Razvoj prometnog sustava vodnih putova, luka i
Download
Report
Transcript Razvoj prometnog sustava vodnih putova, luka i
Razvoj prometnog sustava vodnih putova, luka i
pristaništa na unutarnjim vodama Republike Hrvatske
KoRema Osijek, 21. studenog 2013.
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske
Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske iz 1999.
prvi je dugoročni razvojni dokument prometnog sustava
Razvojna politika prometa temeljila se na ovim strateškim
ciljevima:
1. postići primjereno vrednovanje prednosti geoprometnog položaja
Hrvatske kroz europsku mrežu glavnih prometnih koridora
2. kvalitetno međusobno prometno povezati hrvatske regije,
posebice obalnog i kontinentalnog područja
3. razvojem prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti
pospješiti uključivanje hrvatskoga gospodarstva u međunarodnu
podjelu rada i osigurati dinamičniji gospodarski razvitak
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske
4. razvojnim infrastrukturnim programima stvoriti konkretne
mogućnosti za izravno ulaganje stranoga kapitala, kao i za
kreditnu potporu međunarodnih financijskih institucija
5. razvijati integralni prijevoz kao suvremeni oblik prijevoza,
primjeren zaštiti okoliša
6. restrukturirati velika poduzeća u državnom vlasništvu i primijeniti
tržišna mjerila u njihovu poslovanju
7. urediti odnose u upravljanju, izgradnji i korištenju objekata
prometne infrastrukture, posebice onih koja imaju status javnog
dobra ili su na javnom dobru
Operativni program PROMET 2012 – 2013 postavlja tri
prioritetne osi:
Integracija i modernizacija
prometne infrastrukture u
RH vezane za
TEN – T koridore
Razvoj i modernizacija
regionalne prometne
infrastrukture
Tehnička pomoć
Integracija i modernizacija prometne infrastrukture u RH
vezane za TEN – T koridore uključuje:
Nadogradnju hrvatske željezničke prometne
mreže koja se nalazi ili je spojena s TEN – T
koridorima
Razvoj multimodalne prometne mreže i njeno
povezivanje s TEN – T koridorima u sektorima
unutarnjih plovnih putova, morskih i zračnih
luka
Razvoj cestovne mreže koja se nalazi ili je
spojena s TEN – T koridorima
Razvoj i modernizacija regionalne prometne infrastrukture
uključuje:
Razvoj i modernizacija regionalne prometne
infrastrukture, sustava javnog gradskog prijevoza
i okolišno prihvatljivih prometnih sustava
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske
Suvremene transportne
tehnologije – prioritetni ciljevi
Uvoditi
Razvijati oblike
Proširenje
kombinirane,
suvremenog
postojećih i
kontejnerske i
prometa i
izgradnji novih
uprtne vlakove
suvremene
terminala za
na glavnim
transportne
kombinirani
prometnim
tehnologije
promet
pravcima
Strategija razvoja prometnog
sustava Republike Hrvatske
Promet na unutarnjim plovnim
putovima – prioritetni ciljevi
Izgradnja kanala Dunav
– Sava
Povećanje prometa u
cjelini, povećanje
riječnog prometa
Pan-Europski Koridori
Pan-europski koridori ustanovljeni su na tri Pan-europske prometne
konferencije održane na razini ministara prometa u Pragu (1991.),
Kreti (1994.) i Helsinkiju (1997.). Tih deset pan-europskih koridora
čine okosnicu europske prometne mreže i strategijski su prioriteti u
planiranju infrastrukturnog razvoja u srednjoistočnoj i jugoistočnoj
europi.
Na posljednjoj Pan-europskoj konferenciji u Helsinkiju utvrđena su i
četiri sveeuropska prometna područja:
Barent-euroartičko područje
Crnomorski bazen
Mediteranski bazen
Jadransko-jonsko područje
Transportni koridori uključuju granične prijelaze cestovnih i
željezničkih ruta između petnaest zemalja Europske Unije i zemalja
Srednje i Istočne Europe, kao i aerodrome, morske i riječne luke
uzduž ruta koje uslužuju intermodalne transportne oblike.
Koridor I (sjever - jug), 995 km.:
Helsinki - Tallin - Riga - Kauna - Warsaw
Koridor II (istok - zapad), 1.830 km.:
Berlin - Warsaw – Moscow-Nizhny-Novgorod
Koridor III, 1.640 km.
Dresden - Wroclaw - L'viv – Kiev
Koridor IV, 3.258 km.
Dresden - Prague - Vienna – Bratislava –
Budapest – Uzgorod-L'viv
Koridor V (istok - zapad), 1.600 km.
Venice - Trieste - Koper – Ljubljana
Budapest – Uzgorod - L'viv
Koridor VI (sjeverozapad-jugoistok),
1.800 km.
Gdansk-Grudziadz/Warsaw–Katowice-Žilina;
Koridor VII, 2.300 km.
Dunavski plovni put
Koridor VIII, 1.300 km.
Vlore–Tirana- Skopjr – Sofia -Varna i Burgas
Koridor IX, 6.500 km.
Helsinki - St. Petersburg - Pskov / Moskow –
Kiev – Ljubasevka - Chisinau - Bucarest –
Dimitrovgrad – Alexandroupolis
Koridor X, 2.360 km.
Salzburg - Ljublajna - Zagreb - Beograd –
Niš – Skopje – Veles – Thessaloniki
Trans-Europska prometna mreža
Trans-europska prometna mreža (TEN-T) je projekt razvoja
intermodalne prometne mreže zamalja Europske Unije koji je
Europski parlament prihvatio u lipnju 1996. godine.
Trans-europska prometna mreža obuhvaća:
89.511 km cesta
93.741 km željeznice, znatni dio pruge velikih brzina
330 zračnih luka
270 međunarodnih morskih luka
210 riječnih luka
sustavi upravljanja prometom, navigacijski i informacijski sustavi.
Tokom godina i pristupanjem novih članica u Europsku Uniju do
2004. godine TEN-T mreža proširena je na ukupno trideset
prioritetnih pravaca i projekata a to su:
1. Željeznički pravac Berlin – Verona /Milan – Bologna – Naples Messina – Palermo(1996.)
2. Pravac željeznice velike brzine Paris – Brussels – Cologne –
Amsterdam – London
3. Pravac željeznice velike brzine Jugozapadne Europe (1996.)
4. Pravac željeznice velike brzine Istok
5. Betuwe linija
6. Željeznički pravac Lyons – Trieste – Divaca/Koper – Divaca –
Ljubljana – Budapest – Ukrainijan granica
7. Pravac autoceste Igoumenitsa/Patras – Athens – Sofia – Budapest
8. Multimodalni pravac Portugal/Spain – Srednja Europa
9. Željeznički pravac Cork – Dublin – Belfast – Stranraer
10. Aerodrom Malpensa
11. Øresundska fiksna veza
12. Nordijski triangl željezničko/cestovni pravac
13. United Kingdom/Ireland/Benelux cestovni pravac
14. Glavna linija Zapadna obala
15. Galileo (2001.)
16. Teretni željeznički pravac Sines/Algeciras – Madrid – Paris
17. Željeznički pravac Paris– Strasbourg– Stuttgart– Vienna– Bratislava
18. Unutarnji plovni pravac Rhine/Meuse – Main – Danube
19. Interoperabilnost pruge velike brzine na Iberijskom poluotoku
20. Fehmarnov pojas: fiksna veza između Njemačke i Danske
21. Morske autoceste (2004.)
22. Željeznički pravac Athens – Sofia – Budapest – Vienna – Prague –
Nurenberg/Dresden
23. Željeznički pravac Gdansk – WarsaW – Brno/Bratislava – Vienna
24. Lyons/Genoa – Basle – Duisburg – Rotterdam/Antwerp
25. Cestovni pravac Gdansk – Brno/Bratislava – Vienna
26. Željezničko/cestovni pravac Ireland/United Kingdom/Continental
Europe
27. ”Željeznica Baltica“ pravac Warsaw – Kaunas – Riga – Tallinn –
Helsinki
28. “Eurocaprail” na željezničkom pravcu Brussels – Luxenbourg –
Strasbourg
29. Željeznički pravac na Jonsko/Jadranskom intermodalnom koridoru
30. Unutarnji plovni put Seine – Scheldt
Integriranost Hrvatske u paneuropsku mrežu prometnih
koridora
Europski prometni interes za položaj Hrvatske je
vrlo jasan s obzirom da je Hrvatska jedina
srednjoeuropska i panonsko-podunavska te
jadransko-mediteranska zemlja, i to u dijelu
Srednje Europe koja je u direktnoj vezi s
jugoistočnim prostorom.
Tranzitno značenje Hrvatske obilježavaju dva
glavna transeuropska prometna pravca,
transverzalni koji je smjera sjever-jug, te
longitudinalni koji je smjera istok-zapad.
Na navedenim pravcima egzistiraju prometni
koridori koji su uvršteni u Pan-europsku mrežu
koridora a to su:
V. Pan-europski koridor
(jugozapad – sjeveroistok)
X. Pan-europski koridor (sjeverozapad –
jugoistok)
VII. Pan-europski koridor
(Dunavski koridor)
Integriranost Hrvatske u paneuropsku mrežu prometnih
koridora
Unutarnji vodni putovi u svijetu
Prikaz glavnih unutarnjih vodnih putova i riječnih luka u svijetu
Europski unutarnji vodni putovi
Sustav unutarnjih vodnih putova u Hrvatskoj i VK Dunav - Sava
Hrvatska mreža unutarnjih plovnih putova predstavlja značajan ali i
nedovoljno iskorišten dio nacionalnog bogatstva Hrvatske.
Stoga zahtijeva krajnje smišljen i racionalan pristup u budućem
razvoju i gospodarenju vodama.
Cjelokupnu politiku gospodarenja vodama i razvoju plovnih putova
treba usmjeriti u dva osnovna smjera:
Kako brže postići razinu
konkurentnosti i
kvalitete postojeće
mreže u.p.p. i lučkog
sustava
Kako ostvariti bržu i
skladniju izgradnju
plovnih putova AGN
standarda, u skladu s
prometnom potražnjom i
razvojnim ciljevima.
Za ostvarenje racionalne politike gospodarenja vodama, potrebno
je provesti:
Odredbe
donešenih
zakona i
podzakonskih
akata
Provedbu
izrađenih
studija i
planova
održavanja i
razvitka u.p.p.
i luka
Strategiju
prometnog
razvitka
Republike
Hrvatske
Planiranje kroz petogodišnji plan razvitka unutarnjih
plovnih putova i luka
Jasno definiranje ciljeva razvoja unutarnjih plovnih
putova i luka:
Održavanje
Modernizacija
Rekonstrukcija i
gradnja
•
Transportni doseg po granama
prometa po toni uz konstantnu
količinu energije
• Potrošnja energije u prometu po
modu, EU27 (2007)
Od ukupnog prometa preko europskih
luka, čak 46% otpada na atlantske i
sjeverno europske luke (Rotterdam,
Hamburg, Antwerpen), a na luke
zapadnog Sredozemlja otpada 23% (tu
se prvenstveno misli na najveću
Sredozemnu luku Marseille), a na
jadranske samo 9% od čega na hrvatske
samo 2% ukupnog prometa i to
uglavnom preko riječke luke, Glavnina
tereta iz pravca Sueskog kanala prema
Europi ide prema atlantskim i
sjevernoeuropskim lukama, a samo 25%
preko jadranskih luka iako je prvi put duž
za oko 2.000 Nm.
Jadransko podunavski prostor prometno
je neodgovarajuće povezan s Transeuropskom prometnom mrežom.
“Jadranska vrata Europe”.
Rješenje: intermodalni transportni sustav
(more-željeznica-cesta-unutarnji plovni
putovi)
•
Razvojni elementi u integraciji i preusmjeravanju prometnih tokova prema Srednjoj i
Istočnoj Europi su:
o povezivanje Rijeke i Podunavlja suvremenom željezničkom poveznicom i
o iskorištavanje vodnog potencijala rijeka Save i Dunava.
•
Očekivani rast potražnje tranzitnog prometa zahtjeva provedbu stručnih i
znanstvenih istraživanja radi osiguranje kapaciteta prometne mreže i preteče
logistike za nesmetano odvijanje prometnog toka bez zastoja i ograničenja.
Infrastrukturni kapaciteti
sustava unutarnje plovidbe
Infrastrukturu u prometu na unutarnjim plovnim putovima čine
plovni putovi sa pripadajućim građevinama, objektima i
uređajima sigurnosti plovidbe te luke i pristaništa
Ukupna duljina postojećih plovnih putova u RH iznosi 804,1 km
od čega 539,2 km međunarodnih, dok ukupno 286,9 km
udovoljava uvjetima klasifikacije za međunarodnu plovidbu (IV
klasa)
Najvažnije rijeke u RH i ocjena stanja plovnog puta:
◦ Sava - nedovoljan stupanj razvijenosti za primjenu suvremenih
tehnologija transporta
◦ Dunav - pogodan za primjenu suvremenih tehnologija transporta
◦ Drava - pogodna za primjenu intermodalnog prijevoza na dijelu od
Osijeka do ušća u Dunav
Infrastrukturni kapaciteti
sustava unutarnje plovidbe
Za razvoj intermodalnog transporta potrebno je ostvariti
određene preduvjete koje se odnose na
◦ stanje infrastrukture (obala, skladišta, odlagališta za kontejnere)
◦ mehanizaciju (specijalizirana mehanizacija)
◦ terminale, rampe
◦ povezanost sa drugom prometnim granama
◦ prometnu povezanost sa zaleđem
Luke na rijeci Savi stagniraju zbog stanja plovnog puta i njegove
slabe povezanosti s Dunavom
Najperspektivnija luka sa stanovišta primjene intermodalnih
transportnih tehnologija u sadašnjoj situaciji je Luka Vukovar
Kanal Dunav - Sava
• Jedan od strateških projekata za RH koji bitno
kasni
• Predstavlja samo jedan od elemenata povezivanja
Podunavlja i Jadrana
• Kanal bi povezivao Vukovar i Šamac (duljina
kanala bila bi oko 60 km)
• Nema većih prirodnih prepreka (moguća je laka
izgradnja kanala)
• Višenamjenski kanal (plovidba, odvodnja,
navodnjavanje)
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
•
•
Kanaliziranje Save od Šamca do Siska radi omogućavanja plovidbe
Izgradnjom ravničarske pruge (Sisak – Karlovac – Rijeka) stvorila bi se
idealna prometna veza kojom bi se niskotarifne robe mogle prevoziti od
Južne polukugle (Indijskog Oceana) preko Sredozemlja prema Europi
Primarni problem
•
•
Robe, sirovine i gotovi proizvodi koji se prevoze preko Indijskog oceana s
Južne polukugle prema Europi usmjeravaju se na luke Rotterdam, Hamburg
i ostale važnije sjevernoeuropske luke
Nakon toga se jedan dio roba iz sjevernoeuropskih luka transportira natrag
prema južnom dijelu Europe sve do Zagreba zbog čega se značajno
povećavaju duljina i troškovi prijevoza
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
Sekundarni problem
•Na Jadranu nema kvalitetno opremljenih luka
•Postojeće luke (Rijeka, Kopar, Trst i Venecija) nisu kvalitetno opremljene i
nemaju dovoljno kvalitetnu prometnu vezu sa zaleđem (Dinaridi i Alpe
onemogućavaju jednostavnu komunikaciju)
•Izgradnja pruge (Sisak – Karlovac – Rijeka) omogućila bi kvalitetno rješenje
ovoga problema
•Pruga bi omogućila povezivanje glavnih sjevernojadranskih luka (Rijeka,
Kopar, Trst, Venecija) u jednu cjelinu željezničkom vezom
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
•
•
•
Republika Hrvatska ima ključnu ulogu u povezivanju Podunavlja i Jadrana
Luka Sisak bila bi ključna luka koja bi korespondirala s lukom Rijekom sa
zapadne strane te s riječnim lukama u Slavonskom Brodu, Šamcu,
Vukovaru i Osijeku u istočnom dijelu Republike Hrvatske
Na taj način uspostavio bi se cjelokupni riječki lučki sustav u unutrašnjosti
Republike Hrvatske koji bi korespondirao s morskom lukom Rijeka
Kanal Dunav – Sava i povezivanje Podunavlja i Jadrana
Problem ukoliko se ne poveže Podunavlje i Jadran preko prostora Republike
Hrvatske
• Velika konkurencija luke Constanta
• Značajan porast tereta
• Kanal Černa voda koji od riječno-morske luke Constante skraćuje put za
preko 400 km
• Luka Constanta orijentirana je na prikupljanje svih roba na području Crnog
Mora odakle se robe prevoze prema Srednjoj Europi i obratno
• Luka Constanta ne može biti objektivno dugoročno kvalitetna konkurencija
luci Rijeka, odnosno luci Sisak i Vukovar zbog toga što su Bospor i Dardanele
ograničeni
• Izgradnjom kanala Dunav-Sava te povezivanjem s lukom Sisak omogućit će
se preusmjeravanje robnih tokova sa Sueskog kanala prema srednjoj Europi
Prednosti izgradnje kanala Dunav-Sava
• Omogućio bi rješenje za poljoprivredu na cijelom Posavskom i Podunavskom
području
• Izgradnjom kanala riješio bi se problem plovidbe
• Put uzvodno od Vukovara i Šamca skratio bi se za preko 400 km
(uštede u vremenu i troškovima prijevoza)
• Put nizvodno od Beograda i uzvodno od Šamca skratio bi se za oko 85 km
prema Crnom moru
• Povezivanje Panonskog dijela preko Dunava sa Crnim morem
• Navedeno rješenje omogućit će korespodenciju, odnosno gospodarsku
suradnju prostora Republike Hrvatske i ostalih dijelova Europe zahvaljujući
jeftinom prijevozu roba između zemalja Crnomorskog sliva, Podunavlja i
Panonske nizine.
Hvala na pažnji!
Izvori:
Fakultet prometnih znanosti Zagreb
Građevinski fakultet Zagreb
Agencija za vodne putove
Dr. Ivan Dadić
Dr. Nikolina Brnjac
Dr. Čedomir Dundović
Valentina Prugovečki
Ivan Bortas