Transcript ŠPANJOLSKA

ŠPANJOLSKA
Osnovni podaci o državi








Površina-504 750 km2
Broj stanovnika- 39 303 000
Službeni jezik- španjolski
Etnički sastav-Španjolci 72,3%;
Katalonci 16,3%; Galicijani 8,1%; Baski 2,3%; ostali
1,0%
Životna dob-muškarci-74.4 god
-žene-81.2 god
Vjerska pripadnost-rimokatolici 97,0%; nereligiozni
2,6%; protestanti 0,4%
Ustroj vlasti-višestranačka konstitucionalna monarhija
s dva zakonodavna doma
Novac-1 peseta(Pta)=100 centima
Peseta (novčana jedinica)
Regionalna podjela Španjolske
Položaj
 Zauzima veći dio
Pirinejskoga poluotoka
između Atlanskoga
oceana i Sredozemnog
mora.
 Na sjeveru graniči sa
Francuskom, a na
zapadu sa Portugalom.
 Pod španjolskom
upravom su otoci
Baleari u
Sredozemnom moru i
Kanarsko otočje ispred
atlanske obale Afrike.
Reljef
Planinski masivi

Pirineji: nalaze se na sjeveroistoku
Španjolske, čine lanac između
Sredozemnog mora i Biskajskoga
zaljeva.

Kantabrijsko gorje: proteže se duž
sjeverne Europe do jugozapada
Španjolske i Atlanskog oceana.

Ibersko gorje: proteže se od
Kantabrijskoga gorja do Sredozemlja.

Meseta je stara visoravan koja čini
središnji dio Španjolske.

Siera Morena: proteže se duž južnog
ruba Mesete.

Andaluzijsko gorje: proteže se južnije
od Siera Morene.

Mulhacen je najviši vrh kontinentalne
Španjolske, nadmorske visine 3482 m.

Najviši vrh Španjolske na otoku
Tenerife je Pico de Teide, visok 3718
m.
Rijeke
 Najduža rijeka je
Tajo (dio) 1010 km
 Ostale značajne
rijeke:Ebro, Duero,
Guadalquivir
Otoci
 Dvije skupine otoka: Baleari u
Sredozemnom moru i Kanarski otoci u
Atlanskom oceanu.
Baleari
 Ovu skupštinu čine četiri veća otoka.
 Najveći je Mallorca, a slijede Menorca, Ibiza
i Formenta.
Mallorca
Menorca
Ibiza
Formenta
Kanarski otoci
 Nalaze se ispred sjeverozapadne afričke obale.
 Autonomna su regija Španjolske.
 Podijeljeni su u dvije regije: zapadnu provinciju
Tenerife i istočnu provinciju Gran Canaria.
 Otočje su vrhunci ugašenih vulkana i vrlo strmi.
Klima
 Umjereno toplu vlažnu klimu pod utjecajem
sjeveroatlanskih vjetrova sa zapada s dosta kiše i
manje sunca ima krajnji sjever i sjeverozapad
Španjolske- od Galicije do Pirineja. Zime su blage,
ljeta razmjerno svježa. To je vlažna primorska klima.
 Mediteransku klimu istočna i južna obala Španjolske,
na koju veliki utjecaj ima dotok toploga zraka iz
Sahare. Zime su blage, ljeta topla i suha. Najmanje
kiše ima obala na krajnjem jugu.
 Kontinentalnu klimu ima središnji dio zemlje. Zime su
vrlo hladne, a ljeta izrazito vruća, sa malo kiše.
 Baleari imaju blage zime, a vruća ljeta. Kiše padaju u
proljeće i ujesen. Najviše padalina ima na planinama
otoka Mallorce. Između svibnja i kolovoza vlada suša.
 Na Kanarskom otočju klima je topla i suha. Kiše su
veoma oskudne i ima ih uglavnom zimi.
Biljni i životinjski svijet







Kontinentalna Španjolska
na vlažnom sjeveru- listopadne šume
na jugu- četinjarske šume
dijelovi južne obale- suptropska vegetacija
Meseta- niska vegetacija trnovitih stabala i
aromatičnog grmlja
španjolska koza ili kozorog na Pirinejima: mužjaci
imaju duge rogove koji mogu narasti i do 75cm
duljine
mačkolika cibetka- tipična je za Afriku, a u Europi živi
samo u Španjolskoj
Španjolska leži na glavnom putu ptica selica između
Europe i Afrike
Kozorog
Mačkolika cibetka
Baleari
 prirodna vegetacija raskrčena radi
poljoprivrede i zato prevladava grmlje
 brojni gmazovi, među njima je
specifična žaba krastača
Majorčanska primaljska žaba
Španjolska zidna gušterica
Lifordova gušterica
Kanarsko otočje
 na poroznom vulkanskom tlu rastu neobične biljke:
zmajevo drvo i sukulenti (biljke suhih staništa)
Euphorbia i Sempervivum
 na višim dijelovima zapadnih planina rastu
supstropske biljke: banane, kava, šećerna trska,
naranča i datulje
 u nižim područjima rastu: božikovina, maslina i lovor
 iznad granica oblaka rastu kanarski bor i vrijes
 duž padina lave na visini od 1830m raste žutilovka i
ostalo nisko grmlje
 bogato ptičje carstvo
 divlji kanarinci- dobile ime po otocima
 otoci su dobili ime po psima
Zmajevo drvo
Sempervivum
 Kod nas se uzgaja srodna biljka- čuvar
kuće
Kanarska datulja
Kava
Lovor
Maslina
Kanarinac
Gospodarstvo






Poljoprivreda
uzgoj sredozemnih poljoprivrednih kultura: maslina,
grožđa, agruma
na Meseti prevladavaju veleposjedi u uzgoju maslina,
vinograda i žita (glavne žitarice su ječam i pšenica),
uzgajaju se i mahunarke
u sredozemnom primorju se navodnjavaju površine
(huerte- voćnjaci i vrtovi) daju i dvije žetve godišnje i
uzgaja se riža, voće, povrće i agrumi
na jugu- uzgoj duhana, masline, loza, datulje i
pamuk (Španjolska je treći proizvođač vina u Europi)
na sjeveru na malim posjedima uzgaja se: kukuruz,
šećerna repa, krumpir
na Kanarskim otocima uspijevaju banane i datulje
Vinogradi
Banane
Riža
Pamuk
Duhan
Huerto
Govedarstvo
 uzgaja se krupna i mliječna stoka na
sjeveru
 na Meseti uzgoj ovaca, koza
 na jugozapadu po šumama crnike,
uzgoj svinja
 Nekada se uzgajala tegleća marva:
mula i magarac, a u današnje vrijeme
ih zamjenjuju poljoprivredni strojevi
Ovca
Mula
Magarac
Ribarstvo
 ribarstvo je ograničeno na atlansku
obalu, love se: srdele, inćuni, bakalari
i oslići
 zalihe riba se smanjuje
Srdela
Inćun
Sušenje bakalara
Oslić
Šumarstvo
 šumarstvo nije posebno razvijeno
 značajna proizvodnja pluta (čepova),
odmah iza Portugala
 da bi se spriječila erozija tla (proces
razaranja zemaljske kore djelovanjem
vode, leda, vjetra)- provodi se
pošumljavanje
Industrija







Španjolska najbogatija zemlja rudama Južne Europe
tri industrijska razvijena područja: sjeverno primorje,
Katalonija i madridski kraj
sjeverno primorje: nalazišta željezne rude, ugljena te
hidroenergije, razvijena je metalurgija, strojogradnja i
kemijska industrija
proizvodnja automobila za Ford, General Motors, Peugeot i
Renault u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj
Katalonija sa jakim gospodarskim središtem u Barceloni,
raznovorsna industrija: tekstilna, taljenje željeza,
proizvodnja čelika, proizvodnja strojeva i vozila, rafinerija
nafte
Madridski kraj: raznovrsna industrija: elektrotehnika i
elektronika, tekstilna industrija, proizvodnja strojeva i
vozila
nuklearne elektrane na rijekama Ebro i Tajo
Trgovina
 glavni trgovački partneri Španjolske:
ostale članice Europske unije,
Sjedinjene Države, Saudijska Arabija
 najvažniji izvozni proizvodi: hrana,
voće i povrće, poljoprivredni
proizvodi, kemikalije, tekstil, odjeća,
oprema za promet
 ovisi o uvozu nafte
Turizam








gospodarstvo je usmjereno prema turističkoj potražnji
prirodne ljepote i bogato kulturno nasljeđe čine
Sredozemlje najprivlačniji turističkim područjem na svijetu
turizam podupire građevnu industriju i tradicionalne zanate:
prerada kože, keramičarstvo te obradu stakla i metala
negativne pojave i promjene u turizmu
zbog gradnje velikih hotela- nagrđen krajolik
velika naselja “proizvode” mnogo smeća i otpadne vode
pojačana potražnja plodova mora- dovodi do prekomjernog
ulova u Sredozemnom moru, i sve manje netaknutih
obalnih područja
zbog milijuna automobila koji dolaze svake godine- velika
buka i onečišćenje zraka
pojačan promet na moru- gliseri i druga brza plovila
ugrožavaju kupače
Plaža
Marina
Promet
 sustav španjolskih cesta, koji se širi iz Madrida kao
središta nastao je u 18. st.
 poslije 1960.g.- proširenje najprometnijih cesta i
sagrađena je mreža ekspresnih i modernih cesta
 željeznička mreža nastala je u 19. stoljeću
 modernizacija željeznica započela 1964.g.- mnoge
pruge elektrficirane
 podzemne željeznice imaju Madrid, Sevilla i Barcelona
 brodske veze s Balearima, Kanarima, Ceutom i
Melillom, te međunarodne brodske veze s Južnom
Amerikom i Sjedinjenim državama u državnom su
vlasništvu
 dvije nacionalne zrakoplovne kompanije Iberia i
Aviaco i mnogo manjih kompanija
Metro u Madridu
Obrazovanje
 obrazovni sustav reformiran je 1970. g.,
sastoji se od: predškolskoga razdoblja u
vrtićima između 2.i 5. godine ,osam godina
besplatnoga i obveznoga obrazovanja,
kvalifikacijski ispiti i trogodišnji program
bachillerato uvodi u profesionalne škole ili u
jednogodišnji pripremni tečaj za sveučilišta
ili visoke škole
 od mnogih španjolskih sveučilišta dva su
autonomna, a četiri privatna
Karta Španjolske (veći gradovi)
Gradovi
Madrid: glavni grad od 1561., u njemu
živi oko milijun ljudi, novčarsko i
administrativno središte zemlje,
međunarodna zrakoplovna luka,
tekstilna industrija, elektrotehnika i
elektronika, proizvodnja strojeva i
vozila
Madrid
Barcelona:
Drugi grad po veličini, glavni grad
Katalonije, u 1992.godine održana
olimpijada, glavno središte kemijske
industrije (proizvodnja umjetnih
gnojiva, boja), proizvodnja tekstila,
razne manufakture, međunarodna
brodska luka i međunarodna
zrakoplovna luka
Barcelona
Valencia:
Međunarodna
brodska luka,
industrija keramike
i papira, čeličana i
teška industrija
Alegeciras:
Grad na krajnjem
jugu kraj kojega su
podignuti veliki
pogoni za preradu
nafte, luka za
međunarodni
brodski
kontejnerski
promet
Cadiz:
Zemni plin
Huelva:
Međunarodna brodska
luka
Jerez de la Frontera:
 Središte trgovine šerija, tu se
nalaze poznati podrumi šerija
Domecq, šeri je dobio ime po gradu,
na području Andaluzija šeri se
proizvodi još od rimskog doba
 Najvažnije ribarske luke na obali
Atlanskog oceana, u Galiciji su Vigo i
La Coruna- love se srdele, bakalari i
oslići
Podrum šerija
Vigo
La Coruna
Gijon:
Proizvodnja strojeva
i vozila, taljenje
željeza i
proizvodnja čelika,
taljenje obojenih
metala
Aviles:
Grad u Asturiji, velika čelićana
Jaca:
Zemni plin
Bilbao:
 Rafinerija nafte,
taljenje željeza,
proizvodnja čelika,
proizvodnja
strojeva i vozila,
mađunarodna
brodska luka
Bilbao
Almaden:
Živa
Pamplona:
Trka bikova ulicama
grada
Zanimljivosti
Flamenko
Vrsta glazbe s plesom, nastala u 15.st.,
a stvorili su je andaluzijski Cigani.
Muškarci su odjeveni u crno, a žene u
nabrane haljine s mnoštvo volana, uz
svirku na gitari udaraju petama i
klepeću kastanjetama.
Flamenko
Gitara
Nastala je u Španjolskoj tijekom 16.st.
Korida
To je borba s bikovima. U borbama sudjeluju:
-toreadori: borci s bikovima
-pikadori: sudionici borbe s bikovima koji jašu
na konju zaštićeni oklopom, zabijaju
garrochu u grbinu bika i time ga razjaruju
-banderilleri: borci u koridi razdražuju bika da
ga pripreme za susret sa toreadorom
-matadori: oni koji u koridi mačem usmrćuju
bika
Borbe s bikovima
Borci s bikovima
Špiljske slike
Svjetski poznate
slike: bizona, konja
i ostalih životinja u
Altamiri i Kantabriji
nastala prije 25
000 do 10 000
godina.
Altamira
Altamira
Gibraltar
Stijena koja se nalazi između
Sredozemnog mora i Atlanskog
oceana. Do 1 967 Španjolska je
polagala pravo na vlasništvo kolonije.
Pod Britanskom upravom. Tamo žive
mali gilbraltarski majmuni (jedina
vrsta majmuna u Europi).
Gibraltar
Gilbratarski mali majmuni
Španjolski teritorij u Africi
Na afričkoj obali
Španjolska pod
svojom upravom
ima grad i luku
Ceutu, Melillu i
male otoke u blizini
Gibraltara, ističe se
otok Alboran.
Ceuta
Otok Alboran
Školjke Sredozemlja
Najpoznatiji književnici
 Lope de Vega
 Miguel de Cervantez- Don Quiotea
Lope de Vega
Miguel de Cervates
Poznati slikari





El Greco
Diego de Valazquez
Pablo Picasso (1880-1973)
Joan Miro
Salvador Dali (1904-1991)
El Greco
Diego de Valazquez
Pablo Picasso
Portret Dore Marre
Bila je njegova dugogodišnja i najveća ljubav.
Picassove slike
Joan Miro
Salvador Dali
Moreplovc
 Kristofor KolumboTalijan koji je
plovio pod
španjolskom
potporom
Moreplovac
 Fernando
MagellanPortugalac koji je
plovio uz potporu
španjolskog kralja