Transcript Razvoj prometnog sustava vodnih putova, luka i

Razvoj prometnog sustava vodnih putova, luka i
pristaništa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske
KoRema Osijek, 21. studenog 2013.
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske


Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999.
prvi je dugoročni razvojni dokument prometnog sustava
Razvojna politika prometa temeljila se na ovim strateškim
ciljevima:
1. postići primjereno vrednovanje prednosti geoprometnog položaja
Hrvatske kroz europsku mrežu glavnih prometnih koridora
2. kvalitetno međusobno prometno povezati hrvatske regije,
posebice obalnog i kontinentalnog područja
3. razvojem prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti
pospješiti uključivanje hrvatskoga gospodarstva u međunarodnu
podjelu rada i osigurati dinamičniji gospodarski razvitak
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske
4. razvojnim infrastrukturnim programima stvoriti konkretne
mogućnosti za izravno ulaganje stranoga kapitala, kao i za
kreditnu potporu međunarodnih financijskih institucija
5. razvijati integralni prijevoz kao suvremeni oblik prijevoza,
primjeren zaštiti okoliša
6. restrukturirati velika poduzeća u državnom vlasništvu i primijeniti
tržišna mjerila u njihovu poslovanju
7. urediti odnose u upravljanju, izgradnji i korištenju objekata
prometne infrastrukture, posebice onih koja imaju status javnog
dobra ili su na javnom dobru

Operativni program PROMET 2012 – 2013 postavlja tri
prioritetne osi:
Integracija i modernizacija
prometne infrastrukture u
RH vezane za
TEN – T koridore
Razvoj i modernizacija
regionalne prometne
infrastrukture
Tehnička pomoć

Integracija i modernizacija prometne infrastrukture u RH
vezane za TEN – T koridore uključuje:
Nadogradnju hrvatske željezničke prometne
mreže koja se nalazi ili je spojena s TEN – T
koridorima
Razvoj multimodalne prometne mreže i njeno
povezivanje s TEN – T koridorima u sektorima
unutarnjih plovnih putova, morskih i zračnih
luka
Razvoj cestovne mreže koja se nalazi ili je
spojena s TEN – T koridorima

Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture
uključuje:
Razvoj i modernizacija regionalne prometne
infrastrukture, sustava javnog gradskog prijevoza
i okolišno prihvatljivih prometnih sustava
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske
Suvremene transportne
tehnologije – prioritetni ciljevi
Uvoditi
Razvijati oblike
Proširenje
kombinirane,
suvremenog
postojećih i
kontejnerske i
prometa i
izgradnji novih
uprtne vlakove
suvremene
terminala za
na glavnim
transportne
kombinirani
prometnim
tehnologije
promet
pravcima
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske
Promet na unutarnjim plovnim
putovima – prioritetni ciljevi
Izgradnja kanala Dunav
– Sava
Povećanje prometa u
cjelini, povećanje
riječnog prometa
Pan-Europski Koridori


Pan-europski koridori ustanovljeni su na tri Pan-europske prometne
konferencije održane na razini ministara prometa u Pragu (1991.),
Kreti (1994.) i Helsinkiju (1997.). Tih deset pan-europskih koridora
čine okosnicu europske prometne mreže i strategijski su prioriteti u
planiranju infrastrukturnog razvoja u srednjoistočnoj i jugoistočnoj
europi.
Na posljednjoj Pan-europskoj konferenciji u Helsinkiju utvrđena su i
četiri sveeuropska prometna područja:





Barent-euroartičko područje
Crnomorski bazen
Mediteranski bazen
Jadransko-jonsko područje
Transportni koridori uključuju granične prijelaze cestovnih i
željezničkih ruta između petnaest zemalja Europske Unije i zemalja
Srednje i Istočne Europe, kao i aerodrome, morske i riječne luke
uzduž ruta koje uslužuju intermodalne transportne oblike.
Koridor I (sjever - jug), 995 km.:
Helsinki - Tallin - Riga - Kauna - Warsaw
Koridor II (istok - zapad), 1.830 km.:
Berlin - Warsaw – Moscow-Nizhny-Novgorod
Koridor III, 1.640 km.
Dresden - Wroclaw - L'viv – Kiev
Koridor IV, 3.258 km.
Dresden - Prague - Vienna – Bratislava –
Budapest – Uzgorod-L'viv
Koridor V (istok - zapad), 1.600 km.
Venice - Trieste - Koper – Ljubljana
Budapest – Uzgorod - L'viv
Koridor VI (sjeverozapad-jugoistok),
1.800 km.
Gdansk-Grudziadz/Warsaw–Katowice-Žilina;
Koridor VII, 2.300 km.
Dunavski plovni put
Koridor VIII, 1.300 km.
Vlore–Tirana- Skopjr – Sofia -Varna i Burgas
Koridor IX, 6.500 km.
Helsinki - St. Petersburg - Pskov / Moskow –
Kiev – Ljubasevka - Chisinau - Bucarest –
Dimitrovgrad – Alexandroupolis
Koridor X, 2.360 km.
Salzburg - Ljublajna - Zagreb - Beograd –
Niš – Skopje – Veles – Thessaloniki
Trans-Europska prometna mreža


Trans-europska prometna mreža (TEN-T) je projekt razvoja
intermodalne prometne mreže zamalja Europske Unije koji je
Europski parlament prihvatio u lipnju 1996. godine.
Trans-europska prometna mreža obuhvaća:







89.511 km cesta
93.741 km željeznice, znatni dio pruge velikih brzina
330 zračnih luka
270 međunarodnih morskih luka
210 riječnih luka
sustavi upravljanja prometom, navigacijski i informacijski sustavi.
Tokom godina i pristupanjem novih članica u Europsku Uniju do
2004. godine TEN-T mreža proširena je na ukupno trideset
prioritetnih pravaca i projekata a to su:
1. Željeznički pravac Berlin – Verona /Milan – Bologna – Naples Messina – Palermo(1996.)
2. Pravac željeznice velike brzine Paris – Brussels – Cologne –
Amsterdam – London
3. Pravac željeznice velike brzine Jugozapadne Europe (1996.)
4. Pravac željeznice velike brzine Istok
5. Betuwe linija
6. Željeznički pravac Lyons – Trieste – Divaca/Koper – Divaca –
Ljubljana – Budapest – Ukrainijan granica
7. Pravac autoceste Igoumenitsa/Patras – Athens – Sofia – Budapest
8. Multimodalni pravac Portugal/Spain – Srednja Europa
9. Željeznički pravac Cork – Dublin – Belfast – Stranraer
10. Aerodrom Malpensa
11. Øresundska fiksna veza
12. Nordijski triangl željezničko/cestovni pravac
13. United Kingdom/Ireland/Benelux cestovni pravac
14. Glavna linija Zapadna obala
15. Galileo (2001.)
16. Teretni željeznički pravac Sines/Algeciras – Madrid – Paris
17. Željeznički pravac Paris– Strasbourg– Stuttgart– Vienna– Bratislava
18. Unutarnji plovni pravac Rhine/Meuse – Main – Danube
19. Interoperabilnost pruge velike brzine na Iberijskom poluotoku
20. Fehmarnov pojas: fiksna veza između Njemačke i Danske
21. Morske autoceste (2004.)
22. Željeznički pravac Athens – Sofia – Budapest – Vienna – Prague –
Nurenberg/Dresden
23. Željeznički pravac Gdansk – WarsaW – Brno/Bratislava – Vienna
24. Lyons/Genoa – Basle – Duisburg – Rotterdam/Antwerp
25. Cestovni pravac Gdansk – Brno/Bratislava – Vienna
26. Željezničko/cestovni pravac Ireland/United Kingdom/Continental
Europe
27. ”Željeznica Baltica“ pravac Warsaw – Kaunas – Riga – Tallinn –
Helsinki
28. “Eurocaprail” na željezničkom pravcu Brussels – Luxenbourg –
Strasbourg
29. Željeznički pravac na Jonsko/Jadranskom intermodalnom koridoru
30. Unutarnji plovni put Seine – Scheldt
Integriranost Hrvatske u paneuropsku mrežu prometnih
koridora



Europski prometni interes za položaj Hrvatske je
vrlo jasan s obzirom da je Hrvatska jedina
srednjoeuropska i panonsko-podunavska te
jadransko-mediteranska zemlja, i to u dijelu
Srednje Europe koja je u direktnoj vezi s
jugoistočnim prostorom.
Tranzitno značenje Hrvatske obilježavaju dva
glavna transeuropska prometna pravca,
transverzalni koji je smjera sjever-jug, te
longitudinalni koji je smjera istok-zapad.
Na navedenim pravcima egzistiraju prometni
koridori koji su uvršteni u Pan-europsku mrežu
koridora a to su:

V. Pan-europski koridor
(jugozapad – sjeveroistok)

X. Pan-europski koridor (sjeverozapad –
jugoistok)

VII. Pan-europski koridor
(Dunavski koridor)
Integriranost Hrvatske u paneuropsku mrežu prometnih
koridora
Unutarnji vodni putovi u svijetu
Prikaz glavnih unutarnjih vodnih putova i riječnih luka u svijetu
Europski unutarnji vodni putovi
Sustav unutarnjih vodnih putova u Hrvatskoj i VK Dunav - Sava
Hrvatska mreža unutarnjih plovnih putova predstavlja značajan ali i
nedovoljno iskorišten dio nacionalnog bogatstva Hrvatske.
Stoga zahtijeva krajnje smišljen i racionalan pristup u budućem
razvoju i gospodarenju vodama.
Cjelokupnu politiku gospodarenja vodama i razvoju plovnih putova
treba usmjeriti u dva osnovna smjera:
Kako brže postići razinu
konkurentnosti i
kvalitete postojeće
mreže u.p.p. i lučkog
sustava
Kako ostvariti bržu i
skladniju izgradnju
plovnih putova AGN
standarda, u skladu s
prometnom potražnjom i
razvojnim ciljevima.
Za ostvarenje racionalne politike gospodarenja vodama, potrebno
je provesti:
Odredbe
donešenih
zakona i
podzakonskih
akata
Provedbu
izrađenih
studija i
planova
održavanja i
razvitka u.p.p.
i luka
Strategiju
prometnog
razvitka
Republike
Hrvatske
Planiranje kroz petogodišnji plan razvitka unutarnjih
plovnih putova i luka
Jasno definiranje ciljeva razvoja unutarnjih plovnih
putova i luka:
Održavanje
Modernizacija
Rekonstrukcija i
gradnja
•
Transportni doseg po granama
prometa po toni uz konstantnu
količinu energije
• Potrošnja energije u prometu po
modu, EU27 (2007)

Od ukupnog prometa preko europskih
luka, čak 46% otpada na atlantske i
sjeverno europske luke (Rotterdam,
Hamburg, Antwerpen), a na luke
zapadnog Sredozemlja otpada 23% (tu
se prvenstveno misli na najveću
Sredozemnu luku Marseille), a na
jadranske samo 9% od čega na hrvatske
samo 2% ukupnog prometa i to
uglavnom preko riječke luke, Glavnina
tereta iz pravca Sueskog kanala prema
Europi ide prema atlantskim i
sjevernoeuropskim lukama, a samo 25%
preko jadranskih luka iako je prvi put duž
za oko 2.000 Nm.

Jadransko podunavski prostor prometno
je neodgovarajuće povezan s Transeuropskom prometnom mrežom.


“Jadranska vrata Europe”.
Rješenje: intermodalni transportni sustav
(more-željeznica-cesta-unutarnji plovni
putovi)
•
Razvojni elementi u integraciji i preusmjeravanju prometnih tokova prema Srednjoj i
Istočnoj Europi su:
o povezivanje Rijeke i Podunavlja suvremenom željezničkom poveznicom i
o iskorištavanje vodnog potencijala rijeka Save i Dunava.
•
Očekivani rast potražnje tranzitnog prometa zahtjeva provedbu stručnih i
znanstvenih istraživanja radi osiguranje kapaciteta prometne mreže i preteče
logistike za nesmetano odvijanje prometnog toka bez zastoja i ograničenja.
Infrastrukturni kapaciteti
sustava unutarnje plovidbe



Infrastrukturu u prometu na unutarnjim plovnim putovima čine
plovni putovi sa pripadajućim građevinama, objektima i
uređajima sigurnosti plovidbe te luke i pristaništa
Ukupna duljina postojećih plovnih putova u RH iznosi 804,1 km
od čega 539,2 km međunarodnih, dok ukupno 286,9 km
udovoljava uvjetima klasifikacije za međunarodnu plovidbu (IV
klasa)
Najvažnije rijeke u RH i ocjena stanja plovnog puta:
◦ Sava - nedovoljan stupanj razvijenosti za primjenu suvremenih
tehnologija transporta
◦ Dunav - pogodan za primjenu suvremenih tehnologija transporta
◦ Drava - pogodna za primjenu intermodalnog prijevoza na dijelu od
Osijeka do ušća u Dunav
Infrastrukturni kapaciteti
sustava unutarnje plovidbe

Za razvoj intermodalnog transporta potrebno je ostvariti
određene preduvjete koje se odnose na
◦ stanje infrastrukture (obala, skladišta, odlagališta za kontejnere)
◦ mehanizaciju (specijalizirana mehanizacija)
◦ terminale, rampe
◦ povezanost sa drugom prometnim granama
◦ prometnu povezanost sa zaleđem

Luke na rijeci Savi stagniraju zbog stanja plovnog puta i njegove
slabe povezanosti s Dunavom

Najperspektivnija luka sa stanovišta primjene intermodalnih
transportnih tehnologija u sadašnjoj situaciji je Luka Vukovar
Kanal Dunav - Sava
• Jedan od strateških projekata za RH koji bitno
kasni
• Predstavlja samo jedan od elemenata povezivanja
Podunavlja i Jadrana
• Kanal bi povezivao Vukovar i Šamac (duljina
kanala bila bi oko 60 km)
• Nema većih prirodnih prepreka (moguća je laka
izgradnja kanala)
• Višenamjenski kanal (plovidba, odvodnja,
navodnjavanje)
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
•
•
Kanaliziranje Save od Šamca do Siska radi omogućavanja plovidbe
Izgradnjom ravničarske pruge (Sisak – Karlovac – Rijeka) stvorila bi se
idealna prometna veza kojom bi se niskotarifne robe mogle prevoziti od
Južne polukugle (Indijskog Oceana) preko Sredozemlja prema Europi
Primarni problem
•
•
Robe, sirovine i gotovi proizvodi koji se prevoze preko Indijskog oceana s
Južne polukugle prema Europi usmjeravaju se na luke Rotterdam, Hamburg
i ostale važnije sjevernoeuropske luke
Nakon toga se jedan dio roba iz sjevernoeuropskih luka transportira natrag
prema južnom dijelu Europe sve do Zagreba zbog čega se značajno
povećavaju duljina i troškovi prijevoza
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
Sekundarni problem
•Na Jadranu nema kvalitetno opremljenih luka
•Postojeće luke (Rijeka, Kopar, Trst i Venecija) nisu kvalitetno opremljene i
nemaju dovoljno kvalitetnu prometnu vezu sa zaleđem (Dinaridi i Alpe
onemogućavaju jednostavnu komunikaciju)
•Izgradnja pruge (Sisak – Karlovac – Rijeka) omogućila bi kvalitetno rješenje
ovoga problema
•Pruga bi omogućila povezivanje glavnih sjevernojadranskih luka (Rijeka,
Kopar, Trst, Venecija) u jednu cjelinu željezničkom vezom
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
•
•
•
Republika Hrvatska ima ključnu ulogu u povezivanju Podunavlja i Jadrana
Luka Sisak bila bi ključna luka koja bi korespondirala s lukom Rijekom sa
zapadne strane te s riječnim lukama u Slavonskom Brodu, Šamcu,
Vukovaru i Osijeku u istočnom dijelu Republike Hrvatske
Na taj način uspostavio bi se cjelokupni riječki lučki sustav u unutrašnjosti
Republike Hrvatske koji bi korespondirao s morskom lukom Rijeka
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
Problem ukoliko se ne poveže Podunavlje i Jadran preko prostora Republike
Hrvatske
• Velika konkurencija luke Constanta
• Značajan porast tereta
• Kanal Černa voda koji od riječno-morske luke Constante skraćuje put za
preko 400 km
• Luka Constanta orijentirana je na prikupljanje svih roba na području Crnog
Mora odakle se robe prevoze prema Srednjoj Europi i obratno
• Luka Constanta ne može biti objektivno dugoročno kvalitetna konkurencija
luci Rijeka, odnosno luci Sisak i Vukovar zbog toga što su Bospor i Dardanele
ograničeni
• Izgradnjom kanala Dunav-Sava te povezivanjem s lukom Sisak omogućit će
se preusmjeravanje robnih tokova sa Sueskog kanala prema srednjoj Europi
Prednosti izgradnje kanala Dunav-Sava
• Omogućio bi rješenje za poljoprivredu na cijelom Posavskom i Podunavskom
području
• Izgradnjom kanala riješio bi se problem plovidbe
• Put uzvodno od Vukovara i Šamca skratio bi se za preko 400 km
(uštede u vremenu i troškovima prijevoza)
• Put nizvodno od Beograda i uzvodno od Šamca skratio bi se za oko 85 km
prema Crnom moru
• Povezivanje Panonskog dijela preko Dunava sa Crnim morem
• Navedeno rješenje omogućit će korespodenciju, odnosno gospodarsku
suradnju prostora Republike Hrvatske i ostalih dijelova Europe zahvaljujući
jeftinom prijevozu roba između zemalja Crnomorskog sliva, Podunavlja i
Panonske nizine.
Hvala na pažnji!
Izvori:
Fakultet prometnih znanosti Zagreb
Građevinski fakultet Zagreb
Agencija za vodne putove
Dr. Ivan Dadić
Dr. Nikolina Brnjac
Dr. Čedomir Dundović
Valentina Prugovečki
Ivan Bortas