Transcript PDPLJelkaP04

Znanstvene medicinske
informacije
Jelka Petrak
Poslijediplomski znanstveni
studij “BIOMEDICINA”
akad. god. 2003./04.
Medicina ovisi o...
vrsnoći istraživanja i neprekidnom dotoku
dobro obrazovanih stručnjaka
• dobro istraživanje = novi nalazi = nove
informacije
• dobro obrazovani stručnjaci = znalačka uporaba
i prosudba medicinskih informacija
Povećanje broja informacija
 Istraživači i praktičari stvaraju i uporabljuju
informacije
 Najveći dio medicinskih istraživanja odvija se, uz
državnu potporu, na sveučilištima – rezultati se
objavljuju i stavljaju u javnu uporabu
 Liječnik koji skrbi o bolesnicima koristi i znanja
drugih liječnika, a svoja znanja dijeli s drugima
 U svijetu izlazi oko 20,000 medicinskih časopisa,
a svake se godine objavi oko 17,000 novih
knjiga.
Objavljivanje- završna faza
istraživanja
 Objavljivanje rezultata znanstvenoga istraživanja
– ključno značenje u širenju znanja
 Tijek istraživanja i njegovi rezultati moraju biti
dostupni u svrhu provjere i uporabe u daljnjim
istraživanjima
 Pronalaženje izvornih radova potrebnih za
znanstveni rad važna zadaća svakog
znanstvenika
Tko komunicira i kako?
Znanstvenik : znanstvenik
Znanstvenik : liječnik praktičar
Praktičar : praktičar
Praktičar : znanstvenik
Osobitosti medicinskoga priopćajnoga
sustava
Iz naravi medicine proistječu 4 temeljne
značajke njezina priopćajnoga sustava:
javnost
rast i zastarijevanje
specijalizacija
internacionalnost
Formalni priopćajni sustav
 Do pojave znanstvenog časopisa u 17. st. znanstveni su se
radovi objavljivali u obliku eseja (exercitatio) ili traktata
(tractatus), kao zasebne publikacije
 Prvi medicinski časopis (Nouvelles Decouvertes sur toutes les
Parties de la Medecine), Pariz, siječanj 1679.
 Časopis postaje najvažniji medij znanstvene komunikacije, u
kojemu objaviti znači zaštiti intelektualno vlasništvo i uputiti svoj
rad u dostupni i indeksirani arhiv znanja
 Tijekom 19. st. uspostavlja se današnji obrazac objavljivanja
novih rezultata i njihova bibliografskog nadzora
Vrste publikacija
Sa stanovišta
oblika:
knjige
časopisi
digitalni
dokumenti
Sa stanovišta
načina obrade
materijala:
primarne,
sekundarne
Primarne i sekundarne publikacije
Primarne :
znanstveni časopis
monografija
doktorska radnja
patenti
standardi
statistička izvješća
Sekundarne:
enciklopedije,
leksikoni,
rječnici,
priručnici,
kazala,
časopisi sažetaka
Što su primarne publikacije?
Sadržavaju neposredne rezultate
znanstvenoistraživačkoga rada tj. nova
znanja ili nove interpretacije poznatih ideja
i činjenica
Sadržaj predočuju onako kako su ga
stvorili/osmislili autor/i
Nazivaju se često i “izvornima”
Znanstveni časopis
objavljuje nove spoznaje
arhivira testirano i integrirano znanje
instrument za uspostavljanje profesionalnog
intelektualnog vlasništva
znanstveni članak, pregledni članak,
prethodno priopćenje, pismo
raspršenost vs. koncentracija , jesu li svi
časopisi podjednako značajni?
Kakvi su medicinski časopisi?
 Znanstveni časopisi bilježe nova opažanja,
eksperimentalne rezultate i rezultate kliničkih
ispitivanja te imaju temeljnu ulogu u napretku
medicine.
 Proces filtriranja u kojem su selektivnost, kritički
osvrt i prosudba kvalitete iznimno važni
(recenzija)
 Časopisi koji imaju ulogu novina: informirati,
interpretirati, kritički se osvrtati
 Uloga preglednih radova: Annual Reviews,
Current Opinion journals i sl.
Rast broja medicinskih časopisa
Stoljeće
17.
18.
19.
1961.
2000
Broj časopisa
10
436
1147
oko 6000
oko 16000
Razlozi
Veliki porast ulaganja u znanstveno
istraživanje, porast broja znanstvenika,
specijalizacija medicine
Publish or perish
Akademska i profesionalna promocija
Znanstvena produktivnost
Po nekim procjenama broj radova raste
godišnje po stopi od 10%, a svake godine
u biomedicini pojavi se 75-100 novih
naslova
Znanstvenici teže koncentrirati i
razmjenjivati znanje u malim ekspertnim
interesnim skupinama
Kako dijelimo medicinske časopise?
Opći : specijalizirani : subspecijalizirani
Međunarodni : lokalni (domaći)
Znanstveni : stručni
Citirani (impact factor) : nisu citirani
Indeksirani : neindeksirani
Hrvatski medicinski časopisi
43 časopisa na području medicine i njoj
srodnim područjima?!
Kvaliteta recenzije?
Način financiranja?
Liječnički vjesnik vs. Croatian Medical
Journal
Gdje smo danas?
Znanstveni časopis još uvijek u samome
središtu priopćajnog sustava
Velika većina ima web inačice (e-only ?)
Integriraju se podaci s tekstom te se
radovi povezuju s rezultatima kliničkih
ispitivanja (EBM) i sl.
Prvi on-line arhiv medicinskih članaka
(PubMed Central)
http://pubmedcentral.nih.gov
Prednosti e-časopisa
Dostupnost (bez obzira na vrijeme i
mjesto)
Brzina objavljivanja radova
Hipertekst veze između srodnih članaka ili
njihovih pojedinih sastavnica
Mogućnost priključenja komentara
Dijalog među znanstvenicima
Nedostaci e-časopisa
Dojam da nisu “prava” publikacija
Mogućnost mijenjanja teksta
Nesigurna pohrana
Sadržaji nisu uključeni u standardne
indeksne publikacije
Budućnost
 Tiskani i online
 Besplatan pristup
 Pisma uredniku zamijenit će online rasprava
 Radovi – organski entiteti koji rastu s porastom
znanja
 Komunicirati se može na različite načine sve dok
čitatelji znaju o čemu se radi (recenzija, prva
verzija ???)
Ostali primari izvori
Disertacije - kvalifikacijski radovi, ali
obrađuju nove probleme i izvorni su
znanstveni doprinos
Monografske publikacije - bave se jednom
zaokruženom temom sa svih ili s nekoliko
aspekata
Statističke publikacije
Patenti http://ep.espacenet.com/
Što su sekundarne publikacije?
 Sekundarne publikacije nastaju odabirom,
obradbom i preradbom primarnih publikacija te
pomažu njihovu pronalaženju
 Uređene su za potrebe određene kategorije
korisnika
 Međusobno se razlikuju po načinu na koji su u
njima predstavljeni primarni izvori
Skupine sekundarnih publikacija
enciklopedije,
leksikoni,
rječnici,
priručnici,
kazala,
časopisi sažetaka
Sustavi za indeksiranje i sažimanje
 Pronalaženje izvornih radova potrebnih za daljnji rad
važna je zadaća svakog znanstvenika
 U bazama podataka znanstveni radovi usustavljeni za
pretraživanje po različitim ključevima (predmet, autor,
ustanova, riječ iz naslova i sažetka itd.)
 Danas toj svrsi služe baze podataka:
 bibliografske
 faktografske
 izravna pohrana podataka - bioinformatika – (spoj
računala, informacije i biomedicinske tehnologije)
Bibliografske baze podataka
 Osnovni bibliografski podaci dostatni za
identifikaciju izvora + sažetak
Belev B, Aleric I, Vrbanec D, Petrovecki M, Unusic J, JakicRazumovic J.
Nm23 gene product expression in invasive breast cancer-immunohistochemical analysis and clinicopathological
correlation. Acta Oncol. 2002;41(4):355-61.
The nm23 gene/protein is a putative metastatic suppressor
identified a decade ago in a melanoma cell line. A number of
laboratory,clinical and pathological studies...
Najznačajnije medicinske
bibliografske baze podataka
Medline (PubMed)
Embase
Current Contents (Clinical Medicine, Life
Sciences)
Web of Science (SCI, SSCI, AHCI)
Čimbenik odjeka (impact factor)
 Čimbenik odjeka mjeri učestalost (omjer broja
objavljenih radova i citata koje su ti radovi primili) kojom
je “prosječni članak” koji onbjavi neki časopis citiran u
nekoj određenoj godini
 Izračunava se diobom broja citata u tekućoj godini s
brojem članaka objavljenim prethodne dvije godine
 Izračun:
 A= ukupan broj citata u 1992
 B= broj citata u 1992. radova objavljenih u 1990-91.
(podskupina skupa A)
 C= broj radova objavljenih u 1990-91.
 D= B/C = čimbenik odjeka za 1992.
Hrvatski indeksirani časopisi
Current Contents: Collegium Antropologicum,
Croatian Medical Journal, Croatica Chemica
Acta, Društvena istraživanja, Food Technology
& Biotechnology
Medline: Acta Dermatovenerologica Croatica,
Acta Medica Croatica, Acta Pharmaceutica,
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Collegium
Antropologicum, Croatian Medical Journal,
Liječnički vjesnik, Reumatizam
Faktografske baze podataka
 Online Mendelian
Inheritance in
ManTM (katalog gena i
genskih poremećaja)
 Baza za pretraživanje
proteina s podacima iz
SwissProt, GenBank itd.
 Zbirka pretraživih
nukleotida