Filogenetski razvoj

Download Report

Transcript Filogenetski razvoj

Filogeneza
Poreklo i razvoj vrste
Definicija filogeneze
Definicija filogeneze
filogeneza je proces postanka i razvoja različitih
bioloških vrsta, uključujući i ljudsku. Pod filogenetskim razvojem smatra se i fizički i
psihički razvoj jedinke
Razvoj čoveka
Hronološki razvoj
Sahelanthropus
Sahelanthropus tchadensis
Orrorin
Orrorin tugenensis
Ardipithecus
Ardipithecus kadabba
Ardipithecus ramidus
Australopithecus
Australopithecus anamensis
Australopithecus afarensis
Australopithecus bahrelghazali
Australopithecus africanus
Australopithecus garhi
Paranthropus
Paranthropus aethiopicus
Paranthropus boisei
Paranthropus robustus
Kenyanthropus
Kenyanthropus platyops
Homo
Homo habilis
Homo rudolfensis
Homo ergaster
Homo georgicus
Homo erectus
Homo cepranensis
Homo antecessor
Homo heidelbergensis
Homo rhodesiensis
Homo neanderthalensis
Homo sapiens idaltu
Homo sapiens
Homo sapiens sapiens
Homo floresiensis
• Rod HOMO
•
Homo habilis - Živeo je od pre 2,4 miliona godina
pa do pre 1,5 miliona godina. Prva vrsta roda Homo,
imao manje kutnjake i veći mozak od australopiteka i
pravio oruđe od kamena a možda i od
životinjskih kostiju.
•
Homo erectus - Živeo pre oko 1,8 miliona godina,
do pre 70.000 godina. Dolazi do povećanja mozga,
izrađuje složenije kameno oruđe. Visina 120cm. Primer
– pekinški čovek.
•
Homo neanderthalensis – Neandertalac, živeo
od pre 250.000 do pre 30.000 godina. Nema genetske
veze sa Homo sapiensom. Sahranjivali svoje bližnje,
koristili sekiru , skrivali se u pećinama. Masivnih vilica,
povijenog tela. Visoki oko 160cm.
•
H. Habilis
H. Erectus
Homo sapiens (razuman) - Živi na planeti od
pre 200.000 godina pa sve do danas. Prvo biće koje ima
razum. Najinteligentnije biće u odnosu na sve prethodne.
Visine od 1.5m do 2m.
H. Neanderthalensis
H. Sapiens
Poređenje Homo sapiensa sa prethodnicima
Karlica i stopalo šimpanze, australopiteka, i homo sapiensa
Lobanja afarensisa, afrikanusa i modernog čoveka:
Uslovi za filogenetski razvoj
• Rad -
Rad je neophodan za preživljavanje, a
podstiče razvijanje mozga putem uvidjanja i rešavanja
problema.
• Društveni život - Iz rada proizilazi društveni
život. Kako bi jedinke lakše obavljale posao, udružuju se
i tu nastaju medjuljudski odnosi odnosno društveni život.
• Razvijenost govora- Kako bi se lakše
sporazumevale, jedinke su osmislile govor kao način za
olakšanje posla. Govor je takodje bitan faktor društvenog
života.