Transcript ŠPANJOLSKA
ŠPANJOLSKA
Osnovni podaci o državi
Površina-504 750 km2
Broj stanovnika- 39 303 000
Službeni jezik- španjolski
Etnički sastav-Španjolci 72,3%;
Katalonci 16,3%; Galicijani 8,1%; Baski 2,3%; ostali
1,0%
Životna dob-muškarci-74.4 god
-žene-81.2 god
Vjerska pripadnost-rimokatolici 97,0%; nereligiozni
2,6%; protestanti 0,4%
Ustroj vlasti-višestranačka konstitucionalna monarhija
s dva zakonodavna doma
Novac-1 peseta(Pta)=100 centima
Peseta (novčana jedinica)
Regionalna podjela Španjolske
Položaj
Zauzima veći dio
Pirinejskoga poluotoka
između Atlanskoga
oceana i Sredozemnog
mora.
Na sjeveru graniči sa
Francuskom, a na
zapadu sa Portugalom.
Pod španjolskom
upravom su otoci
Baleari u
Sredozemnom moru i
Kanarsko otočje ispred
atlanske obale Afrike.
Reljef
Planinski masivi
Pirineji: nalaze se na sjeveroistoku
Španjolske, čine lanac između
Sredozemnog mora i Biskajskoga
zaljeva.
Kantabrijsko gorje: proteže se duž
sjeverne Europe do jugozapada
Španjolske i Atlanskog oceana.
Ibersko gorje: proteže se od
Kantabrijskoga gorja do Sredozemlja.
Meseta je stara visoravan koja čini
središnji dio Španjolske.
Siera Morena: proteže se duž južnog
ruba Mesete.
Andaluzijsko gorje: proteže se južnije
od Siera Morene.
Mulhacen je najviši vrh kontinentalne
Španjolske, nadmorske visine 3482 m.
Najviši vrh Španjolske na otoku
Tenerife je Pico de Teide, visok 3718
m.
Rijeke
Najduža rijeka je
Tajo (dio) 1010 km
Ostale značajne
rijeke:Ebro, Duero,
Guadalquivir
Otoci
Dvije skupine otoka: Baleari u
Sredozemnom moru i Kanarski otoci u
Atlanskom oceanu.
Baleari
Ovu skupštinu čine četiri veća otoka.
Najveći je Mallorca, a slijede Menorca, Ibiza
i Formenta.
Mallorca
Menorca
Ibiza
Formenta
Kanarski otoci
Nalaze se ispred sjeverozapadne afričke obale.
Autonomna su regija Španjolske.
Podijeljeni su u dvije regije: zapadnu provinciju
Tenerife i istočnu provinciju Gran Canaria.
Otočje su vrhunci ugašenih vulkana i vrlo strmi.
Klima
Umjereno toplu vlažnu klimu pod utjecajem
sjeveroatlanskih vjetrova sa zapada s dosta kiše i
manje sunca ima krajnji sjever i sjeverozapad
Španjolske- od Galicije do Pirineja. Zime su blage,
ljeta razmjerno svježa. To je vlažna primorska klima.
Mediteransku klimu istočna i južna obala Španjolske,
na koju veliki utjecaj ima dotok toploga zraka iz
Sahare. Zime su blage, ljeta topla i suha. Najmanje
kiše ima obala na krajnjem jugu.
Kontinentalnu klimu ima središnji dio zemlje. Zime su
vrlo hladne, a ljeta izrazito vruća, sa malo kiše.
Baleari imaju blage zime, a vruća ljeta. Kiše padaju u
proljeće i ujesen. Najviše padalina ima na planinama
otoka Mallorce. Između svibnja i kolovoza vlada suša.
Na Kanarskom otočju klima je topla i suha. Kiše su
veoma oskudne i ima ih uglavnom zimi.
Biljni i životinjski svijet
Kontinentalna Španjolska
na vlažnom sjeveru- listopadne šume
na jugu- četinjarske šume
dijelovi južne obale- suptropska vegetacija
Meseta- niska vegetacija trnovitih stabala i
aromatičnog grmlja
španjolska koza ili kozorog na Pirinejima: mužjaci
imaju duge rogove koji mogu narasti i do 75cm
duljine
mačkolika cibetka- tipična je za Afriku, a u Europi živi
samo u Španjolskoj
Španjolska leži na glavnom putu ptica selica između
Europe i Afrike
Kozorog
Mačkolika cibetka
Baleari
prirodna vegetacija raskrčena radi
poljoprivrede i zato prevladava grmlje
brojni gmazovi, među njima je
specifična žaba krastača
Majorčanska primaljska žaba
Španjolska zidna gušterica
Lifordova gušterica
Kanarsko otočje
na poroznom vulkanskom tlu rastu neobične biljke:
zmajevo drvo i sukulenti (biljke suhih staništa)
Euphorbia i Sempervivum
na višim dijelovima zapadnih planina rastu
supstropske biljke: banane, kava, šećerna trska,
naranča i datulje
u nižim područjima rastu: božikovina, maslina i lovor
iznad granica oblaka rastu kanarski bor i vrijes
duž padina lave na visini od 1830m raste žutilovka i
ostalo nisko grmlje
bogato ptičje carstvo
divlji kanarinci- dobile ime po otocima
otoci su dobili ime po psima
Zmajevo drvo
Sempervivum
Kod nas se uzgaja srodna biljka- čuvar
kuće
Kanarska datulja
Kava
Lovor
Maslina
Kanarinac
Gospodarstvo
Poljoprivreda
uzgoj sredozemnih poljoprivrednih kultura: maslina,
grožđa, agruma
na Meseti prevladavaju veleposjedi u uzgoju maslina,
vinograda i žita (glavne žitarice su ječam i pšenica),
uzgajaju se i mahunarke
u sredozemnom primorju se navodnjavaju površine
(huerte- voćnjaci i vrtovi) daju i dvije žetve godišnje i
uzgaja se riža, voće, povrće i agrumi
na jugu- uzgoj duhana, masline, loza, datulje i
pamuk (Španjolska je treći proizvođač vina u Europi)
na sjeveru na malim posjedima uzgaja se: kukuruz,
šećerna repa, krumpir
na Kanarskim otocima uspijevaju banane i datulje
Vinogradi
Banane
Riža
Pamuk
Duhan
Huerto
Govedarstvo
uzgaja se krupna i mliječna stoka na
sjeveru
na Meseti uzgoj ovaca, koza
na jugozapadu po šumama crnike,
uzgoj svinja
Nekada se uzgajala tegleća marva:
mula i magarac, a u današnje vrijeme
ih zamjenjuju poljoprivredni strojevi
Ovca
Mula
Magarac
Ribarstvo
ribarstvo je ograničeno na atlansku
obalu, love se: srdele, inćuni, bakalari
i oslići
zalihe riba se smanjuje
Srdela
Inćun
Sušenje bakalara
Oslić
Šumarstvo
šumarstvo nije posebno razvijeno
značajna proizvodnja pluta (čepova),
odmah iza Portugala
da bi se spriječila erozija tla (proces
razaranja zemaljske kore djelovanjem
vode, leda, vjetra)- provodi se
pošumljavanje
Industrija
Španjolska najbogatija zemlja rudama Južne Europe
tri industrijska razvijena područja: sjeverno primorje,
Katalonija i madridski kraj
sjeverno primorje: nalazišta željezne rude, ugljena te
hidroenergije, razvijena je metalurgija, strojogradnja i
kemijska industrija
proizvodnja automobila za Ford, General Motors, Peugeot i
Renault u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj
Katalonija sa jakim gospodarskim središtem u Barceloni,
raznovorsna industrija: tekstilna, taljenje željeza,
proizvodnja čelika, proizvodnja strojeva i vozila, rafinerija
nafte
Madridski kraj: raznovrsna industrija: elektrotehnika i
elektronika, tekstilna industrija, proizvodnja strojeva i
vozila
nuklearne elektrane na rijekama Ebro i Tajo
Trgovina
glavni trgovački partneri Španjolske:
ostale članice Europske unije,
Sjedinjene Države, Saudijska Arabija
najvažniji izvozni proizvodi: hrana,
voće i povrće, poljoprivredni
proizvodi, kemikalije, tekstil, odjeća,
oprema za promet
ovisi o uvozu nafte
Turizam
gospodarstvo je usmjereno prema turističkoj potražnji
prirodne ljepote i bogato kulturno nasljeđe čine
Sredozemlje najprivlačniji turističkim područjem na svijetu
turizam podupire građevnu industriju i tradicionalne zanate:
prerada kože, keramičarstvo te obradu stakla i metala
negativne pojave i promjene u turizmu
zbog gradnje velikih hotela- nagrđen krajolik
velika naselja “proizvode” mnogo smeća i otpadne vode
pojačana potražnja plodova mora- dovodi do prekomjernog
ulova u Sredozemnom moru, i sve manje netaknutih
obalnih područja
zbog milijuna automobila koji dolaze svake godine- velika
buka i onečišćenje zraka
pojačan promet na moru- gliseri i druga brza plovila
ugrožavaju kupače
Plaža
Marina
Promet
sustav španjolskih cesta, koji se širi iz Madrida kao
središta nastao je u 18. st.
poslije 1960.g.- proširenje najprometnijih cesta i
sagrađena je mreža ekspresnih i modernih cesta
željeznička mreža nastala je u 19. stoljeću
modernizacija željeznica započela 1964.g.- mnoge
pruge elektrficirane
podzemne željeznice imaju Madrid, Sevilla i Barcelona
brodske veze s Balearima, Kanarima, Ceutom i
Melillom, te međunarodne brodske veze s Južnom
Amerikom i Sjedinjenim državama u državnom su
vlasništvu
dvije nacionalne zrakoplovne kompanije Iberia i
Aviaco i mnogo manjih kompanija
Metro u Madridu
Obrazovanje
obrazovni sustav reformiran je 1970. g.,
sastoji se od: predškolskoga razdoblja u
vrtićima između 2.i 5. godine ,osam godina
besplatnoga i obveznoga obrazovanja,
kvalifikacijski ispiti i trogodišnji program
bachillerato uvodi u profesionalne škole ili u
jednogodišnji pripremni tečaj za sveučilišta
ili visoke škole
od mnogih španjolskih sveučilišta dva su
autonomna, a četiri privatna
Karta Španjolske (veći gradovi)
Gradovi
Madrid: glavni grad od 1561., u njemu
živi oko milijun ljudi, novčarsko i
administrativno središte zemlje,
međunarodna zrakoplovna luka,
tekstilna industrija, elektrotehnika i
elektronika, proizvodnja strojeva i
vozila
Madrid
Barcelona:
Drugi grad po veličini, glavni grad
Katalonije, u 1992.godine održana
olimpijada, glavno središte kemijske
industrije (proizvodnja umjetnih
gnojiva, boja), proizvodnja tekstila,
razne manufakture, međunarodna
brodska luka i međunarodna
zrakoplovna luka
Barcelona
Valencia:
Međunarodna
brodska luka,
industrija keramike
i papira, čeličana i
teška industrija
Alegeciras:
Grad na krajnjem
jugu kraj kojega su
podignuti veliki
pogoni za preradu
nafte, luka za
međunarodni
brodski
kontejnerski
promet
Cadiz:
Zemni plin
Huelva:
Međunarodna brodska
luka
Jerez de la Frontera:
Središte trgovine šerija, tu se
nalaze poznati podrumi šerija
Domecq, šeri je dobio ime po gradu,
na području Andaluzija šeri se
proizvodi još od rimskog doba
Najvažnije ribarske luke na obali
Atlanskog oceana, u Galiciji su Vigo i
La Coruna- love se srdele, bakalari i
oslići
Podrum šerija
Vigo
La Coruna
Gijon:
Proizvodnja strojeva
i vozila, taljenje
željeza i
proizvodnja čelika,
taljenje obojenih
metala
Aviles:
Grad u Asturiji, velika čelićana
Jaca:
Zemni plin
Bilbao:
Rafinerija nafte,
taljenje željeza,
proizvodnja čelika,
proizvodnja
strojeva i vozila,
mađunarodna
brodska luka
Bilbao
Almaden:
Živa
Pamplona:
Trka bikova ulicama
grada
Zanimljivosti
Flamenko
Vrsta glazbe s plesom, nastala u 15.st.,
a stvorili su je andaluzijski Cigani.
Muškarci su odjeveni u crno, a žene u
nabrane haljine s mnoštvo volana, uz
svirku na gitari udaraju petama i
klepeću kastanjetama.
Flamenko
Gitara
Nastala je u Španjolskoj tijekom 16.st.
Korida
To je borba s bikovima. U borbama sudjeluju:
-toreadori: borci s bikovima
-pikadori: sudionici borbe s bikovima koji jašu
na konju zaštićeni oklopom, zabijaju
garrochu u grbinu bika i time ga razjaruju
-banderilleri: borci u koridi razdražuju bika da
ga pripreme za susret sa toreadorom
-matadori: oni koji u koridi mačem usmrćuju
bika
Borbe s bikovima
Borci s bikovima
Špiljske slike
Svjetski poznate
slike: bizona, konja
i ostalih životinja u
Altamiri i Kantabriji
nastala prije 25
000 do 10 000
godina.
Altamira
Altamira
Gibraltar
Stijena koja se nalazi između
Sredozemnog mora i Atlanskog
oceana. Do 1 967 Španjolska je
polagala pravo na vlasništvo kolonije.
Pod Britanskom upravom. Tamo žive
mali gilbraltarski majmuni (jedina
vrsta majmuna u Europi).
Gibraltar
Gilbratarski mali majmuni
Španjolski teritorij u Africi
Na afričkoj obali
Španjolska pod
svojom upravom
ima grad i luku
Ceutu, Melillu i
male otoke u blizini
Gibraltara, ističe se
otok Alboran.
Ceuta
Otok Alboran
Školjke Sredozemlja
Najpoznatiji književnici
Lope de Vega
Miguel de Cervantez- Don Quiotea
Lope de Vega
Miguel de Cervates
Poznati slikari
El Greco
Diego de Valazquez
Pablo Picasso (1880-1973)
Joan Miro
Salvador Dali (1904-1991)
El Greco
Diego de Valazquez
Pablo Picasso
Portret Dore Marre
Bila je njegova dugogodišnja i najveća ljubav.
Picassove slike
Joan Miro
Salvador Dali
Moreplovc
Kristofor KolumboTalijan koji je
plovio pod
španjolskom
potporom
Moreplovac
Fernando
MagellanPortugalac koji je
plovio uz potporu
španjolskog kralja