peel, a byproduct of the essential oil industry. Journal of Applied Microbiology, 103,
2056–2064.
•
Mohsenzadeh, M. (2007). Evaluation of antibacterial activity of selected Iranian essential oils against Staphylococcus aureus and
Escherichia coli in nutrient broth medium. Pakistan Journal of Biological Science, 10(20), 3693–3697.
•
Moriera, M. R., Ponce, A. G., Del Valle, C. E., & Roura, S. (2007). Effects of clove and tea tree oils on Escherichai coli O157:H7 in
blanching spinach and minced cooked beef. Journal of Food Processing and Preservation, 31, 379–391.
•
Naidu, A. S. (2000a). Overview. In A. S. Naidu (Ed.), Natural food antimicrobial systems (pp. 1–16). Boca Raton, Florida: CRC Press.
Reference
•
•
Nejad Ebrahimi, S., Hadian, J., Mirjalili, M. H., Sonboli, A., & Yousefzadi, M. (2008). Essential oil composition and antibacterial activity of
Thymus caramanicus atdifferent phenological stages. Food Chemistry, 110(4), 927–931.
•
Oleszek, W. A. (2000). Saponins. In A. S. Naidu (Ed.), Natural food antimicrobial systems (pp. 295–325). Boca Raton, Florida: CRC Press.
•
Patrignani, F., Iucci, L., Belletti, N., Gardini, F., Guerzoni, M. E., & Lanciotti, R. (2008). Effects of sub-lethal concentrations of hexanal and
2-(E)-hexenal on membrane fatty acid composition and volatile compounds of Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus,
Salmonella enteritidis and Escherichia coli. International Journal of Food Microbiology, 123(1–3), 1–8.
•
Periago, P. M., Conesa, R., Delgado, B., Fernández, P. S., & Palop, A. (2006). Bacillus megaterium spore germination and growth
inhibition by a treatment combining heat with natural antimicrobials. Food Technology and Biotechnology, 44(1),17–23.
•
Ponce, A. G., Roura, S. I., Del Valle, C. E., & Moreira, M. R. (2008). Antimicrobial andantioxidant activities of edible coatings enriched
with natural plant extracts: In vitro and in vivo studies. Postharvest Biology and Technology, 49(2), 294–300.
•
Proestos, C., Boziaris, I., Kapsokefalou, S. M., & Komaitis, M. (2008). Naturalantioxidant constituents from selected aromatic plants and
their antimicrobialactivity against selected pathogenic microorganisms. Food Technology andBiotechnology, 46, 151–156.
•
Raj, G., George, V., Pradeep, N. S., & Sethuraman, M. G. (2008). Chemical compositionand antimicrobial activity of the leaf oil from
Syzygium gardneri Thw. Journal ofEssential Oil Researches, 20(1), 72–74.
•
Raybaudi, R. M. M., Rojas-Grau, M. A., Mosqueda-Melgar, J., & Martin-Belloso, O.(2008). Comparative study on essential oils
incorporated into an alginate-based edible coating to assure the safety and quality of fresh-cut Fuji apples. Journal of Food Protection,
71, 1150–1161.
•
Razzaghi-Abyaneh, M., Shams-Ghahfarokhi, M., Rezaee, M. B., Jaimand, K., Alinezhad, S., Saberi, R., et al. (2009). Chemical composition
and anti aflatoxigenic activity of Carum carvi L., Thymus vulgaris and Citrus aurantifolia essential oils. Food Control, 20, 1018–1024.
Reference
•
Razzaghi-Abyaneh, M., Shams-Ghahfarokhi, M., Yoshinari, T., Rezaee, M. B., Jaimand K., Nagasawa, H., et al. (2008). Inhibitory effects of
Satureja hortensis L. essential oil on growth and aflatoxin production by Aspergillus parasiticus. International Journal of Food
Microbiology, 123(3), 228–233.
•
Rota, M. C., Herrera, A., Martinez, R. M., Sotomayor, J. A., & Jordan, M. J. (2008). Antimicrobial activity and chemical composition of
Thymus vulgaris, Thymus zygis and Thymus hyemalis essential oils. Food Control, 19, 681–687.
•
Sabulal, B., George, V., Pradeep, N. S., & Dan, M. (2008). Volatile oils from the root, stem and leaves of Schefflera stellata (Gaertn.)
Harms (Araliaceae): Chemical characterization and antimicrobial activity. Journal of Essential Oil Research, 20(1), 79–82.
•
Sandasi, M., Leonard, C. M., & Viljoen, A. M. (2008). The effect of five common essential oil components on Listeria monocytogenes
biofilms. Food Control, 19(4), 1070–1075.
•
Santos, F. A., & Rao, V. S. N. (2001). 1, 8-Cineol, a food flavoring agent, prevents ethanol-induced gastric injury in rats. Digestive
Diseases and Science, 46(2), 331–337.
•
Silva, F. G., Oliveira, C. B. A., Pinto, J. E. B. P., Nascimento, V. E., Santos, S. C., Seraphin, J. C., et al. (2007). Seasonal variability in the
essential oils of wild and cultivat Baccharis trimera. Journal of Brazilian Chemical Society, 18, 990–997.
Skocibusic, M., Bezic, N., & Dunkic, V. (2006). Phytochemical composition and antimicrobial activities of the essential oils from Satureja
subspicata Vis. growing in Croatia. Food Chemistry, 96(1), 20–28
•
•
Sofia, P. K., Prasad, R., Vijay, V. K., & Srivastava, A. K. (2007). Evaluation of antibacterial activity of Indian spices against common food
borne pathogens. International Journal of Food Science and Technology, 42, 910–915.
•
Stefanello, M. E. A., Cervi, A. C., Ito, I. Y., Salvador, M. J., Wisniewski, A., Jr., & Simionatto, E. L. (2008). Chemical composition and
antimicrobial activity of essential oils of Eugenia chlorophylla (Myrtaceae). Journal of Essential Oil Research, 20(1), 75–78.
•
Sudjana, A. N., D’Orazio, C., Ryan, V., Rasool, N., Ng, J., Islam, N., et al. (2009). Antimicrobial activity of commercial Olea europaea
(olive) leaf extract International Journal of Antimicrobial Agents, 33, 461–463.
Reference
•
•
Svoboda, K., Brooker, J. D., & Zrustova, J. (2006). Antibacterial and antioxidant properties of essential oils: Their potential applications in
the food industries. Acta Horticulturae, 709, 35–43.
Tan, M., Zhou, L., Huang, Y., Wang, Y., Hao, X., & Wang, J. (2008). Chemical composition and antimicrobial activity of the flower oil of
Russowia sogdiana(Bunge) B. Fedtsch. (Asteraceae) from China. Journal of Essential Oil Research,19(2), 197–200.
•
Tajkarimi MM. Ibrahim SA. Cliver DO. (2010.) Antimicrobial herb and spice compounds in food. Food control 21: 1199–1218
•
Turker, A. U., & Usta, C. (2008). Biological screening of some Turkish medicinal plantextracts for antimicrobial and toxicity activities.
Natural Product Research, 2(2), 136–146.
•
Viuda-Martos, M., Ruiz-Navajas, Y., Fernandez-Lopez, J., & Angel Perez-Alvarez, J. (2008). Antibacterial activity of different essential oils
obtained from spices widely used in mediterranean diet. International Journal of Food Science andTechnology, 43(3), 526–531.
•
Winward, G. P., Avery, L. M., Stephenson, T., & Jefferson, B. (2008). Essential oils forthe disinfection of grey water. Water Research,
42(8–9), 2260–2268.
•
Yilmaz, Y. (2006). Novel uses of catechins in foods. Trends in Food Science andTechnology, 17(2), 64–71.
•
Yoshida, H., Katsuzaki, H., Ohta, R., Ishikawa, K., Fukuda, H., Fujino, T., et al. (1999).Antimicrobial activity of the thiosulfinates isolated
from oil-macerated garlic extract. Biosciences Biotechnology Biochemistry, 63(3), 591–594.
•
Zaika, L. L. (1988). Spices and herbs: Their antimicrobial activity and itsdetermination. Journal of Food Safety, 9(2), 97–118.
•
Zore, G. B., Awad, V., Thakre, A. D., Halde, U. K., Meshram, N. S., Surwase, B. S., et al.(2007). Activity-directed fractionation and isolation
of four antibacterial compounds from Abrus precatorius L. roots. Natural Product Research, 21(10),933–940