Transcript JSV pridjevi

Prof. dr. sc. Branka Tafra
PRIDJEVI
Jezično-stilske vježbe
 Lijep/lijepi
 Kako
pozdrav svima!
glasi pridjev od pridjev?


Znamo li napisati pridjev?
Austro-Ugarski, austro-ugarski,
Austrougarski, austrougarski
Znamo li tvoriti pridjev?
 pridjev od Monako: ____, od klimatska

zona _____
 Tvorimo

li uopće pridjev?
internet stranica, Zagreb Film Festival,
Podravka juha, Škoda servis

Znamo li izabrati pravi pridjev?
elektronski/elektronički mediji
 jezik je komunikacijsko/komunikativno
sredstvo


mama je (a može i tata) na
porodiljskom, porodiljnom, porodnom,
porođajnom, roditeljskom, rodiljnom,
rodiljskom dopustu

Hm?

Znamo li upotrijebiti pravilan pridjevni
oblik?
hrvatskog standardnog jezika,
 hrvatskog standardnog jezika ili
 hrvatskoga standardnoga jezika
 deset dana lijepa/lijepoga listopadskog/
listopadskoga vremena

Stavi pridjev a) genski, b) genetski, c)
genetički

___ bolest

___ pojava

___ metoda

___ fond

___ istraživanje

___ banka
Koji od ta tri pridjeva dolazi uz ove
imenice (iz znanstvenoga rada):


dobit, raznolikost, konstitucija,
superiorna stabla, kvaliteta, poboljšano
sjeme, sekvence, varijabilitet, resurs
Koje su imenice tu pogrešno napisane?
Isto ili različito značenje:
statički i statični
 sintaktički i sintaksni
 dlakast i dlakav
 drvenast i drven
 drveni i drvni
 Zašto je Dušni dan?
 dušni i duševni

1. pravopis

newyorški (Babić i Moguš), njujorški,
kembrički, Krležin, krležijanski, Sunčev,
sunčani, Zemljin, Camusev

Bologna proces > bolonjski proces

radio emisija > radijska emisija

donkihotovski, ali: Don Kihotov
jedna riječ (jedan pojam)

znanstvenoistraživački, dugoreški,
srednjoeuropski, bokokotorski,
babogredski, sjevernoamerički,
gradišćanskohrvatski, visokoobrazovan,
tamnosiv, takozvani, općepoznat
jedna riječ (dva pojma)

gluhonijem



PAZI!
dobrodošao (Ivan je dobrodošao gost.),
drugo je dobro došao (Dobro došao u
naš dom!)
plavozelen (npr. tirkizan), ali: plavo-zelen
(npr. na pruge)

mikroekonomski i makroekonomski (NE:
mikro- i makro-ekonomski)



pisanje sa spojnicom (jednopojmovni):
pH-neutralan, HIV-pozitivan, 7-dnevni,
50-godišnji (pedestogodišnji)
NATO-ov, INA-in i Inin, HNS-ov
 nesklonjivi

pridjevi:
bruto plaća, roza šal, simpa mladić, seksi
mačka, cool (kul!) profa, oniline pristup,
fancy (fensi) tulum
više pridjeva u korelaciji (i-i):

englesko-hrvatski, austro-ugarski
(Austro-Ugarska Monarhija)
ugro-finski, leksičko-semantički :
leksičkosemantički
PAZI!
Babić−Mogušev pravopis
Fink-Arsovski−Vrgočev rječnik
2. morfologija

pridjevna sklonidba: G -oga, D -omu,
L -om: dobroga, dobromu, dobrom
NE: odluka filmska odbora

imenična sklonidba: GD dobra čovjeka,
dobru čovjeku; G bratova, Ivanova
NE: bratovoga, setrinoga

kemijski nazivi: kisikov oksid, kalcijev,
uranov, natrijev klorid, živin, naftni
 od naziva vrsta biljaka: jelov, bukov,
kruškov, jabukov
domaćim sufiksima tvoriti pridjeve od
posuđenica:
 dijalektni (ne dijalektalni),
organizacijski (ne organizacioni),
kulturni (ne kulturalni)

3. sintaksa
a) neodređeni (kakav?):


U funkciji predikata uvijek je neodređeni
pridjev: on je nov.
Uz modifikatore uvijek je neodređeni:
snimio je nevjerojatno sjajan film; o
solidno napisanu djelu

kao imenski predikatni proširak: Ivan
pijan leži na podu.

spiker lijepa glasa (atribut)

za lijepa vremena (jedno je vrijeme i ne
može se izdvojiti po tom svojstvu kao što
može za lijepoga dana)
b) određeni (koji?):

dio višerječnoga naziva ili bilo koje
ustaljene sveze riječi: bijeli bor, određeni
pridjev, crni petak
uvijek određeni:

ime ili dio imena: Veliki medvjed, Karlo
Veliki, Novi, Bila (u Biloj, BiH), G
određenoga pridjeva, u Baškoj, ali u
Krasnu, Željeznu (završena konverzija!)
kao atribut može biti i određeni i
neodređeni

određeni stoji
uz odredbene riječi : ovaj novi
kaput, današnji lijepi program
Ako je nešto poznato: Birali su
novu upravu, novi je član ...

neodređeni kao atribut uvijek
kvalificira: postigao je velik uspjeh
4. tvorba i semantika
Značenje se zna kad se zna od koje je
imenice tvoren pridjev.
kritički < kritika; kritični < kriza
lučki < luka; lučni < luk
otočki < Otok; otočni < otok
elektronski < elektron; eletronički <
elektronika (elektronička pošta, knjiga,
glazba ...)
Problem su paronimi koji su tvoreni od
istoga korijena, najčešće i od iste
osnove:
listopadni // listopadski, izvorni //
izvorski, zatvorni // zatvorski, statični
// statički, goveđi // govedski
ritmičke vježbe (‘koji se odnosi na
ritmiku’), ritmične pjesme ('koji ima
ritma'), ritamski elementi ('koji se
odnosi na ritam’)
pogreške s radija i televizije:

postepen (postupan!)

garantni polog (jamčevni!)

Goli kuhar: delikatni sir (delikatesni!)

četiri teško ranjena putnika (ozlijeđena;
o prometnoj)
pogreške s radija i televizije:


opake ozljede (ozljede opasne za život;
ne: po život; ali: rak je opaka bolest, on
je opak čovjek)
psihološki problemi bolesnika (psihički!)
PAZI!
porezni, operni, zborni, subjektni
Montessorina metoda, a ne Montessori
metoda (Maria Montessori!)
internetski < internet (*Internet >
Internetov)
Ulica Franje Račkoga, ne Račkijeva ulica
A Bagdasarov? Kako glasi pridjev?
PAZI!
Akademijin (zbornik HAZU) i
akademijski (razredi), akademski
(građani)
ravnični > ravnica
ravničarski > ravničar
svetački > svetac
svetačni > svetak