Transcript Document

ZNANOST NAKON PDF-a
Što bi izvanzemaljci rekli o
načinu na koji znanstvenici
danas komuniciraju?
Franjo Pehar
Jadranka Stojanovski
Sveučilište u Zadru
Parabola o poljoprivrednicima i
teleportacijskom duplikatoru
a onda se pojavio “čarobnjak”
Animated GIF Screenshot: Via Tweetping
i omogućio teleportaciju hrane
Znanost i znanstvena komunikacija
 Znanost je koherentan skup ljudskih aktivnosti usmjeren na
napredak znanja o svemu što nas okružuje na objektivan i
provjerljiv način
 Znanstvene aktivnosti:
 postavljanje ciljeva,
 promatranje,
 upis/unos,
 klasifikacija,
 objašnjavanje,
 mjerenje,
 modeliranje,
 instrumentacija,
 eksperimentiranje,
 organizacija,
 komunikacija,
 primjena, materijalizacija …
D'où venons nous? Que sommes-nous? Où
allons-nous?
Paul Gauguin (1848-1903)
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Where_Do_We_Come_From%3F_What_Are_We%3F_Where_Are_We_Going%3F
Povjerenje američke javnosti: 1973-2000
Izvor: http://www.nsf.gov/statistics/seind02/mmslides/mm07-14/mm07-14.htm
…
 znanost = informacijska djelatnost
 temelji se na stvaranju, prijenosu i korištenju znanstvenih
informacija
 znanstvene publikacije - osnovno obilježje informacijskog
procesa, često označenog kao znanstveno informiranje i/ili
komuniciranje, je u mediju odnosno načinu objave
 pretpostavka za provjerljivost i ponovljivost rezultata istraživanja
Češki nacionalni muzej
ZAŠTO ZNANSTVENICI
OBJAVLJUJU RADOVE?
ŠTO JE ZNANSTVENA
KOMUNIKACIJA?
Što je znanstvena komunikacija?
 Znanstvena komunikacija je proces dijeljenja rezultata svojih
istraživanja – Cornell
 Znanstvena komunkacija je nadgradnja koncepta znanstvenog
izdavaštva, a uključuje formalne i neformalne mreže koje
koriste znanstvenici kako bi razvijali ideje, razmjenjivali
informacije (uključujući i podatke), vrednovati tuđa
istraživanja, objavljivali rezultate, dijelili svoje pronalaske i
čuvali sve to za nove naraštaje – Lee Van Orsdel
KADA SU OBJAVLJENI PRVI
ZNANSTVENI ČASOPISI?
1665
 Journal des
Scavans (Paris) i
Philosophical
Transactions of the
Royal Society
(London)
“If I have seen further it is by
standing on ye shoulders of Giants.”
Isaac Newton, u pismu
Robertu Hooku
25. ožujka 1676
Sir Godfrey Kneller
Izvorno:
Bernard of Chartres, 12. st.
Isaac Newton
SUSTAV ZNANSTVENOG
IZDAVAŠTVA NEKAD I DANAS
Nekad
 1665
 2 časopisa
 jasne uloge u procesu znanstvenog izdavaštva tijekom
slijedećih nekoliko stotina godina
KAKVA JE ZNANSTVENA
KOMUNIKACIJA DANAS?
 što se promijenilo od 1665?
 jesu li prvi časopisi izgledali bitno drugačije od današnjih?
 komercijalizacija
 KRIZA: nezadovoljstvo svih sudionika (osim velikih/moćnih
izdavača)
 što je donijela digitalna revolucija / raspoložive tehnologije?
 Trendovi / promjene / tektonski poremećaji
Količina informacija raste
 25000 – 30000 recenziranih
časopisa
 1 mil autora*
 cijene časopisa RASTU
 niti najbogatije ustanove ne mogu
više osigurati pretplatu na sve ono
što im je potrebno (Harvard...)
*Mabe, Scholarly Publishing, 2009
IMAJU LI ZNANSTVENICI
PRISTUP OBJAVLJENIM
RADOVIMA?
Komercijalni izdavači - primjer
 Izdavač je najveći svjetski izdavač znanstvenih časopisa - 2500
naslova časopisa (prvi slijedeći izdaje oko 1000
 Prema The Economist, Izdavač je ostvario $1.1 milijardu profita
2010 (stopa profita je 36%)
 Što izdavač radi: “coordinating the review, consideration, added
text and references, and production and distribution mechanisms”
 Pretplate kroz tzv. “big deals” – neželjeni sadržaj
 Izdavač podržava RWA, SOPA…prijedloge zakona koji pod
izlikom zaštite ograničavaju dostupnost razultatima istraživanja
poduprijetih državnim financiranjem (NIH Public Access Policy)
 najskuplji časopisi? BBA 20.020 €, Chem Phys Lett 16.508 €,
J Organometal Chem 14.117 €
14.000 OBJAVLJENIH RADOVA U 2011.
$2900 PLoS Biology, $2250 PLoS
Genetics, $1350 PLoS One
SAMO PLOS ONE: $ 20 MIL. U 2011.
12 ČASOPISA
4700 OBJAVLJENIH RADOVA U 2012.
$ 5.000 OBJAVLJIVANJE JEDNOG RADA
$ 24 MIL. U 2011.
Komercijalni izdavači okreću se novim
poslovnim modelima
 2004. Springer i Oxford University Press uvode
tzv. „open choice”
 2006. se pojavljuje PLOS One
 Danas nekoliko tisuća časopisa nudi slične
modele
 APS (Article Processing Charges) – prosječno $
1.000
 Dodatno se naplaćuju pretplate na časopise (kod
većine)
Transformacija časopisa
 Časopisi koji naplaćuju autorima objavljivanje radova (slika,
dodatnih stranica...)
 Hibridni časopisi
 Časopisi predatori
 ...
OSIGURAVAJU LI ČASOPISI
PRIMJERENE
FUNKCIONALNOSTI?
Izdavaštvo 19. stoljeća za znanstvenu
zajednicu 21. stoljeća
Je li PDF odgovarajući format?
 Vjerna inačica tiskane kopije, ali:
 Nema pristupa slikama u boljoj rezoluciji
 Nema pristupa podacima na kojima se
temelji predstavljeno istraživanje (nemoguća
provjera!)
 Nema pristupa radovima koji su u popisu
literature
 Nerijetko nepretraživ!
 Nerijetko nema odgovarajuće metapodatke
 Vlasnički format
Kakva bi publikacija mogla biti?
• Animacija i virtualna stvarnost
• Audio i video zapisi (autorova promišljanja)
• Podaci (datasets)
• Živa matematika
• 2D i 3D grafička reprezentacija
• Interaktivnost
• Povezani radovi, budući citati
 Moguća aktivacija programa na udaljenom računalu
 Društvene mreže autora
 Ranije verzije rada s komentarima
 ...
Ponašanje se mijenja
 Email, blog, Twitter, Google+, Facebook, itd.
 Moguće je da više znanja protječe tim „alternativnim” kanalima nego
„službenom” komunikacijom
 Takvi protoci se ne vrednuju
 Dinamika razmjene informacija je veća, publikacija mora
postati vidljiva gotovo odmah
 „službena” komunikacija objavljuje rad nakon najranije nekoliko mjeseci
(do nekoliko godina!!)
PROMJENE?
 “Otvoreni pristup literaturi je digitalni, online, besplatan i
bez većine ograničenja vezanih uz copyright i licencije.”
Peter Suber
Kakav bi mogao biti pristup?
ZAŠTO OA?
Znanost je javno dobro
 porezni obveznici
 stvara se u neprofitnim ustanovama
 autori ne zarađuju na publikacijama koje pišu i recenziraju
Korist i očekivanja
• znanje za sve – više istraživača može graditi svoje
spoznaje na onima već stečenima, manje dupliciranja
napora
• istraživači mogu doći do šire publike i ustanoviti da je
njihov rad čitaniji i citiraniji
• ustanove mogu poboljšati svoju reputaciju jer njihova
istraživanja postaju vidljivija
• financijeri mogu ustanoviti veći povrat svojih ulaganja
JISC
Anotacija
Recenzija i mjerenje utjecaja
Recenzija nakon
objave
•formalna+neformaln
a
•zabilježena/pohranje
na
• brža…
• provjerena i korisna
• iskoristiva …
Recenzija prije
objave
• formalna
• netransparentna
• binarna
• skupa
Beyond the PDF Jan 2011 San Diego
Stvarna mjera doprinosa autora (XML)
Sofisticiranija metrika
Nakladnici odgovorni za metapodatke
Automatsko sažimanje citata
Medijsko obogaćivanje članaka
Kakvu posluku porat iliti Umjesto
zaključka – djelujmo! 
 Hrvatska deklaracija o otvorenom
pristupu
 http://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija