Transcript Mentalna retardacija

Mentalna retardacija
Definicija
Umna zaostalost, mentalna retardacija,
oligofrenija je
subnormalno intelektualno
funkcioniranje koje se očituje u razvojnoj
dobi, tj. počinje u dječjoj dobi
a uzrokuje poteškoće u svakodnevnom
životu, u stjecanju osobne samostalnosti i
društvenog prilagođavanja

Subnormalno intelektualno funkcioniranje
stečeno u odrasloj dobi= demencija
 MR je dakle –
u dječjoj dobi + intelektualna disfunkcija čini
ozbiljne poteškoće u svakodnevnom životu
djeteta
 Ako ozbiljnih teškoća nema
ili je intelektualna disfunkcija parcijalna
(npr.smetnje govora, čitanja, učenja)
ili je disfunkcija vrlo blagato nije MR

Terminologija
Umna zaostalost
 Duševna zaostalost
 Intelektualno oštećenje (zakonski akti u
sustavu zdravstva i socijalne skrbi)
 Termin: i stručno precizan (i jezično) i
socijalno prihvatljiv

Definicija br. 2
MR je značajno ograničenje u trenutnom
funkcioniranju
koje se očituje u znatnom ispodprosječnom intelektualnom
funkcioniranju, koje je pak povezano s ograničenjima u
dvjema ili više vještina socijalne prilagodbe:
komunikaciji, brizi o sebi, životu u kući, socijalnim
vještinama, korištenju zajednice, samousmjeravanju,
zdravlju i sigurnosti, funkcionalnim znanjima, slobodnom
vremenu, radu.

Snižena inteligencija+
 Snižena vještina prilagodbe

Nastaje prije 18. g., ali nije bolest, niti osobina, nego
stanje u kojem osoba ima ograničeno funkcioniranje.
 Najnoviji, funkcionalni model predstavlja MR kao odnos
sposobnosti,
očekivanja
i utjecaja okoline,
i podrške.
 Funkcioniranje više ili niže ovisno je o očekivanju obitelji
i njenu prikladnu odnosu, zahtjevima škole i prilagodbi
programa, te društvenoj sredini.

Funkcionalni model

Definicija MR prema modelu
istostraničnog trokuta
sposobnosti
okolina
Dom+
Inteligencija+
Posao+
vještina
prilagodbe
Škola+
funkcioniranje
Zajednica
podrška
Definicija AAMR 2002.
MR je
 Snižena sposobnost kojoj su svojstvena
značajna ograničenja u intelektualnom
funkcioniranju
i u adaptivnom ponašanjuizražena u pojmovnim, socijalnim i
praktičnim adaptivnim vještinama,
a nastaje prije 18.g.
1. Intelektualno funkcioniranje
Odnosi se na inteligenciju (lat.inteligere=shvatiti)–
generalnu mentalnu sposobnost koja uključuje
rasuđivanje, mišljenje, zaključivanje,
planiranje, rješavanje problema, apstraktno
mišljenje, razumijevanje kompleksnih ideja,
brzo učenje i učenje kroz iskustvo
 Iskazuje se pomoću IQ (dozvoljeno
odstupanje do 2 standardne devijacije)

2. Adaptivno ponašanje




Predstavlja skup pojmovnih, socijalnih i praktičnih
vještina koje je osoba naučila- u svrhu funkcioniranja u
svakodnevnom životu.
Ograničenja u adaptivnom ponašanju utječu na tipična,
uobičajena, a ne najbolja ponašanja u svakodnevnom
životu, i sposobnosti snalaženja u životnim promjenama i
zahtjevima okoline.
Značajno ograničenje je mjera adaptivnog ponašanja
koja odstupa za 2 SD od aritmetičke sredine na mjernom
instrumentu - ili samo 1 komponente (pojmovne,
socijalne, praktične) ili sve 3.
Područja adaptivnog ponašanja su: komunikacija, briga
o sebi, stanovanje, snalaženje u okolini,
samousmjeravanje, zdravlje, sigurnost, slobodno
vrijeme, rad, funkcionalna akademska znanja.
3. Snižena sposobnost
Promatra se u skladu s cjelovitim životom osobe
i potrebom za individualiziranom potporom, a ne
izolirano
 Taj termin uključuje i
oštećenje samo po sebi i
mogućnosti koje socijalna okolina osigurava ili ne
(ograničena aktivnost i prepreke sudjelovanju)

Javnozdravstveno značenje
Vrlo značajan oblik doživotne ometenosti
 Oko 0,5 do 5% djece je umno zaostalo
 Cijela društvena zajednica angažirana:
i zdravstvena služba, i socijalna skrb,
prosvjetna služba, služba profesionalne
orijentacijejer je problem i medicinski, i odgojni, i
ekonomski, i etički

Stupnjevi i klinička slika
Granični, lakši, umjereni, teški, duboki
 Tupost, debilnost, imbecilnost, idiotijaizbačeni nazivi
 Stupanj se izražava brojčano kroz
kvocijent razvoja ili inteligencije, a koji
služi za razvrstavanje
 Kvocijent je omjer između mentalne dobi
djeteta i kalendarske dobi, izračunava se
psihološkim testiranjem

Granična
Granični- kvocijent 0,70-0,89
 Otkrivaju se kasnije, najčešće u školi,
imaju teškoće u svladavanju gradiva

Laka ili lakša
Lakša- 0,50-0,69
 Najčešće - fizički i motorno su neometeni,
otkriju se u vrtiću ili u 1.r.o.š.
 Uz optimalne uvjete nauče čitati, pisati i
jednostavne računske operacije
 Cilj osposobljavanja: opismeniti i stjecanje
jednostavnijeg zvanja
 2/3 se zaposli i samostalno zarađuje, 80%
stupa u brak

ciljevi





Uključiti u redovni oblik odgoja i obrazovanja uz
prilagodbu u načinu poučavanja i opsegu sadržaja
Sposobni su osposobiti se za određena zanimanja
Mogu se zaposliti, zarađivati, zasnovati obitelj i brinuti za
nju
Tijekom života potrebna im je povremena podrška
Dodatne teškoće: oštećenje vida, sluha, epi, oštećenje
CNS-a, tjelesno oštećenje
Umjerena
Umjereno- 0,35-0,49
 Otkriju se već u ranoj predškolskoj dobi, nisu
sposobni za školovanje,
mogu se naučiti jednostavne brojeve, mogu se
samostalno kretati u gradu, ići u kupovinu,
izvoditi dnevne poslove- umivanje, kuhanje
 Mnogi su skloni i motoričkim problemima i
stereotipijama
 Većina se ne zaposle

ciljevi


Mogu naučiti vještine i ponašanja nužna za
svakodnevni život
Školuju se u posebnim uvjetima
Osposobljavaju se za određene poslove koje
mogu obavljati u zaštićenim uvjetima
 U odrasloj dobi mogu se brinuti za sebe
uz stalnu podršku i pomoć

Teža i teška
Teža- 0,20-0,34
 Teška (duboka)- manje od 0,20

Ometeni su i u fizičkom razvoju i
motoričkim sposobnostima,
zahtjevaju stalan nadzor i skrb,
neki savladaju jednostavne radnje- uzimanje
hrane, umivanje, vršenje nužde,
ali najčešće zahtijevaju stalnu tjelesnu njegu
i skrb
 Mnogi su smješteni u domovima

Teža




Mogu se naučiti samostalno obavljati kulturnohigijenske vještine- obući se, jesti, obavljati
higijenu
Mogu se naučiti komunicirati neverbalno i
verbalno
Mogu se naučiti obavljati određene poslove u
zaštitnim radionama
Tijekom cijelog života trebaju pomoć i podršku
Teška
Mogu naučiti elemente brige o sebi i
osnovnu komunikaciju- koriste geste i
glasove
 Tijekom cijelog života ovisni su o pomoći i
vođenju od strane drugih

Najnovija gledanja negiraju navedene kategorije –
umjesto klasifikacije utvrđuju se za neku osobu
razine društvene potpore koja joj je potrebna:
 1. potpora u prijelaznim razdobljima
 2. ograničena potpora
 3. sistematska potpora
 4. stalna briga

Druga podjela: stacionarna i progresivna
Etiologija

1.
Utvrdi se tek u 1/4 do 1/3 djece
Nasljedni poremećaji- genski i kromosomski,
metabolički, neurokutani, poligenski
2.
3.
4.
Intrauterini uzroci- infekcije, teratogeni, pothranjenost
Perinatalna oštećenja- u tijeku poroda
Postnatalna oštećenja- infekcije, intoksikacije,
ozljede, socijalni uzroci
5.
Višestruki i nepoznati uzroci- najčešće, i obično
upravo kod blažih oblika
Dijagnoza


Točno odrediti stupanj i ocijeniti dodatnu
ometenost
U dijagnozi treba najprije isključiti one bolesti
koje mogu imitirati UZ:
senzorna oštećenja (vid, sluh), motorička ometenost (PCI),
djeca s emotivnim smetnjama, djeca s autizmom

Isključiti one bolesti koje uzrokuju UZ, a mogu
se suzbiti:
bolesti mozga koje se mogu operirati, neke hormonske
bolesti i metaboličke
Prevencija
Genetsko savjetovanje
 Prenatalna skrb trudnice i ploda
 Porodnička i perinatalna skrb
 Suzbijanje bolesti, pothranjenosti, bijede,
emotivne uskraćenosti, lošeg odgoja i
obrazovanja

Liječenje
Specifično:
Multidisciplinarni pristup- liječiti sve dodatne ometenosti
 Opće:
Redovna zdravstvena skrb
Obrazovanje, radna terapija, vježbe govora, rehabilitacija
sluha
 Postići čim veći umni napredak i osposobiti za praktičan
život
 Pomoć roditelju
 Školovanje (!): odvojeno ili integrirano
 Smeštaj u dom (?): po mogućnosti NE, čim kasnije,
barem do 3 g NE

Društveni kontekst
Odnos društva prema osobama s teškoćama u
razvoju:
 napuštanje po rođenju
 odbačenost i prognanost od društva
 uloge dvorske lude
 spaljivanje tijekom inkvizicije
 ubijanje u doba nacizma
 a i danas: institucionaliziranje, segregacija,
hospitalizacija, zlostavljanje u svrhu promjene
njihovog ponašanja
Odnos društva netolerantan
 Odnos zajednice negativan


Ranjivost osoba s poteškoćama i obitelji
tim veća
Borba protiv diskriminacije i
intolerancije
Opća deklaracija o pravima čovjeka 1984.
 Konvencija UN o pravima djeteta 1989.
 Deklaracija UN o pravima mentalno
retardiranih osoba 1971.
 Standardna pravila o izjednačavanju
mogućnosti za osobe s invaliditetom
1993., 1999.

Sve države svijeta potpisnice dokumenata
u kojima su utemeljena osnovna ljudska
prava na različitim područjima djelovanja
(zakonodavstvo, zdravstvo, školovanje i
profesionalno osposobljavanje,
zapošljavanje, sport, kultura, religija) –
odgovorne su za poduzimanje akcija protiv
segregacije

Zapreke u društvima protiv prava i
slobode:
Ekonomska nestabilnost
Postignuća znanosti
Dominantna filozofija društva prema
značenju pojedinca i poštovanju ljudskih
prava

Društveni koncepti
Normalizacija 1950.-1960.:
oblik i uvjete svakodnevnoga života što je
moguće sličnije normama društva kojem
pripadaju

Integracija 1980.-:
uključivanje u društvenu zajednicu,
stjecanje edukacije u redovnim školama,
zapošljavanje, korištenje slobodnog
vremena,
i niz drugih društvenih formalnih i
neformalnih mogućnosti

Ali još uvijek pokroviteljski stav
Inkluzija 1990. - :
potpuno uključivanje u širu društvenu zajednicu,
izjednačavanje prava s pravima “prosječne
populacije”,
svatko pripada društvu i pridonosi mu na svoj način,
novi odnos prema različitom, različito je snaga
društva i bogatstvo,
deinstitucionalizacija,
pokreti za samozastupanje osoba samih,
život u zajednici uz podršku

Društveni kontekst- modeli u rehabilitaciji
Medicinski model, 60.g.20.st.








Osobu s oštećenjem vidi kao problem
Cilj specijalne edukacije i rehabilitacije je promijeniti osobu
kako bi se mogla uklopiti u prirodnu društvenu sredinu
Stav zajednice: sažaljenje, strah, zaštićivanje
Sve je usmjereno na oštećenje a ne na potrebe osobe
Odgovornost i odluke su u rukama stručnjaka, liječnika
Dijete se odvaja od obitelji
Proces dijagnosticiranja, kategorizacije, uključivanja u
odgovarajuće školovanje i zapošljavanje odvija se bez
osobe i njene obitelji
Izdvajanje iz obitelji, iz arhitektonski neprilagođene okoline,
iz redovnih i suvremenih programa, iz društvenih službi, iz
socijalnih odnosa, iz pravog zapošljavanja
Socijalni model, 90.g.20.st.







Postavlja oštećenje u okvir društvene sredine- društvo je
odgovorno za nesposobnosti adaptacije
Oštećenje postoji, ali ne čini osobu manje vrijednom,
manje ljudskim bićem
Strah, neznanje, predrasude stvaraju osobe “osobama s
oštećenjem”, predrasude su stečene (a ne naslijeđene)
Teškoća, nesposobnost osobe se upoznaje i uvažava,
postaje poticaj za politiku djelovanja okoline u skladu s
potrebama djeteta/učenika/ odrasle osobe (rampe, dizala,
programi, tehnologija)
Restrukturiranje društva
Iskustvo kroz uvjete interakcije a pažnja usmjerena na
funkcionalne sposobnosti
Uključivanje djece s teškoćama u razvoju bez obzira na
složenost teškoće, u redovne vrtiće i škole- 1. korak
Konačni cilj
Okolina slobodna od prepreka,
a osobe svjesne prava i aktivne u njihovom
ostvarivanju
 Samo okolina koja vjeruje u prava osoba s
posebnim potrebama ista i ostvaruje

Kako raditi na promjenama
konteksta


Individualna i
organizacijska razina
Zdravstvo, školstvo,
socijalna skrb







Svjesnost
Ne učiniti lošijim
Osobne promjene
Profesionalne
promjene
Organizacijske
promjene
Političke promjene
Socioetičke promjene
Noviji pristup dijagnostici,višedimenzionalni
1.korak: dijagnoza MR određuje
1.dimenzija: intelektualno
prikladnost podrške
funkcioniranje i adaptivno (dg= intelektualno funkcioniranje 70 i niže,
ograničenje u adaptivnom ponašanju,
ponašanje
početak prije 18.g.)
2.korak: identifikacija i opis jakih i
2.dimenzija: psihičkislabih strana djeteta i potreba
emocionalni faktori
za podrškom- opisuju se jače i
slabije strane djeteta u odnosu
3.dimenzija: faktori fizičkog
na psihološko-emocionalno
zdravlja i etiološki faktori
područje i opisuje se opće
fizičko zdravlje i ukazuje na
4.dimenzija: faktori okoline
etiologiju
3.korak: identifikacija profila,
intenziteta, vrste potrebne
podrške za svaku dimenziju:
intelektualno funkc.,
psihološko.emocionalno,
tjelesno zdravlje, uvjeti okoline
Funkcionalni model

Definicija MR prema modelu
istostraničnog trokuta
sposobnosti
okolina
Dom+
Inteligencija+
Posao+
vještina
prilagodbe
Škola+
funkcioniranje
Zajednica
podrška
Čimbenici razvoja sposobnosti: biološki+
zadovoljavanje psiholoških potreba:
Bazična sigurnost
 Privrženost
 Temperament

Čimbenici razvoja sposobnosti: biološki+
zadovoljavanje psiholoških potreba:

Osnovna bazična sigurnost: potreba za
sigurnošću je jedna od bazičnih potreba,
na njoj se temelji izgradnja
samopovjerenja i samopoštovanja:
temeljeno na pozitivnom životnom iskustvu
formira se osnovno povjerenje, na
negativnom iskustvu temelji se
nepovjerenje
Privrženost: snažna emocionalna vezanost uz
važnu osobu, razvija se od 1. dana života, mora
postojati 1 ili mali broj osoba koje su neprekidno
prisutne tijekom odrastanja
 Nesigurnosti pridonose: institucionalizacija,
diskontinuitet odnosa, promjene zaposlenika,
“cijeli tim” brine o djetetu





Temperament : komponenta ličnosti, opisuje
ponašajni stil, odnosno emocionalnu
ekspresivnost i spremnost na odgovore na
podražaj, može se prepoznati već prvih dana
života
U interakciji dijete-roditelj/skrbnik djetetova
uloga je pod snažnim utjecajem temperamenta
Rani razvoj djeteta s MR često je obilježen
frustracijama iz odnosa majka-dijete zbog
osobitosti temperamenta djeteta s kojim se
roditelji teško nose
Upoznavanje djetetovih osobina i podrška
roditelju- pridonijeti će optimalnom razvoju
sposobnosti
Spoznajne sposobnosti osoba s MR
Piagetova teorija kognitivnog razvoja: djeca s MR prolaze
iste razvojne faze kao i djeca bez MR,
s razlikom: razdoblja dulje traju,
postoje poteškoće pri prijelazu faza,
razvoj završava na razini nižoj od kronološke dobi
 Inhelder: svaki stupanj MR odgovara određenom periodu
razvoja - razvojnoj dobi
 Izjednačavanje: razvojna dob= MR pomaže u razumijevanju
kognitivnih sposobnosti, ali: ne simplificirati


Kronološka dob utiče na odnos prema okolini i samom sebi,
dolazi do stvaranja novih psihičkih kvaliteta koje ne bismo
očekivali za neku razvojnu dob
Klasifikacija – za starije od 15
godina
Stupanj MR
 Teška
 Teža
 Umjerena
 Laka
Razvojna dob
 0-18 mjeseci
 18 mj.-4 g.
 4-7 g.
 7-12 g.
Kvocijent inteligencije i spoznajni
razvoj
Odnos IQ i kronološke dobi, odnos mentalne i
kronološke dobi:
 Kvocijent to stalniji što je niži stupanj kognitivnog
funkcioniranja
 Inteligencija Down sy djece ima malu
prognostičku vrijednost
 Vrijednosti značajno variraju kod djece
 Razlozi za mogući pad IQ-a:
stvarna regresija u razvoju, statistički artefakt u
testovima- mjere samo ograničeni repertoar
ponašanja, nedostaci u interakcijskim procesima
roditelj-dijete, neprimjerene metode učenja
Obratiti pažnju jer nedostatno/ problematično:








Pamćenje
Pažnja
Govor
Percepcija
Moralni razvoj
Socijalne vještine
Prostor
Međusobna razdaljina
Pamćenje
Psihička pojava koja na doživljajnom planu
uključuje procese usvajanja i zadržavanja
različitih sadržaja,
a na vanjskom-ponašajnom planu očituje u
ponavljanju ili reprodukciji i prepoznavanju
ili rekogniciji
 Osjetno (senzorno)
 Kratkotrajno i dugotrajno

Pamćenje i strategija zapamćivanja:
 Ponavljanje
 Organiziranje
 Otkrivanje redundance
 Korištenje medijatora
 Djecu s MR treba djelotvorno poučavati
kako misliti i pamtiti- opće strategije za
rješavanje problema i samopraćenje- bolja
slika o sebi
Pažnja




Sposobnost usmjeravanja na određeni sadržaj
Navikavanje ili habituacija
Selektivna pažnja- usmjeravanje pažnje na
osobine predmeta, izdvojiti samo bitno, prevelika
količina informacija potiskuje sposobnost
zapamćivanja bitnog
Koncentracija- teškoće, izmjena aktivnosti,
motivirati
Govor
Značajno za zaostatak u razvoju
 Specifični deficit u učenju jezika
 Ekspresivni govor (izgovor, bogatstvo
jezika) zaostaju za razumijevanjem
govora- rječnik kvantitativno i kvalitativno
skromniji, riječi koje znaju ne koriste
dovoljno

Percepcija






To je psihički proces kojim zahvaćamo predmete
i pojave vanjskog svijeta u cjelini, na osnovu
informacija iz osjetnih organa
Prepoznavanje: za osobe s MR podražaj mora
dugo djelovati i bez odgode
Manje intelektualno oštećenje i veća starosna
dob- prepoznavanje bolje
Postojanost percipiranja oblika i veličina ovisi o
kronološkoj dobi
Razlikovanje boja slabije
Razlikovanje figure od pozadine teško, osobito
kod oštećenja mozga
Moralni razvoj
Ovisi o kognitivnim sposobnostima: bolje
kognitivne sposobnosti- zrelije moralno
ponašanje
 Treba znati kako netko moralno prosuđuje
da bismo znali kako će postupiti
 Djeluju unutarnji i vanjski činioci
 Socijalno učenje- moralno rasuđivanje i
moralno ponašanje odvojeni postupci

1. faza, 2-4 g.- teža MR: ne shvaćaju što
je moralno
 2. faza, 5-7 g.- umjerena MR: objektivna
odgovornost, bezuvjetna pravda
 3. faza, 8-11 g.- laka MR: moralni
relativizam

Utjecaj okoline i socijalne vještine




Okolina manje potiče razvoj djeteta što je MR
teža- ne ohrabruju se napori djeteta da razvije
njemu primjerene alternativne oblike ponašanja,
ili ih ne nagrađuje kao što bi trebalo
Dijete mora imati mogućnost da utječe na
okolinu i da je mijenja kako bi razvilo svoje
potencijale
Socijabilnost- emocionalno uključivanje i
razumijevanje odnosa s drugim ljudima povezani
su s uspješnim socijalnim razvojem
Osobe s MR imaju teškoću u razlikovanju,
prepoznavanju emocija i emocionalnom
odgovoru
Prostor i osobno vlasništvo
Prostor u okviru kojeg zadovoljavamo
svoje potrebe za privatnošću i postižemo
osjećaj sigurnosti i bez straha izražavamo
svoje osjećaje i ideje
 Čine ga: osobno vlasništvo, osobni
prostor, ono što samo mi posjedujemo i
preko toga potvrđujemo svoju privatnostto je potrebno i osobama s MR

Međusobna razdaljina= uobičajeni
interpersonalni razmak koji se mjenja u
socijalnim situacijama i odnosima
Prisna udaljenost- bliski odnosi
 Osobna razdaljina- prijateljski odnosi
 Društvena- mogući dodiri
 Javna- izvan mogućnosti dodira
 Ulazak u prostor prisne i osobne razdaljine
bez dopuštenja, kod osoba s MR može
izazvati strah i agresivne reakcije

Kada se u skladu s kognitivnim razvojem
odvija emocionalni i socijalni razvoj, tada,
u povoljnoj okolini, koja je adaptirana na
potrebe djeteta,
dijete pokazuje adaptirano ponašanje
obzirom na svoj intelektualni potencijal

Značajke po stupnjevima
Laka, IQ 50-69, RD 7-12 g.
Kognitivni razvoj:
 Logičko mišljenje
 Uči putem primjera i osobnog iskustva
 Može čitati, pisati, računati
 Razmišlja o konkretnim situacijama
Emocionalni razvoj:
 Razvijen osjećaj vlastite vrijednosti
 Brine o svojim bližnjima
 Brine o budućnosti
 Emocije razvijene: radost, žalost, ljubav,
mržnja, povjerenje, nepovjerene, empatija
 Manje razvijeni savjest i seksualna ljubav
 Agresija usmjerena prema određenim
osobama
Socijalni razvoj:
 Ovisan o mišljenju drugih
 Prihvaća socijalna pravila
 Lojalan prema “važnim osobama”
 Želi pripadati grupi
Razvoj ličnosti:
 Problemi autonomije
 “self” je ovisan
 Problemi s internalizacijom “super ega”
Freud:
 Id
 Ego
 Super-ego

Umjerena, IQ35-49, RD= 4-7 g.
Kognitivni razvoj:
 Mišljenje magično, egocentrično
 Govor konkretan
 Može predvidjeti događaj
 Uči preko primjere i konkretnih iskustava
Emocionalni razvoj:
 Osjećaj svemoći
 Slaba kontrola impulsa
 Emocije: radost, žalost, sram
strah od greške, početak empatije, osjećaj
krivnje i savjesti
 Agresija prema “važnim osobama”
Socijalni razvoj:
 Interes za vršnjake
 Identifikacija s važnom osobom
 Ovisnost o važnoj osobi
Razvoj ličnosti:
 Problemi separacije
 Nezrelo “self”
 Primitivni “ego”
Teža, IQ 20-34, RD= 2-4 g.
Kognitivni razvoj:
 Mišljenje sinkretično (bez povezivanja)
 Sjećanje-aktualni doživljaj
 Uče preko konkretnih iskustava
 Doživljava “ovdje i sada”
Emocionalni razvoj:
 Princip “ugode-neugode”
 Ne podnosi odgađanje ugode
 Vlastito tijelo centar svijeta
 Emocije: strah, srdžba, radost, ponos,
agresivnost usmjerena prema van
Socijalni razvoj:
 Zauzet osobama u porodici
 Interes za vršnjake malen
 Ovisni o emocionalnom stanju odgajatelja
 Poduzimaju inicijativu prema neživoj
okolini
Razvoj ličnosti:
 Problem individuacije
 Nezrelo “self”
 Početak formiranja “ega”
Duboka, IQ 0-20, RD= 0-2 g.
Kognitivni razvoj:
 Akcija primarna, mišljenje sekundarno
 Učenje refleksno, treningom
Emocionalni razvoj:
 Poteškoće integracije senzoričkih
podražaja
 Ne podnosi promjene
 Pretežno zauzeti vlastitim dijelovima tijela
 Bazalne emocije: strah, srdžba, relaksacija
 Agresivnost usmjerena na sebe
Socijalni razvoj:
 Traži psihofiziološku homeostazu
 Socijalno vezivanje
 Nema interesa za materijalnu okolinu
Razvoj ličnosti:
 Formiranje psihofiziološke homeostaze i
vezivanje za majku
 Početak self-diferencijacije