Transcript 8_razred
8 razred LOGIKA • Logička izjava – je tvrdnja koja može biti istinita ili lažna. • Istinitost logičke izjave – prikazujemo binarnim stanjem 1. • Lažnost logičke izjave – prikazujemo binarnim stanjem 0. Funkcija IDENTITETA – Ako je A istinit (ima vrijednost 1) onda je i B istinit (ima vrijednost 1). – Ako A nije istinit (ima vrijednost 0) onda i B nije istinit (ima vrijednost nula). Logički sklop NE • Ako je prva izjava istinita (1) druga će izjava biti lažna(0) i obrnuto. • Ovaj sklop ima samo jedan ulaz i jedan izlaz. Ako je na ulazu stanje 1 onda će na izlazu biti stanje 0 i obrnuto. Logički sklop I • Logička varijabla C će biti istinita samo ako su obje varijable A i B istinite. Ovakva funkcija ima naziv KONJUNKCIJA ili I (AND) funkcija. • Ovaj sklop ima dva ulaza i jedan izlaz. – Na izlazu daje stanje 1 samo ako su oba ulaza 1. Funkcija ILI • Logička varijabla C će biti istinita ako je bilo koja od varijabli A i B istinita. Ovakva funkcija ima naziv DISJUNKCIJA ili ILI (OR). • Na izlazu daje stanje 1 ako bilo koji ulaz ima stanje 1. Procesor • Procesor je sastavljen od više milijuna elektroničkih logičkih sklopova koji izvršavaju aritmetičke (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) i logičke operacije. Dio procesora koji izvodi ove operacije naziva se aritmetičko – logička jedinica. • Uz ovu jedinicu postoji i upravljačka jedinica koja omogućuje, upravlja i nadzire sve ove procese te upravlja radom svih dijelova računala. • Podatke koje obrađuje i rezultate obrade podataka procesor pohranjuje u registre, malene ali vrlo brze spremnike, određene širine (32 ili 64 bita). Logička varijabla pohranjuje se kao jedan bit registra. Sabirnice • Svi dijelovi računala međusobno su povezani različitim vrstama vodiča koji se zovu sabirnice. • Unutarnje sabirnice povezuju komponente unutar procesora, • Vanjske sabirnice povezuju procesor s ostalim dijelovima računala ili ostale dijelove računala međusobno. • Količina podataka koju sabirnica prenosi u nekoj jedinici vremena naziva se širina sabirnice. • Mjeri se u bitovima. Najčešće se koriste 32 i 64 bita. To znači da se u nekom trenutku među komponentama računala može razmjenjivati 32 ili 64 bita podataka. • Paralelni pristup – omogućuje istovremeni prijenos više bitova odjednom. To je brz pristup ali donekle nesigurniji od serijskog (slijednog) načina prijenosa podataka. • Serijski pristup – podaci između komponenti se prenose bit po bit. Sporiji prijenos od paralelnog ali sigurniji. • Brzina rada procesora ili radni takt mjeri se brojem izvršenih osnovnih operacija u jedinici vremena • Radni takt procesora izražava se u hercima (Hz) odnosno većim jedinicama kao što su megaherci (MHz) ili gigaherci (GHz). 1Hz 1KHz 1jedna operacija u sekundi 1000 Hz 1MHZ 1000 KHz = 1.000.000 Hz 1GHZ 1000 MHz = 1.000.000.000 Hz • Kako je procesor namijenjen izvršavanju aritmetičkih zadataka jedna od bitnih jedinica kojima možemo usporediti brzinu rada procesora je broj operacija nad brojevima s pomičnim zarezom FLOPS (eng. FLoating Point Operations Per Second). MULTIMEDIJA • Najjednostavnija slika je slika sačinjena od crnih i bijelih točkica ili piksela. Za zapis svakog piksela rabimo samo jedan bit. Crnu točkicu možemo označiti s 1, a bijelu s 0. • Za zapis svakog piksela slike koja sadrži do 256 boja potrebno je 8 bitova ili jedan bajt stoga što jednim bajtom možemo prikazati 256 različitih stanja. • Danas koristimo 24 i 32 bitni zapis koji omogućuju razlikovanje više od 4 milijarde boja • Ako spremamo sliku točkicu po točkicu, dobit ćemo sliku spremljenu kao mapu bitova – bitmapu. Njena oznaka je BMP. Ovakav način spremanja daje kvalitetnu sliku koja zauzima velik memorijski prostor. Formati slika • • • • BMP (Bitmap) – Osnovni je način zapisa slika u Windows operacijskom sustavu. Slike zapisane ovim načinom imaju najveće datoteke (kapacitet). Može imati 16 milijuna boja (24 bit). JPEG (Joint Photographic Experts Group) –Može imati 16 milijuna boja (24 bit). Za zapis slike, za razliku od BMP formata, koristi obrazac kojim smanjuje veličinu datoteke te se slika zapisuje sa smanjenom količinom podataka iz čega proizlazi smanjena kvaliteta. Za ovakav način zapisa kaže se da sažima sadržaj (komprimira). GIF (Graphic Interchange Format) - jedan od češćih zapisa za slike za web stranice, može imati 256 boja (8 bit). Slike zapisane ovim načinom imaju najmanje datoteke (kapacitet). TIFF (Tagged Image File Format) - standard za sve vrste nesažetih (nekomprimiranih) slika. Može imati 16 milijuna boja (24 bit). Svoju primjenu nalazi u profesionalnim grafičkim studijima. Zvuk • zvuk nastaje titranjem nekog sredstva. Valovi koji tada nastaju prenose se od tog izvora zvuka do našeg uha ili nekog drugog uređaja za obradu zvuka. • To je analogni oblik vala. Za obradu na računalu moramo ga pretvoriti u digitalni oblik u nizove jedinica i nula. • To radimo tako da u pravilnim vremenskim razmacima izdvojimo djeliće zvučnog analognog vala koje onda možemo pretvoriti u binarni oblik (1,0). Ovaj postupak se naziva uzorkovanje. • Reprodukcija zvuka je suprotan proces pretvaranja digitalnog oblika u analogni električni val koji se u zvučnicima pretvara u akustički val. • Za kvalitetu digitalnog snimanja zvuka bitni su : – Brzina uzorkovanja – broj uzoraka u jedinici vremena (Sampling Frequency). Audio CD koristi brzinu uzorkovanja od 44 KHz. – Broj bitova (Bitrate) je broj bitova kojim se opisuje svaki uzorak. Za audio CD najčešće se koristi 96 bita za srednju kvalitetu zvuka • Baza podataka - je organizirana zbirka podataka. U računalnoj bazi podataka podatci su pohranjeni u tablice koje se mogu povezivati. • Baze podataka u kojima su tablice povezane nazivamo relacijskim bazama podataka • Datoteke Microsoft Accessa imaju nastavak naziva .mdb (2003) ili .accdb (2007) što je kratica od Microsoft Office Access Database odnosno Accessova baza podataka. • Identifikator – jedno ili više polja koja jednoznačno određuju svaki redak. Naziva se još i glavnim ključem tablice (Primary key). • Zapis – ili slog (Record) redak je tablice baze podataka. Sastoji se od jednog ili više polja. • Polje sloga – (Field) ćelija u slogu baze podataka. Polje sloga je određeno nazivom i vrstom podatka. Power Point • Matrica slajda (Slide Master) je element predloška dizajna koji sadrži informacije o predlošku uključujući stilove fonta, veličinu i položaj rezerviranih mjesta, dizajn pozadine i sheme boja. • PowerPoint razlikuje četiri vrste matrica: matricu slajda, matricu naslova, matricu bilješki i matricu višedijelne stranice. • U Microsoft PowerPointu rabimo dvije neovisne vrste zaglavlja i podnožja: podnožje namijenjeno prikazu na slajdu te zaglavlje i podnožje za stranice bilješki i brošura koje rabimo u ispisu. • Podnožje slajda čine tri okvira ili rezervirana mjesta – datuma ili vremena, – broja slajda i – teksta podnožja. • Zaglavlje i podnožje oblikujemo u prikazu matrice slajda, a upisujemo u običnom pogledu rabeći istoimeni dijaloški okvir kojeg možemo pozvati iz izbornika: Pogled (View) → Zaglavlje i podnožje (Header And Footer) • Hiperveze između prezentacije i drugih dokumenata – uz hiperveze koje vode prema drugim slajdovima iste prezentacije možemo postavljati hiperveze prema drugim dokumentima na računalu koje pregledavamo u zasebnim prozorima. • Akcijski gumbi – posebno su oblikovani gumbi s predodređenim hipervezama koje je moguće izmijeniti. • Prezentacija je spoj teksta, slika, animacijskih efekata, audio i video sadržaja. • Uz uobičajeni način spremanja PowerPointove prezentacije (.ppt), prezentaciju možemo spremiti i u obliku dijaprojekcije (.pps). Pogled dijaprojekcije od trenutnog slajda (Slide Show from Current Slide) Shif + F5 pokreće prikaz prezentacije (od slajda kojeg trenutno uređujete) preko cijelog zaslona u obliku u kojem će je vidjeti i vaša publika. • Dijaprojekciju možete pokrenuti od prvog slajda iz izbornika Dijaprojekcija (Slide Show) → Pokaži projekciju (Slide Show) ili pritiskom na tipku F5 na tipkovnici. animacija • Animacija je način prikazivanja nepomičnih slika brzim izmjenjivanjem (do 30 sličica u sekundi) kako bi se stvorio dojam pokreta (npr. crtani filmovi). • Vrste: • GIF animacije – nastaju izmjenjivanjem svega nekoliko sličica u zadanom vremenu prikazivanja. Namijenjene su prikazivanju jednostavnih reklamnih poruka. • Flash animacije – složeni animirani prikazi u kojima se izmijeni do 30 sličica u sekundi. Flash animacije često su interaktivne te se pojavljuju u obliku računalnih igrica INTERNET DOMENE Najčešće korištene vršne domene su: .com – komercijalni sadržaji .org – neprofitne organizacije .gov – vladine ustanove .edu – edukativni sadržaji Kod vršnih domena organiziranih prema geografskom području valja spomenuti: .hr – Hrvatska. Upravitelj vršne domene za republiku Hrvatsku je CARNet. .at – Austrija .de – Njemačka .fr – Francuska .it – Italija