Transcript Kineziologija i terminologija u kineziolo

O kineziologiji
mr. sc. Jelka Gošnik, v. pred.
Samostalna katedra za kineziologiju
Filozofski fakultet u Zagrebu
Definicija
Kineziologija grč. kinezis – kretanje, pokret;
logos – znanost, zakon
Kineziologija je znanost koja proučava opće
zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i
učinke tih procesa na ljudski organizam.
Klasifikacija
Interdisciplinarnost kineziologije
Kineziologija je povezana sa skupinom drugih
znanstvenih disciplina s kojima se međusobno
isprepliće i nadopunjuje.
Primjena različitih znanstvenih
disciplina
Kineziološka antropologija
Kineziologija
Medicina
Psihologija
Sociologija
Filozofija
Pedagogija
Lingvistika
Povijest umjetnosti
Povijest
ČOVJEK I SPORT
Aktualni nazivi u području
primijenjene kineziologije
Neki pojmovi (konstrukti,
metajezik) u kineziologiji
TJELESNA AKTIVNOST
TJELESNO
VJEŽBANJE
SPORT
REKREACIJA
Što je tjelesna aktivnost?
• svaki pokret tijela koji je
izveden voljnom aktivacijom
skeletnih mišića, a rezultira
potrošnjom energije
 obuhvaća sve pokrete, tj.
kretanje u svakodnevnom
životu, uključujući posao,
rekreaciju i sportske
aktivnosti
 kategorizirana je prema razini
intenziteta, od niskog preko
umjerenog, do snažnog, tj.
visokog intenziteta
Oblici tjelesne aktivnosti ?
Tjelesna aktivnost
Na poslu
U slobodnom vremenu
U transportu
U kućanstvu
Klasifikacija dobrobiti tjelesne
aktivnosti
Zdravstvene dobrobiti



Prevencija:
• kardiovaskularnih bolesti
• moždanog udara
• hipertenzije
• hiperlipidemije
• dijabetesa tipa 2
• osteoporoze
• tumora debelog crijeva, dojke
Liječenje:
• depresivnog, anksioznog poremećaja
Unaprjeđenje zdravstvenog fitnesa
Psihološke dobrobiti
smanjenje simptoma depresije, anksioznosti
 povećanje samopoštovanja
 poboljšanje slike o vlastitom tijelu
 poboljšanje kvalitete sna




ublažavanje reakcija na psihosocijalne stresore
poboljšanje raspoloženja
povećanje zadovoljstva životom
Društvene dobrobiti



prevencija upotrebe droga
poboljšanje socijalizacije djece i mladih te
osoba treće životne dobi
poboljšanje školskog uspjeha djece
pretpostavke
smanjenje stope delinkvencije, kriminala
 prevencija socijalne disfunkcije pojedinca
 prevencija izolacije, usamljenosti, otuđivanja
 izgradnja boljih međuljudskih odnosa

Ekonomske dobrobiti





smanjenje troškova zdravstvene skrbi
smanjenje broja dana bolovanja zaposlenika
povećanje broja radnih mjesta u sportu i
rekreaciji, turizmu
povećanje prihoda u sportu, rekreaciji i turizmu
povećanje prihoda od prodaje sportske opreme
Ekološke dobrobiti
pretpostavke

Smanjenje:
emisije štetnih plinova u cestovnom prometu
buke uzrokovane cestovnim prometom
Što je tjelesno vježbanje
Howley (2001):
“..podkategorija tjelesne aktivnosti u slobodnom vremenu u
kojoj se provode planirani, strukturirani i ponavljani pokreti
tijela za poboljšanje jedne ili više komponenti tjelesnog
fitnesa.”
Što je tjelesni fitnes?
World Health Organisation (WHO):
“...sposobnost da se obavi mišični rad na
zadovoljavajući način.”

Fitnes označava stanje dobrog tjelesnog i
mentalnog zdravlja, te dobre tjelesne kondicije
nastale kao rezultat redovitog tjelesnog
vježbanja i pravilne prehrane

razmatra se da se fitnes iskaže prema sposobnostima za izvođenje
određenih aktivnosti: npr. natjecateljski sport, vojni manevri ili
profesionalni rad.
Što je sport?
W. Shakespeare:
...upotrebljava izraz sport za igru, zabavu i razonodu
Pierre de Coubertin:
“…sport je dobrovoljan i uobičajen sustav intenzivnog mišičnog
vježbanja, zasnovan na želji za napretkom, a koji
podrazumijeva i rizik”
Magglingenska deklaracija (2003):
“...sport je potreba i pravo svakog čovjeka i idealno sredstvo
za učenje nužnih životnih vještina”
Što je sport ?
•
•
•
•
lat. disportare /
desportare
engl. disport
franc. desport
zabava, igra,
provođenje,
tjelesno
vježbanje
Smisao sporta
djelovanje
 borba – rezultat
 suprotstavljanje:

 protivniku
 duljini puta
 prepreci
 opasnostima
 vrijeme
 materijalnim teškoćama
 samom sebi
KLASIFIKACIJA SUVREMENOG
SPORTA
Prema definiciji SPORT može biti
VRHUNSKI
(natjecateljski =
top level)
ELITNI
SELEKTIVNI
KVALITETNI
SPORT ZA SVE
MASOVNI
NESELEKTIVNI
POLUKVALITETNI
PODSUSTAVI SPORTA
SPORT
PROFESIONALNI
OLIMPIJSKI
KLUPSKI
SPORT ZDRAVIH OSOBA
AMATERSKI
NEOLIMPIJSKI
ŠKOLSKI (sveučilišni)
SPORT OSOBA S POSEBNIM
POTREBAMA
Što je rekreacija?
“...programirano,
kontrolirano, zdravstveno
usmjereno tjelesno
vježbanje s namjerom
očuvanja i unaprjeđenja
zdravlja i radne
učinkovitosti građana”
TO JE
SPORT ZA
SVE !
 dio sporta u kojem društvo osigurava:
• odgovarajuće objekte,
pristupačne svakom
potencijalnom korisniku
• kadrove (stvaranje,
provođenje programa)
 sudionici sudjeluju u troškovima
provedbe programa vježbanja
Predmet Tjelesna i zdravstvena
kultura

naziv kolegija koji se koristi u visokom
obrazovanju
Pripada u :
• područje – društvene znanosti
• polje – kineziologija
• po klasifikaciji – primijenjena kineziologija
• grana – kineziološka edukacija
Glavni cilj predmeta Tjelesne i
zdravstvene kulture u visokom
obrazovanju

usvajanje zdravog
načina života u
svrhu održanja
poboljšanja
zdravlja i
prevencije bolesti
te pripomoć
kvalitetnom životu
u mladosti
Ostali ciljevi TZK u visokom
obrazovanju
 zadovoljavanje potrebe za kretanjem, igrom i druženjem
 pripomoć kvalitetnom životu u mladosti, zrelosti i starosti
 razvoj i održanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti
 spriječavanje preranog pada osobina i sposobnosti uslijed
nedostatne tjelesne aktivnosti
 stjecanje poželjnih navika i stavova prema redovitom
tjelesnom vježbanju
 osposobljavanje za individualno, cjeloživotno tjelesno
vježbanje
 promicanje sportske kulture
 učenje novih motoričkih znanja
 osposobljavanje studenata za individualno tjelesno
vježbanje i racionalno, sadržajno korištenje i provođenje
slobodnog vremena
Redovito tjelesno vježbanje
tijekom cijelog života
 zašto
vježbati
 kako vježbati
 koliko vježbati
 kad vježbati
 gdje vježbati
 koju tjelesnu aktivnost odabrati
Literatura

Pedišić, Ž. (2011.), Tjelesna aktivnost i njena povezanost sa
zdravljem i kvalitetom života u studentskoj populaciji (doktorska
disertacija), Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Milanović, D. (2010.), Teorija i metodika treninga, Zagreb:
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Andrijašević, M. (2010.),Kineziološka rekreacija, Zagreb: Kineziološki
fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Mišigoj-Duraković, M. (2008.), Kinantropologija – biološki aspekti
tjelesnog vježbanja, Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u
Zagrebu.

Malacko, J., Rađo, I. (2004.), Tehnologija sporta i sportskog
treninga, Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.

Mraković, M. (1997.), Uvod u sistematsku kineziologiju, Zagreb:
Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.