Transcript Podjela prema MJESTU TVORBE

Gostujuće predavanje
25.03.2014.
Institut za slavistiku
Sveučilišta „Karl‒Franz“ u Grazu
Marina Bergovec
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Zagreb


Fonološko nazivlje — dio jezikoslovnoga
nazivlja (znanstveni funkcionalni stil)
Nazivlje
terminologija
(lingvistička poddisciplina)
2
◦ Postanak pojmova
◦ Odnosi i veze među njima
stvaranje pojmovnih
sustava
◦ Opisi pojmova
◦ Stvaranje definicija
◦ Pridruživanje označilaca pojmovima (nazivanje)
3
◦ Odnosi između objekta, pojma i označioca
◦ Ustroj i stvaranje naziva
◦ Usklađivanje naziva i pojma
◦ Terminološka leksikografija (baze podataka)
4

Bečka terminološka škola
◦ Eugen Wüster (1898. — 1977.)
POJAM
DEFINICIJA
mjesto u pojmovnom
sustavu
NAZIV
5

„Univocitiy ideal“ — odnos između pojma i
označioca jednoznačan
jedan pojam

jedan naziv
Pojmovi
◦ Stalno mjesto u pojmovnome sustavu
◦ Trajno pridružen naziv


Standardizacija
PRESKRIPTIVNOST
Sinonimija i polisemija isključeni
6

Sociolingvistički pristup
◦ Svijet znanosti dinamičan — kategorije se mijenjaju,
nazivi mijenjaju značenja
◦ Polisemija, sinonimija i metaforika u terminologiji
mogući i dozvoljeni
◦ Načelo prototipičnosti umjesto jasnih i strogih
granica
◦ DESKRIPTIVNOST (ne preskriptivnost)
7


fonološki sustav hrvatskoga (i drugih) jezika
davno opisan i ustaljen
fonologija — dio lingvistike koji nije
dinamičan
◦ (moguće) promjene — opisi novootkrivenih
egzotičnih jezika/dijalekata
◦ Razvoj tehnologije — bolji uvid u mjesto i način
tvorbe pojedinih glasova
8

JEDNOZNAČNOST
pojam
definicija
naziv
upućuju na isti pojam
9

OPĆA PRIHVAĆENOST
◦ struka (literatura, praksa)
◦ obrazovanje (udžbenici)
10



Barić, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska
gramatika. Zagreb: Školska knjiga
Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika
hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga
Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi
hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci.
Zagreb: Sveučilišna naklada.
11



SAMOGLASNICI — SUGLASNICI
SAMOGLASNICI ili VOKALI — SUGLASNICI ili
KONSONANTI
OTVORNICI ili VOKALI — ZATVORNICI
12



SAMOGLASNICI (SLOGOTVORNI GLASOVI) —
SUGLASNICI (NESLOGOTVORNI GLASOVI)
SAMOGLASNICI — SUGLASNICI
SAMOGLASNIK (SLOGOTVORNI, SILABIČNI
GLAS, SILABEM) — SUGLASNIK
(NESLOGOTVORNI, NESILABIČNI GLAS)
13

USNENI SUGLASNICI
pbm vf

JEZIČNI SUGLASNICI
14

NEPČANI (PALATALNI)
◦ STRAŽNJOTVRDONEPČANI č dž š ž
◦ PREDNJOTVRDONEPČANI
lj nj j ć đ

NENEPČANI (NEPALATALNI)
◦ ISPRED TVRDOGA NEPCA
 USNENI (LABIJALNI)
 DVOUSNENI (BILABIJALNI)
pbm
 ZUBNO‒USNENI (LABIODENTALNI)
vf
 ZUBNI (DENTALNI)
ntd czs
 NADZUBNI (ALVEOLARNI)
rl
◦ IZA TVRDOGA NEPCA (MEKONEPČANI, VELARNI)
kgh
15

PREDNJONEPČANI (PALATALNI)
č ć dž đ j lj nj š ž

ZADNJONEPČANI (VELARNI)
kgh

DVOUSNENI (BILABIJALNI)
bmp

ZUBNOUSNENI (LABIODENTALNI)
fv

ZUBNI (DENTALNI)
czs tdn
16

USNICI (BUKALI)
◦ USNENICI (LABIJALI)
 DVOUSNENICI (BILABIJALI) p b m
 USNENOZUBNICI (LABIODENTALI) f v
◦ ZUBNICI (DENTALI)
czs
◦ DESNICI (ALVEOLARI) t d n r l
17

NEPČANICI (PALATALI, TVRDONEPČANICI)
◦ PREDNEPČANICI (PRETPALATALI, POSTALVEOLARI,
GREBENICI)
š ž č dž
◦ NEPČANICI (PALATALI, PRAVI PALATALI,
PREDNJONEPČANICI, PRETPALATALI) ć đ nj lj j

JEDRENICI (VELARI, MEKONEPČANICI)
kgh
18

SONANTI
◦
◦
◦
◦
NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) m n nj
TREPERAVI SUGLASNICI (VIBRANTI) r
BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) l lj
SONANTNI SPIRANTNI SUGLASNICI v j
TEKUĆI
SUGLASNICI
(LIKVIDI)
19

ŠUMNICI
◦ ZATVORNI SUGLASNICI (OKLUZIVI, EKSPLOZIVI)
pbd tkg
◦ POLUZATVORNI SUGLASNICI (AFRIKATE, SLIVENI,
SLOŽENI SUGLASNICI)
c č ć dž đ
◦ TJESNAČNI SUGLASNICI (FRIKATIVI)
fsz šžh
20


ZVONAČNICI (SONANTI)
ŠUMNICI
l lj m n nj r v j
◦ TJESNAČNI
cfh szšž
◦ POLUZATVORNI
č ć dž đ
◦ ZATVORNI
bdg ktd

PRASKAVI (EKSPLOZIVNI)
bdgk
◦ PRASKAVONOSNI (NAZALNI) m n nj
◦ PRASKAVOTJESNAČNI (AFRIKATNI, SLIVENICI)
c č ć dž đ
21

ZVONAČNICI (SONANTI)
◦ NOSNICI (NAZALI)
m n nj
◦ PRIBLIŽNICI (APROKSIMANTI)
v r l lj j
 TREPTAJNIK
 LATERALI
 KLIZNIK
22

ŠUMNICI (KONSONANTI, PRAVI KONSONANTI,
TURBULENTI, OPSTRUENTI)
◦ TJESNAČNICI (FRIKATIVI, SPIRANTI)
zžsšfh
◦ ZAPORNICI (OKLUZIVI, ZATVORNI SUGLASNICI,
NEPRASKAVI ZAPORNICI, IMPLOZIVI) p t k b d g
 PRASKAVCI (EKSPLOZIVI, PROTOTIPNI ZAPORNICI)
◦ SLIVENICI (AFRIKATE, TRLJANI GLASOVI,
ZATVORNOTJESNAČNI, POLUZATVORNI) c č ć dž đ
23
u hrvatskim gramatikama podjele se donekle
razlikuju
NEPČANI — j nj lj š ž č dž ć đ

STRAŽNJOTVRDONEPČANI
NADZUBNOTVRDONEPČANI
(prednjotvrdonepčani)
PREDNEPČANICI
GREBENICI
č dž ž š
24
PREDNJOTVRDONEPČANI
SREDNJOTVRDONEPČANI
NEPČANICI
ć đ nj lj j
SVODNJACI
25
često kao zubnodesnici ili desnici
nerazlikovanje zubnika i desnika
Škarić
tdn czs
zubni
rln
nadzubni
Brozović
tdnl
zubni
czsr
alveolarni (desnici)
Barić
tdn czs
zubnici
rl
nadzubnici (alveolari)
Težak/Babić
tdn czs
zubnici
rl
desnici

26

samoglasnik : suglasnik
(prema ulozi u slogu)

suglasnik
≠
konsonant
mogu biti i samoglasnici
(zvonačnici r, l, n)
NESLOGOTVORNI
NESILABIČNI
27

samoglasnik
prototipni samoglasnici
su otvornici, ali mogu biti
i suglasnici uz zvonkije
vokale — dvanaestica)
SLOGOVNI GLAS
SILABEM

vokal (vowel)
otvornik
28

Neujednačena podjela glasova

Sinonimija — sinonimni nizovi
(bilabijali, dvousneni, dvousneni suglasnici, usneni
glasovi, dvousnenici)

Višeznačnost jednog naziva
29

Nazivi podređene i nadređene skupine se
izjednačuju
◦ Umjesto podređene koristi se naziv nadređene
skupine (usnenici umjesto dvousnenici).
◦ Ne postoje razlikovni nazivi za podređenu i
nadređenu skupinu (konsonanti i „pravi“
konsonanti umjesto sonanti).
30




Krenuti od pojma
nazivanju
preduvjet ispravnome
Sinonimne nazive razvrstati na preporučene,
dopuštene i nedopuštene
U školskoj uporabi — jednočlani hrvatski naziv i
posuđenica koja se rabi u znanosti
U znanstvenoj uporabi (fonolozi, fonetičari,
lingvisti) — poznavanje i prepoznavanje različitih
naziva (literatura)
31

Kao i na drugim jezičnim razinama
◦ Preuzimanje iz stranih jezika (dorsum, afrikat,
aproksimant)
◦ Tvorba
◦ Prijenos značenja
 metaforizacijom (nepce: malo nebo; leđa jezika; hrbat
jezika)
 prevedenice (kruna: crown; oštrica: blade)
32

TVORBA
◦ PREFIKSACIJA
 bezvučnik; bešumnik
◦ SUFIKSACIJA
 jedrenik; međuzubnik
33
◦ OJEDNOČLANJENJE
 tekući suglasnik > tekućnik
◦ SLAGANJE
 dvousnenik; jednoglasnik
 polusloženice — nepčanodesnički (palatoalveolari)
34



Značenjska i oblična jednoznačnost i
sustavnost
Oblična uklopivost, točnost, jednostavnost
Značenjska (sadržajna) jasnoća, slikovitost,
korisnost
35


Preporuka — jednoznačni nazivi
(jedan oblik
jedno značenje)
Višeznačnice (poliseme) — razgraničiti
pr.:
konsonanti : vokali
(zatvornici)
(otvornici)
(pravi) konsonant
(šumnici)
sonanti
(zvonačnici)
36
Bliskoznačnice (sinonime) razvrstati
(preporučeni, dopušteni, nedopušteni)
pr.:
Preporučeni: zatvornik
Dopušteni: konsonant
Nedopušteni: suglasnik

37

Izrazna usklađenost
◦ niz:
samoglasnici — prijelazni suglasnici — suglasnici
(Barić)
◦ sustavnije bi bilo:
samoglasnici — prijelaznici — suglasnici

Ponekad novi naziv koji će popuniti prazninu
38

Poklapanje temeljnoga značenja s pojmom na
koji se odnosi
◦ samoglasnik ≠ vokal
(vokali mogu biti i suglasnici uz zvonkije vokale —
dvanaestica)
◦ konsonant ≠ suglasnik
(konsonanti mogu biti i samoglasnici ako nisu
okruženi vokalima — trn, monokl)
39

Prednost jednočlanoga naziva umjesto
dvočlanoga ili višečlanoga
◦ zatvorni suglasnici > zatvornici
◦ sliveni suglasnici > slivenici
40

Pomoć u pamćenju naziva glasova i bitnih
obilježja
◦ tjesnačnik > tjesnac kroz koji prolazi zračna struja
◦ jedrenik > velar (velum = jedro), stražnje nepce
(metaforizacija)
41

Stručniji i detaljniji pristup glasovima — veći
broj glasova
◦ Isti se glasovi mogu opisati s različitih gledišta.

Uspješnost — ovisi o obličnoj i značenjskoj
prikladnosti, općoj prihvaćenosti,
pravodobnosti
42



Različiti pristupi — velik broj istoznačnih
naziva
Sređeno nazivlje preduvjet za uspješan
znanstveni razvoj i komunikaciju
Potrebno je:
◦ Usustaviti postojeće nazivlje
◦ Ponuditi hrvatske nazive
◦ Normativno hijerarhizirati
43
44







Barić, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb:
Školska knjiga.
Bukovčan, Dragica. 2009. Od teorije do prakse u jeziku
struke. Zagreb: Školska knjiga.
Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica; Vidović, Domagoj. 2006.
Sinonimni parovi i nizovi u temeljnome lingvističkom
nazivlju. Filologija 46-47, 101-122.
Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika.
Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Sveučilišna naklada.
Jelaska, Zrinka; Novak, Ines. 2006. Čemu? Inačnost
glasovnoga nazivlja. Filologija 46-47, 131-149.
Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga
jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Temmerman, Rita. 2000. Towards New Ways of
Terminology Description - The Sociocognitive Approach.
John Benjamins Publishing Company.
45