Transcript Kotlarnice
Kotlarnice Para • • • • • efikasna i jeftina za proizvodnju lako i jeftino distribuira do mesta upotrebe jednostavna za upravljanje energija se lako predaje procesu široko upotrebljiva Para • Ako pritisak ostaje konstantan dovodjenje toplote ne uzrokuje dodatno zagrevanje vode vec se stvara zasicena para. • Temperatura kljucale vode I zasicene pare u istom sistemu je ista,ali je energija mnogo veca u pari. • Pri atmosferskom pritisku temperatura zasicenja je 100 stepeni. Medjutim ako povecamo pritisak, to nam dozvoljava dodavanje vise toplote Principi u radu sa parom i prenos toplote Kvalitet pare • Čistoća • Suvoća • Ne sadrži vazduh i gasove koji ne kondezuju Čistoća • U sistemu se mogu naći nečistoće koje mogu oštetiti sistem pa se zato praktikuje stavljanje prečistača pare Suvoća • Bitno je da para bude suva jer u suprotnom dolazi do korodiranja opreme Ukoliko se kondenzat nakupi moze zatvoriti cev. Voda je gusta i ne moze se kompresovati, i kada putuje velikom brzinom dobija veliku količinu kinetičke energije i može oštetiti sistem. Ova pojava se zove vodeni čekić. Prenos toplote • Kada god postoji temperaturni gradijent, bilo u prenosniku, ili izmedju dva prenosnika javiće se prenos toplote. To se moze javiti na 3 načina: provodjenjem, strujanjem i zračenjem. Opšta jednačina korišćena za računanje prenosa toplote preko neke površine je: . Q= Prenesena toplota u jedinici vremena (W (J/s)) U = Celokupan koeficijent prenosa toplote (W/m² K ili W/m²°C) A = Površina prenosa toplote (m²) ΔT = Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida (K ili °C) Slojevi pri prenosu toplote: Zavisnost temperature zagrevanog fluida koji prolazi kroz izmenjivač toplote U početku je najveća razlika između temperature pare i temperature proizvoda pa se proizvod brže zagreva . Merenje potrošnje pare Merenje parnim protokomerom • Mere se protok i temperatura i procenjuje se potrošnja pare Merenje kondenzatskom pumpom • Svako pražnjenje se registruje, procenjuje se kapacitet pražnjenja, pa se procenjuje količina pare Merenje sakupljanjem kondenzata • Sakupljanjem kondenzata u posudu i njegovim merenjem možemo utvrditi potrošnju pare, ali je mana što u pojedinim procesima ne mozemo sakupljati kondenzat. Grejanje kalemima i omotačima Grejanje ubrizgavanjem • Rešetkasta cev se stavlja u rezervoar Ovo rešenje je jeftino, ali proizvodi mnogo buke I vibracija. Efektivnija metoda je da se uzme običan ubrizgivač pare Upotreba pare u cevima, vazdušnim grejačima, razmenjivačima toplote i industriji Grejanje vazduha Izmenjivači toplote Prateće linije O kotlu Parni kotao je posuda pod pritiskom koja sadrži ključalu vodenu paru na temperaturi višoj od 100°C I njegov dizajn I funkcionisanje su pokriveni od strane složenih standarda I propisa. Goriva za kotlove Tri najcesca goriva korisćena u parnim kotlovima su: • • • • • ugalj, nafta gas industrijski i komercijalni otpad struja Ugalj Vrste uglja: • • • • • treset lignit bitumenski polubitumenski antracit Kao gorivo za kotlove se koriste: • bitumenski ugalj • antracit Upotreba uglja za kotlove je u opadanju zbog: • dostupnosti I cene • brzine odziva na promene opterecenja – postoji znacajno kasnjenje izmedju javljanja potrebe za toplotom, smestanja uglja u kotao, paljenje uglja I proizvodnje pare kako bi zadovoljili potrebe. Loše osobine uglja: • Pepeo • Emisija štetnih gasova Priblizno 8 kg pare moze biti proizvedeno sagorevanjem 1 kg uglja. Naftni derivati Postoje klase za nafte koje se koriste za razlicite kotlove: • • • • Klasa A – Dizel ulje ili gas Klasa B – Loz ulje Klasa C – Srednji mazut Klasa D – Mazut Prednosti nafte u odnosu na ugalj: • krace vreme odziva izmedju zahteva i proizvodnje zahtevane kolicine pare • zbog toga mora manje energije biti zadrzano u kotlu, stoga kotao moze biti manji i predavati manje energije okolini, dakle efikasniji • nema mehaničkih ložača • ulje sadrži samo tragove pepela • nema potrebe za skladištenjem I rukovanjem ugljem Priblizno 15 kg pare moze biti proizvedeno od 1 kg nafte. Gas Gas predstavlja gorivo za kotao koje lako sagoreva uz malo vazduha. Gas je dostupan u dva oblika: • prirodni gas, to je podzemni gas, koristi se u svom prirodnom stanju I sadrzi visok procenat metana. • LPG, tečni naftni gasovi, su gasovi koji se dobijaju preradom nafte I zatim se pod pritiskom cuvaju u tecnom stanju. Najcesci oblici su propan I butan. Prednosti sagorevanja gasa u odnosu na sagorevanje nafte: • ne postoji skladištenje, gas se prosleđuje direktno u kotlarnice • ne sadrže sumpor (jako malo), pa je količina sumporne kiseline u dimnim gasovima praktično 0 CHP postrojenja Danas postaju popularna CHP(Combined Heat and Power) postrojenja: • • gasna turbina pokrece alternator za proizvodnju elektricne energije izduvni gasovi( 500°C) su usmereni u kotao za proizvodnju pare Odabir kotlova Bitne stavke o kojima treba voditi racuna su: • sigurnost snabdevanja gorivom • skladistenje goriva U zavisnosti od potreba, u skladu sa karakteristikama goriva (temperatura plamena i karakteristike sagorevanja) koristi se kotao sa odgovarajućim gorivom. Postoje I kotlovi koji rade na gas, ali se mogu prebaciti u slucaju nedostatka gasa tako da sagorevaju neki od naftnih derivata. Dizajn kotlova Razlikujemo: • Vatrocevne kotlove • Vodocevne kotlove “Shell” kotlovi – vatrocevni kotlovi • Kod njih je cela povrsina za prenos toplote unutar celicne skoljke. Produkt sagorevanja prolazi kroz kotlovske cevi, koje predaju toplotu kotlovskoj vodi koja ih okruzuje. • Postoji nekoliko razlicitih kombinacija rasporeda cevi koji se koristi u ovim kotlovima, kao I razlicit broj korisnih prolazaka cevi sa toplotom pre nego sto se isprazne. Primer dve tipicne dvoprolazne kotlovske konfiguracije Lancashire kotao Economic boiler (two-pass, dry back) Economic boiler (wet back) Packaged boiler – upakovani kotao Poređenje različitih izvedbi 5 000 kg / h kotlova Cetvoroprolazni kotlovi su toplotno najefikasniji, ali tip goriva kao i radni uslovi sprečavaju njihovu češću upotrebu. Thimble (karika) kotao Ograničenja vatrocevnih kotlova Kod vatrocevnih kotlova toplota se prenosi provođenjem. Postoje ograničenja u naprezanju kotla, najveće naprezanje je na obimu cilindra. Vatrocevni kotlovi ne proizvode vece kolicine pare od 27 000 kg / h pa ako je potrebna veca količina koriste se posrtojenja sa vise kotlova.Takodje zbog velikih prečnika cilindara pritisak ne moze biti veci od 27 bar, za vece pritiske koriste se vodocevni kotlovi. Vodocevni kotlovi Kod ove vrste kotlova voda cirkulise unutar cevi, a izvor toplote ih okružuje. Zbog cevi manjeg prečnika veći pritisak mogu podneti cevi, uz isto naprezanje, nego kod vatrocevnih kotlova. Vodocevni kotlovi se koriste u postrojenjima za proizvodnju elektricne struje koja zahtevaju: • Veliku kolicinu izlazne pare (do 500 kg/s) • Visok pritisak pare (do 160 bar) • Pregrejanu paru (do 550°C) Ipak koriste se I umanjim velicinama, I u istu svrhu kao I vatrocevni kotlovi. Mali vodocevni kotlovi mogu se proizvesti I sastavljeni u jednicu puput upakovanih vatrocevnih kotlova dok se veci sklapaju na licu mesta . Mnogi vodocevni kotlovi funkcionisu na principu prirodne cirkulacije vode. Vodocevni kotao Prenos toplote zračenjem – peć Postoji prostor izmedju plamena iz gorionika I vodenih cevi. Zidovi peci su cevi spojene I dizajnirane tako da apsorbuju zracenje iz plamena. Provođenje toplote strujanjem i provođenjem. Veliki kotlovi mogu imati nekoliko cevi u redu kako bi primili maksimalnu toplotnu energiju. Kotao sa uzdužnim bubnjem Kotao sa poprečnim bubnjem Vertikalni upakovani kotao Economiser – povećava ekonomičnost kotla Voda koja se dovodi kotao se prethodno zagreva, izduvnim gasovima pre nego što oni odu u atmosferu. Superheaters – pregrejač pare, dogreva paru. Vodocevni kotao sa pregrejačem Efikasnost kotla Efiksnost kotla ocenjuje odnos toplotne energije koja je predata pari, I toplotne energije obezbedjene od srtane goriva. Ovaj koeficijent se racuna poznavajuci temperaturu vode za snabdevanje, pritisak proizvedene pare, I protok pare. Gubici se javljaju zbog: gubici u izduvnim gasovima. Nastaju ako gorionik prozivodi vise toplote nego sto je potrebno ili ako nije povrsine za prenos toplote u kotlu ne funkcionisu dobro. gubici toplote zracenjem, jer je temperetura kotla veca od temperature okoline. Najneefikasnije je ON/OFF upravljanje gorionicima u kotlu, efikasnije je High / low / off upravljanje, dok je kontionualno upravljanje najefikasnije, ali I najkompleksnije I najskuplje. Voda za kotao Kvalitet pare • • • Kontaminacija kontrolnih ventila Kontaminacija prenosnih površina Ograničenje otvora parne zamke Penušanje vode – formira se pena između površine vode i izlaza pare Spoljna obrada vode obuhvata: • Obrnutu osmozu • Krečno-sodno omekšavanje • Razmena jona Spoljni tretman odrzavanje se primenjuje kao izraz pripremu vode za kotao, obicno se odnosi na hemijske I mehanicke promene na izvoru vode. Cilj je da se poboljsa kvalitet ovog izvora pre njegove upotrebe u kotlu. To ukljucuje: – Analizu – Filtriranje – Omeksavanje – Dealkalizaciji – Demineralizaciji – Deaerizacija – Zagrevanju Unutrašnji tretman Cak I posle najboljeg spoljnog tretmana vode, voda koja napaja kotao ukljucujuci I kondenzate I dalje sadrži nečistoće koje bi mogle negativno da utiču na rad kotla. Interna obrada kotlovske vode se primenjuje da minimizira potencijalne probleme I da se izbegne bilo kakva katastrofa. Deaeratori • Kiseonik je glavni uzrok korozije u kotlarnicama. Ako je ugljen dioksid takodje prisutan onda je PH vrednost niska I voda će težiti da bude kisela, pa ce stopa korozije biti povećana. Voda izložena vazduhu moze da postane zasićena I koncentracija će varirati u zavisnosti od temperature: – viša temperatura, niži sadržaj kiseonika. Prvi korak je da se voda zagreva. Ako je tečnost na temperaturi zasićenja rastovrljivost gasa u njemu je nula. Distribucija pare • Para u kontaktu sa hladnim cevima će početi odmah da se kondenzuje. Pri startovanju sistema, kondenzovanje ce biti maksimalno jer tada postoji najveća temperaturna razlika izmedju pare I cevovoda. Kad se cevi zagreju, temperaturna razlika izmedju pare I cevi je minimalna, ali neke kondenzacije će nastati tako što će cevovod I dalje nastavljati da prenosi toplotu u okolini vazduha. • Rezultat kondenzacije pada na dno cevi I uz pomoć gravitacije treba organizovati pa pada u pravcu protoka pare. Kondenzat će tada morati da se isprazni Iz različitih strateških tacaka. • Rezervoar je ključno mesto za sastajanje hladne vode I povratnog kondenzata. Najbolje je kada kada se kondanzat I hladna voda zajedno sa blic parom ubrizgaju kroz rupičaste cevi ispod površine vode u rezervoaru. • Bitno je da temperatura vode u rezervoaru bude dovoljno visoka da minimizuje sadržaj kiseonika I ostalih gasova. • Smanjivanjem kiseonika u vodi se smanjuju troškovi, ali je potreban dodan utrošak pare, koji je skoro beznačajan. • U kotlu se moze desiti termalan šok kada hladna voda dodiruje vrele površine kotla I cevi. Kada je voda toplija manja je razlika u temperaturi I manji je rizik od termalnog šoka. • Sto je voda hladnija, potrebno je više energije da bi kotao proizveo paru. Takodje voda treba da bude sto vrelija da bi se održao potrebna količina pare. - Ukoliko vracamo veliku kolicinu kondenzata(preko 80%) temperatura vode moze biti previsoka I moze izazvati kavitaciju pumpe. - Ukoliko voda bliska temperaturi kljucanja udje u pumpu, podlozna je formiranju blic pare u oblasti niskog pritiska na ulazu pumpe. Formiraju se mehurici pare I kada pritisak poraste mehuri nestaju I voda tece velikom brzinom u nastale supljine. Ova pojava se naziva kavitacija, bucna je I moze ozbiljno ostetiti pumpu. Problem se izbegava stavljanjem najkvalitetnije mrezaste usisne glave na pumpu. Takodje se proablem smanjuje ako je rezervoar postavljen visoko u odnosu na kotao I ako su cevi koje vode do pumpe vecih dimenzija Bottom blowdown • Obavezan na kotlu, na malim kotlovima moze biti dovoljan da kontroliše kvalitet vode u kotlu. Na srednjim I većim kotlovima potrebno je da se dodatno kontroliše kvalitet vode pre ulaska u kotao. • Materije koje su neutralisane se mogu držati sve dok se voda u kotlu meša, ali čim mešanje prestane, one ce pasti na dno. Ako se ne uklone, oni će se vremenom akumulirati I s obzirom na vreme, sprečiće prenos toplote kroz kotlovske cevi koje zagrevaju I doći će do pregrevanja I možu da dodje do kolapsa. • Glavni blowdown ventil se otvara u odredjenom periodu u redovnim intervalima (npr 20 sekundi svakih 8 sati) Protok vode u kotlarnici Osnovna teorija upravljanja • Predmet upravljanja je ogroman, moze da obuhvata upravljanje promenljivima kao što su temperatura, pritisak, protok, nivo i brzina. • Postoje dva osnovna načina upravljanja: 1. ON/OFF- Ventil je ili potpuno otvoren, ili potpuo zatvoren, bez srednjeg stanja 2.KONTINUALNO – Ventil moze da zauzme bilo koji središnji položaj, uključujući i potupno otvoren i zatvoren ON/OFF upravljanje KONTINUALNO upravljanje • Kontinualno upravljanje znači da ventil može da se pokreće kontinualno i da menja stepen otvorenosti ili zatvorenosti ventila I da može da zauzme bilo koji središnji položaj, a ne samo potpuno otvoren ili potpuno zatvoren. • Postoje tri osnovna kontrolna postupka koji se često primenjuju u kontinualnom upravljanju: -proprcionalno(P) -integralno(I) -derivativno(D) Tipovi upravljanja i njihovi odzivi Upravljačke petlje • • • • • • • • Upravljanje u otvorenoj sprezi Upravljanje u zatvorenoj sprezi Poremećaji Upravljanje u povratnoj sprezi Upravljanje unapred Upravljanje jednom petljom Upravljanje sa više petlji Kaskadno upravljanje Upravljanje u otvorenoj sprezi Napomena: umesto flow bi trebalo temperaturni sezor Upravljanje u zatvorenoj sprezi Poremećaji • Predstavljaju faktore, koji kada se umešaju u proces, poremete vrednost kontrolisanog prenosnika. Npr. Ako u sobu odjednom udje mnogo ljudi, to bi izazvalo poremećaj, jer to bi uticalo na temperaturu prostorije i na količinu toplote koja je potrebna da se postigne željena temperatura prostora. Upravljanje u povratnoj sprezi • Tip upravljanja u zatvorenoj sprezi. Povratna sprega vrši proračun poremećaja i šalje informacije regulatoru, kako bi generisao odredjeno upravljanje na osnovu dobijenih informacija. Npr. Zbog mnogo ljudi u prostoriji, regulator smanjuje grejanje u prostoriji. Upravljanje unapred • Sa ovom vrstom upravljanja, poremećaji se predviđaju i uklanjaju pre nego što se dese. • Primer ovakvoga upravljanja, može da se objasni na zagrevanju kotla do visoke temperature , pre nego što se proces korištenja pare pokrene. Samo kada se dostigne visoka temperatura u kotlu ventil za propust pare može kontrolisano da se otvara. Upravljanje jednom petljom Upravljanje sa više petlji Kaskadno upravljanje • Osnovni sistem se obicno sastoji od: -kontrolnih ventila -aktuatora -kontrolera -senzora Ventil Trokraki ventil služe za odredjivanje odnosa(npr pri mešanju) Aktuatori • -pneumatski • Električni imaju 3 stanja otvaranje zatvaranje bez pokreta indikator pozicije Senzori Burdonova cev • Termorezistvni senzori • Termistori Poluprovodnički elementi kojima se menja otpornost u zavisnosti od temperature. Imaju nelinearnu karakteristiku. Mogu imati pozitivni i negativni koeficijent. Jeftiniji su i jednostavniji od termootpornika ali su manje tačni i neponovljivi. Njihova otpornost je velika pa otpornost kablova nema velikog uticaja. • Termoparovi • Merenje nivoa -Prvi alarm gasi pec, ali je dozvoljeno paljenje ukoliko nivo poraste -Drugi alarm gasi pec, ali kontrole gorionika ostaju zakljucane • Kapacitivni senzor • Provodni • Magnetni Samoaktivna aktuacija • Samoaktivirajuci elementi su oni elementi za čije reagovanje nije potrebna električna energija ili vazduh pod pritiskom Mehom balansirani ventil • Sluyi da smanji silu aktuatora potrebnu za zatvaranje ventila Ventil za redukovanje pritiska • Kada je potrebna precizna kontrola pritiska ili je veliki protok koristi se pilot-redukcioni ventil Sigurnosni ventili • Primarna uloga sigurnosnih ventila je da zaštite živote i opremu. Sigurnosni ventil radi tako sto oslobadja zapreminu fluida kada je pritisak iznad granice i tako redukuju višak pritiska. Pošto su to uredjaji koji sprečavaju katastrofu, bitno je da rade bez prestanka i pod svakojakim uslovima. postavljanje • Moramo voditi računa da ventil postavljamo tamo gde se neće skupljati prasina ili kamenac. • Moramo voditi računa i o tome da se ne skuplja kondenzat, pa ventil stavljamo uvek sa gornje strane cevi Takodje moramo obezbediti da je izlazni cevovod dobro isušen Nezatvarajući uredjaji • Membrane koje pucaju • Uglavnom se koriste sa sigurnosnim ventilima tako sto se stavljaju pre njih i sprecavaju korozivne materije da dodju u kontakt sa ventilom. Takodje poseduju i indikator pucanja mambrane i moraju se menjati posle svakog proboja. • Topljivi element Sadrze cep koji ima nizu tacku topljenja od maksimalne temperature u sistemu koji stite. Parne zamke • Parna zamka je jedan od ključnih delova parnih sistema. Njen zadatak je da zadrzi paru u sistemu, a da izbaci kondenzat i gasove koji se ne mogu kondenzovati. Termostatičke zamke • sa uljem Idealan element za odvajanje vazduha i hladnog vazduha pri pustanju u rad Pritiskom balansirana parna zamka • Operativni element je kapsula koja sadrzi mesavinu specijalne tecnosti i vode. Kada je hladno ventil je otvoren i kondenzat izlazi napolje, tokom prolaska kondenzata kapsula se zagreva i mešavina isparava, kapsula se širi i zatvara odvod pre nego što para stigne. Bimetalne zamke Mehanicke zamke • sa plutajućom loptom sa inverznom kofom Termodinamičke zamke Frekvencija rada zavisi od temperature pare i uslova u okolini. Većina ostaje zatvorena 20 do 40 sekundi. Ako se zamka otvara previse često zbog spoljnih uslova, problem se rešava pokrivanjem vrha izolatorom. • Lavirint zamka Vruc kondenzat prolazi izmedju prvog tanjira i tela zamke i pri padu pritiska deo se pretvara u paru. Prostor oko sledećeg tanjira mora da se nosi sa povećanom količinom kondenzata i sprečava bekstvo pare. Razmatranje zamki Vazduh u sistemu Ostali ventili • Izolacioni ventili – Linearni - Rotacioni • Jednosmerni ventili – Sa zamahom – Sa diskom Upravljanje parnim kotlom • Cilj većine pogona sa parnim kotlovima koji se koriste u procesnoj industriji je da proizvedu paru u svrhu grejanja; proizvodnja struje se uglavnom uzima u obzir na drugom mestu. • Normalna praksa je da se proizvodi i distribuira para kroz postrojenja na određenim pritiscima, smanjujući ih lokalno po potrebi. Glavni pritisci su tipično dizajnirani kao visoki (> 20 bara), srednji (oko 10 bara) i niski (< 5 bara). • Upravljanje parnim kotlom se uglavnom svodi na pet glavnih akcija: – Upravljanje pritiskom pare za snabdevanje tako što se rukuje protokom goriva – Održavanje tačnog odnosa između goriva i vazduha – Održavanje nivoa vode u rezervoaru kotla – Zadovoljavanje raznih sigurnosnih i ekoloških kriterijuma – Maksimizovanje efikasnosti sagorevanja Upravljanje parnim kotlom • Najčešća strategija je da se dovodi para do potrošača na konstantnom pritisku. • Petlja sa povratnom spregom može da se iskoristi da se rukuje sa protokom gasa/nafte. • Da bi se odbili poremedaji u sistemu dovoda gasa/ulja normalno je da se koristi pomoćna petlja u kaskadnoj strategiji. • U sagorevačke svrhe, neophodno je da se održi protok vazduha proporcionalno protoku goriva. Ovo se može direktno uraditi sa regulatorom odnosa. • Postoje važna zdravstvena i sigurnosna ograničenja pri rukovanju pogonom sa parnim kotlom. Nepotpuno sagorevanje nafte i sitnog uglja dovodi do emisije dima, koji se u suštini sastoji od čestica i taloga čađi. Čestice su štetne za zdravlje, a talog čađi je zapaljiv. Takođe, nepotpuno sagorevanje gasa, nafte, ili uglja stvara ugljen-monoksid (CO) koji je otrovan, za razliku od ugljen-dioksida (CO2). CO može da prouzrokuje eksplozije kad topli dimni gasovi dođu u kontakt sa svežim vazduhom u dimnjaku. • Ove posledice se najbolje sprečavaju tako što se obezbeđuje da uvek postoji višak vazduha koji je prisutan u odnosu na stihiometrijske zahteve sagorevanja. Ovo je naročito važno kad se upravlja protokom goriva tako da se zadovolje promene u zahtevu pare. • Efikasnost parnih kotlova i njihov ekološki uticaj su blisko povezani. Visoke temperature su značajne za efikasnost sagorevanja. Kao što je već rečeno, neophodno je da postoji višak kiseonika da bi se sprečilo nepotpuno sagorevanje. Niske temperature su poželjne sa ekološkog aspekta. Što je niža temperatura to se manje proizvodi Nox gasova (NO, N202 i N02). Stoga, postoji “sporazum” između velike efikasnosi i male emisije oksida. U praksi, postrojenje sa parnim kotlom normalno radi sa 1.0-1.5% viška vazduha u odnosu na stihiometrijske zahteve za potpuno sagorevanje. Količina viška vazduha se obično nadzire tako što se meri količina kiseonika u dimnom gasu. • • • • Kotlarnice su okvirno u kategoriji MIMO sistema (više ulaza i više izlaza) • Na levoj strani su prolazi ulaznih promenljivih (promenljive kojima može biti upravljano direktno sa najžešće korišćenim aktuatorima) • Na desnoj strani merljive izlazne promenljive pod kojima se mogu razviti kontrolne upraljvačke petlje. • Dc – protok pare turbine na izlazu bubnja • B – protok goriva • A – protok vazduha • Xvg – kontrola gasnog ventilatora • Wing – protok ubrizgavanja pare • We – protok vode • P – pritisak pare u bubnju • L – nivo vode u bubnju • Pf – pritisak u peći • VG – gasni ventilator • Dp – protok pare u bubnju • Gp – protok gasa pri sagorevanju • Ge – protok gasa koji se izbacuje • Bitno je izabrati adekvatne ulazno-izlazne sprege, kako bi obezbedili efikasnu kontrolu izlaznih promenljivih preko ulaznih promenljivih sa maksimalnim efektom i bez poremećaja za ostale izlazne promenljive. Zavisnost izmedju ulazno-izlaznih promenljivih: • pritisak pare u bubnju P je promenljiva koja zavisi od protoka pare u bubnju Dp i protoka pare u turbini Dc • pritisak u peci Pf zavisi od protoka gasa pri sagorevanju Gp i protoka gasa koji se izbacuje Ge • protok goriva B je nezavisna promenljiva jer nije upravljana od strane drugih promenljivih • protok vazduha A od procesa sagorevanja mora imati vrednost koja odgovara protoku goriva B jer su linearno zavisne. • kiseonik, oksid i ugljen-dioksid pri sagorevanju gasova zavise od odnosa vazduh/gorivo. • protok pare bubnja Dp zavisi od količine toplote razvijene u peći što znači da zavisi od protoka goriva i protoka vazduha zato što količina razvijene toplote zavisi i od jednog i drugog. • protok pare u turbini Dc u relaciji prema kotlu je slučajna varijacija promenljive koja zavisi od zahteva energetskog dela postrojenja • Protok vode za snadbevanje bubnja upravlja nivoom vode u bubnju • Protok goriva upravlja pritiskom u peći • Koeficijent prenosa toplote Kre i koeficijent sagorevanja Kcomb upravlja pritiskom pare u bubnju